'Taksa plaćena u gotovu

GODINA XXIV

————

Izlazi svake subote.

Pretplata u Jugoslaviji Din
48'- godišnje. Polugodišnje
i tromjesečno srazmjerno;
za strane zemlje Din 96,
za Englesku, Ameriku i
Australiju Din 144'—

Pojedini broj din 1'-

NE PONE UVO RATNI Ta y DJENI a ana anem
ge RK '

Fo KARE 3). DAX: la

Dubrovnik, /5 februara 1937 Broj 2

JUonOi NIK

Dopisi se šalju uredništvu
a pretplata, oglasi i javne
zahvale administraciji lista.
Rukopisi se ne vraćaju; ne“
frankirana pisma se ne pri-
maju. Oglasi se plaćaju po
dogovoru, a za javne za-
hvale i priposlano Din 7'-
za svaki centimetar visine
jednog stupca.

Vlasnik, izdavač i urednik; DOMINKOVIĆ P. KRISTO

Osnovan

1892 god.

Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2

Hemune nmojanse

Heke mnojabe, u ako ne Hobe,
anu kapakTepucruuHe jep cy
ce y jauoj Mjepu ucrIojpujne u
upuroAoM cbeuaHocru cb. Bra-
xa, HaMehy HaM AyxHOCT Aa ce
Ha tbHX_ ocbpHeMO U a tbuma
nporobopumMo.

babuTu ce HesHaTHuM CUTHM-
nama crbap je cama oA ceG6e
HEOSOMIBHA, AIU NPONymTAT4 U
He saycrabibaT4_ ce Ha curTtiu-
uaMa koje yruyhyjy ua onhe
oGubexje, uuje Hu AOo6po Hu
IIAMETHO.

Hauuu u npakca, kojy je He-
oArobopna ymuua ycnmjema Aa
npobeA€e npuroAoM oboroAum-
ive cbeuaHocTu cb, Braxa, cuimu
Hac Aa O36HBHO NOTpaKUMO

yspok HenpupoAuoM pasbojy.

HemMuiix nomaTuukux nojaba y
Ay6pobuuky,Jep, xrjemu He xrje-
IM, MOpaMO bOAKTU pauyHa o
TOME, A4 HeoArobopHa  yrmuna
y AyOpobuuky uma jauer saMa-
xa, Te ce uak uenompaba kao
Heka “noba buacr Haas _sakouu-
TuM brnacruma. Obo je TauHa
koncrarauuja, koja Mopa cba-
kor uecruror Ay6pobuaHuna,6uo
O: Cp6uu umu Xpbar, Aa saGpu-
tbyje. Oba ueoArobopna ymuua,
sa Ay6pobuuk jexnako Tyha u
HeoGuuna coja kao u iwuxobu
YuuTeiu u bobe, ysema je TO-
muko Maxa, Aa Geso6supHo bp-
liH TEPOP OAOSAO Ha cbe oHe
koju mehe Aa uAy tbuxobuM TIY-
TeM. Bobe obe Heo,robopHe
Mace PAŠMHIPENU4 Cy će u NO
CEJIUMA HAMM, AQ TAMONIbH IIyR
ca. cbojuM  JaxHuM POAOIBYO-
IBEM Tpyjy, saboA€ H TIpunpe-
Majy ua Gparoy6umauky 60p6y.
Hau AOGpoAyimHu Cemak, He-
upocbujeheu u. npenyureH o-
bakobum emeMeHTuMa, ynao je
y mane. bykobuma y jariehoj
Roxu. Onu ra sabope u Tpyjy
PasuuM Hemoryhum oGehatbuMa
u Gecnpumjepuum maxuma rako,
Aa. tenpocbujenieH  cemauku
NyR ephe sa tuma kao kakbo
H€pasymHo 6uhe. M kaA uorme-
AaMO 4 pasrjeAaMo koju cy To
YCpehuTemu namera cema u Ha-
lie neoArobopHe yluiue, Ty ce
ONeT eyepeheMo 'ca JIHuuMa, sa
Hac Ay6pobuane, ryha u He-
OGuuna coja. CycpeheMO ce ca
OHUM enemeHToM kor ce no sy
Cjehamo u3: 1914 roAune, koju
JE M OHAA JAKHUM IJATPHOTUS-
MOM, y Tyhboj  cmyxG6u, xyiukao
HEOATObOPHY ylHuy UpOTUD. u-
CTutickux narpuora. To je onaj
MCT4 ememenar koju je 6uo ys-
POR 6es6pojy xpraba oHux ko-
JH CY uCTuHCRU JBYGMJIH: ,HAPOA
CbOJ. Tu ucTu IbYAH, Taj. MCTU
Tybu u ueoGuutu coj, opxaba
Ce M AaH AaHamtbu, Almu, umak
\iMA pasnuke y iwuxoby AjeJo-

batby oHAa # AaHac. OuAa cy
Hac oHu, poncke Tybhe ciyre,
A€HYHHUPAIIH, CIIAJIU y_TaMHHLIE,
Ha bjemaa, noA kypmyme ay-
cTpoMahapcke comAarecke ca
LUHIBEM Aa HaM AOby riabe, Ha-
Ma uuAubuAyanHo, kao ;uuuma
ONaCHUM IIO t>buXobe sTocpeTne
rocnape. Aanac um je cbpxa
APyRuuja. Crnyxe Tyhuuy ca sa-
AaTkoM He Aa Aoby rmabe Iler-
py u Ilabny,. beh Aa pasope
Ham sajeAuuuku AoM, Hamy kp-
biby cTeueHy orauGuuy Jyro-
cnabujy, Aa pas6ujy uame Yje-
Alitbewe sa koje TuHycmMo, Tia-
AacMO u Ausacmo ce kRpos bje-
kobe. Mero,e koje oHu npeko
vnuue, npeRko sabeAeHor u mo
I>UMA IIOJIUT4Uku orpobanor ce-
IbaRa saboAe, TO €y METOA€ UM-
cro no komyHucruukomM peter
Ty. Y cbom saTopHoM nocny
ocjehajy ce _ nekako cnoGoA-
HMX. pyhka 4 TO MM HE CamMO
Aaje. jauer_norerpeka, beh um
je To bpzo AoGap aprymenar
upeA nHenmpocbujehetium  ceo-
CRuM TiyRom, Aa ce npuRkaxy ka-
ko cy omu cbeMoryhu, u kako
uM HuRko Hue mMoxe uuumra. Ilo-
CTajy, MOXKAHA 4 He SsHajyhu, He-
ka uoba bnacrT koja usaaje sa-
nobuje,u Roje ce Mopajy cmy-
IATA 4 — CIyuajy ce.

Tu IPyAH CY IpuroAoM obo-
TOAMme cbeuaHocTu cb. Brna-
xa Aamu AobomHo AoRkasa o o-
bome iro kasacmo. Ilpbo nHa-
npabuiie npurucak Ha ornhuH-
cky u upkobuy bracr no mu-
Tatby uMeHObatba npupehubaua
cbeuaHocTu. IIpurucak ma ko-

IMRO HEJOrH4aH M A€rTmacupaH,

unak je umao usbjecHor yenje-
xa.

Tu uCTU IBYAH MSAAAOMIE TIY-
ky u yrauu Hapehee, koje ce
je usbpmuno mo cbum npabuju-
Ma AMCUMTIJIMH€, TE OA Cbeua-
HocTu cb. Brmaxa  uanpabuue
Heky uvAHy, komuko xamocHy
TONARO H AO: CMUjEIIHOCTU  He-

 os6uWipHy, nomuruuky cbeuanocT.

IbuMa- tuje < Guo. mrabHu uu,
Aa Ta cbeuaHocrT ucnaHe Gari
onako kako je y crbapu uuc-
nana, y suaky xpbarckux Tpo-
Gojka, beh je tuMa Guo Ao
Tora, Aa ysyprupajyhu u ucro-
bpemeHo: moHusyjyh uacHo o-
Guibexje npabux Xpbara, xpbaT-
cky sacraby, usasoby peakuu-
jy. RoA. ucruHckux. maTpuora,
RoA: npabux 4 ueeruTux  Ay-
Gpobuana Cp6a: u Xpbara, e
Aa 6u Aomo Ao orbopenor ey-
koGa. To cy i»uxobe _ouuTo
3nooue namjepe koje oliu, oba-
ko onako, npobove npukasyjyh
ce sabexenoj macu y jaribehoj
ROXU IAXKHUX POAOIbYGa.

Alu, Ha +uxoby xamocrT, ra

uM saAtba cbpxa uukako ne y-
cnjeba. Mu cbu, koju uckpeuo
HalMuoHajIHO _ ocjehamo, jactio
TIPOSuUpeMO tbuxoby saAtby Ha-
Mjepy. Amu, u 6es Tora de Mo-
Ty nac HabecTu Ha Tanak reA,
a mororobo He ivuxoba cpa-
uyHuara npobokaHTHa nonmuruka
Ganzujep4  (sacraba), Mysuka u
Tpubujaruux Hanjeba.

Mu cemo cboja uacna oGumexja,
cboje Muue sacrabe xprbobamu Ha
OlNTap AoMobuHe sa ib€5uHO _ Ao6po
a Hamy cpehy. Y uHaumumM cpuuma
cauybaJmu cMO uM IyG6ab u IowmrTo-
babe y Tomukoj mjepu Aa ce sHaMo
ca cbojuM roAuuuTu a 6parcko ro-
iurobaTu. C Tora xpbarcka rpo6oj=

Hua, RaAroA je gaxuu poAoy6u
TOJMMRO IoHuse Aa OA ie rnpabe
oGjekT sa mpobokanujy, usasbahe y
HaMa uckpeuy cyhyr, y uuje je py-
Re Ta HapoAna cberua sarmana! —
A sa one rybe cnyre, koju u Aare,
Y cboM JAKHONaTPHOTCROM  PAAY,
MuCIe Aa ce urpajy ua obako nHe-
AocTOjaH HauuH ca 4acHuM xpbar-
cRuM oGuibexjem, Ia ra u Aame 6y-
Ay snoyrnorpeGimabaTu u nonusaba-
T4 AO mpobokarepckor saAarka,
očTaje uaM, ys Hamue AocrojaneTbo,
npuceGHocT u pasym, jom Rao Au-
pekruba ona bemukor AaHrTea :

Non ti curar di lor
ma guarda e passa.

Dubrovnik
izti propasti republike 1 izu svjetskoga rta

Dvije su velike promjene nastale
u Dubrovniku u relativno kratko
vrijeme, po uzrocima i posljedicama
sasvijem protivne jedna drugoj.

Iza propasti republike, glavne pre-
stavnike duha i civilizacije tisuću-
godišnje države, malene ali i suviše
napredne i čuvene u cijelom svijetu,
— vlastelu Dubrovačku, bijaše obu-
zeo takav očaj, da su i sami uništa-
vali spomenike stare slave i veličine
i ne željeli da za sobom ostave poto-
maka, sanio .da im oni ne služe oti-
.maču mile i žlatne slobode. Ostali
narod, videći, što se radi od vlaste-
le, ne mogući se snaći u onako na-
gloj promjeni života i prilika, i sam
klonu i silom prilika odade se onoj
čudnoj, na daleko poznatoj dubro-
vačkoj apatiji i ravnodušnosti, zbog
čega i živi svjedoci i saučesnici sta-
rog života i slave u vrlo kratko
vrijeme utonuše u more zaborava
prošlosti i predaše se u ruke teškoj
i nemiloj sudbini.

Iza minulog strašnog svjetskog ra-
ta, nakon koga je gotovo cijelom
našem narodu sinulo sunce  slo-
bode, opet pravi prestavnici starog
duha i tradicija hiljadugodišnje re-
publike, koji su se jedini borili za
pravu i spasonosnu ideju narodnu;
i koji su iza ljutih muka i stradanja
kao ozebao sunce dočekali sunce
slobode, ubrzo se odaše fatalnom
nehaju i apatiji. Nehaju: jer iza bor=
be s vanjskim neprijateljima misliše
iskreno. i pošteno prema. svi-
ma. članovima _ naroda, = nadajući
se da će vrijeme samo sobom izgla-
diti sve. opreke_ i nemile tragove
prošlosti, opametiti i priljubiti čistoj
ideji narodnoj te bratskoj slozii spo-
razumu zavedene i zalutale sinove
otadžbine. Odadoše se podobro apa-
tiji stoga, što u golemoj promjeni,
nastaloj u cijelom svijetu, gdje je o-
bamro pravi patriotizam i idealizam,
ne mogoše da nastave starim nese-
bičnim požrtvovnim radom, ne mo-
goše javno -iskazati što im je bilo
neprayo, da ne bi došli tim u -opreku
i sa onima.s. kojima se u ničem od
prije nijesu razilazili, a i da time ne
ometaju i ne sprečavaju željeno sre-
đivanje prilika i uređenje cjelokupne
države.

Koje su posljedice bile svemu to-
me, jasno je mogao da vidi svak.ko
ije. ikoliko . poznao Dubrovnik prije
i Dubrovnik «poslije rata.

Pitanje je: može li i smije li osta-
ti ovako idalje? Dok su preži=
vljeli učesnici republike dubrovačke

klonuli bili nakon gubitka mile i zlat-
ne slobode, a slabi i nemoćni potpali
bili pod i moćnog i lukavog i upliv-
nog dušmanina, mogu li i smiju li u
slobodi narodnoj i dalje ostati pa-
sivni preživljeli borci protiv Austrije
i sljedbenici jedine čiste /i spasono-
sne ideje narodne, da i dalje vlada
ovaj rasap i čisto da kažemo sra:
moćenje karaktera Dubrovnika i pre-
vlast nedostojnih imena i prošlosti
Dubrovnika inepoštivača sloge, bra-
stva, jedinstva i slobode ?

Dugo je bilo čekanja i strpljenja,
iu toliko je opravdaniji i srakome
razumljiviji naš istup. Nevolja nas je
nagnala, golema potreba izazvala,
da i ako kasno ipak časno ustane-
mo na obranu onoga, za što smo
grozno stradali i najstrašnije žrtve
podnijeli, da na nama ne ostane klet-
va, da nas potomstvo ne proRkune
kao izdajnike i da ne pogrdimo sve-
te uspomene i amanete: Meda Pu-
cića, Budmanija, Matije Bana, Zore,
Vuličevića, Pabrisa i ostalih naših
prvaka i velikana narodnih.

Dugo smo očekivali, da se dozo-
vu pameti i razumiju naše velikodu-
šje u interesu mira-i sređivanja do-
movine oni isti, koji su se za neko-
liko dana krili od naših oči i od
sunca božijeg i sunca slobode na-
Ron dolaska u Dubrovnik pobjedo-
nosne i u cijelom svijetu proslavljene
srpske vojske, misleći da ćemo im
vratiti zlo za grdilo, kako su i pred
Bogom i narodom zbilja. bili i za-
služili.

Naše strpljenje, a da pravo reče“
mo i luda nada i neopravdana u
oOvolikoj mjeri apstinencija doradili
su toliko, da je u ostalom našem
narodu naš muk smatran bio kao
znak odobravanja svega onoga što
se oko nas dešava; da je naša o-
mladina, ostavljena sama sebi, nema-
jući pojma o minulim vremenima,
primala za gotovo sve ono što su
jol prikazivali apostoli lažne i po-
gubne. nauke.

Stavljamo na srce svakom pravom
i svijesnom sinu “našeg naroda i dr
žave, da. pravo reče, je li srpski
dio naroda i suviše tolerantan i
spreman na sve žrive iodreke u inte-
resu zajednice naroda i države. U
cijeloj bivšoj Dalmaciji, Bosni i Her-
cegovini, Vojvodini, Hrvatskoj i Sla-
voniji, nemaju jednog istaknutog po-
litičkog lista; ni jedno novo društvo
ni ustanova sa. sepskim imenom ni-
jesu nastali iza rala, a višeih ješvo«