'Taksa plaćena u gotovu GODINA XXIV ———— Izlazi svake subote. Pretplata u Jugoslaviji Din 48'- godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96, za Englesku, Ameriku i Australiju Din 144'— Pojedini broj din 1'- NE PONE UVO RATNI Ta y DJENI a ana anem ge RK ' Fo KARE 3). DAX: la Dubrovnik, /5 februara 1937 Broj 2 JUonOi NIK Dopisi se šalju uredništvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; ne“ frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din 7'- za svaki centimetar visine jednog stupca. Vlasnik, izdavač i urednik; DOMINKOVIĆ P. KRISTO Osnovan 1892 god. Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2 Hemune nmojanse Heke mnojabe, u ako ne Hobe, anu kapakTepucruuHe jep cy ce y jauoj Mjepu ucrIojpujne u upuroAoM cbeuaHocru cb. Bra- xa, HaMehy HaM AyxHOCT Aa ce Ha tbHX_ ocbpHeMO U a tbuma nporobopumMo. babuTu ce HesHaTHuM CUTHM- nama crbap je cama oA ceG6e HEOSOMIBHA, AIU NPONymTAT4 U He saycrabibaT4_ ce Ha curTtiu- uaMa koje yruyhyjy ua onhe oGubexje, uuje Hu AOo6po Hu IIAMETHO. Hauuu u npakca, kojy je He- oArobopna ymuua ycnmjema Aa npobeA€e npuroAoM oboroAum- ive cbeuaHocTu cb, Braxa, cuimu Hac Aa O36HBHO NOTpaKUMO yspok HenpupoAuoM pasbojy. HemMuiix nomaTuukux nojaba y Ay6pobuuky,Jep, xrjemu He xrje- IM, MOpaMO bOAKTU pauyHa o TOME, A4 HeoArobopHa yrmuna y AyOpobuuky uma jauer saMa- xa, Te ce uak uenompaba kao Heka “noba buacr Haas _sakouu- TuM brnacruma. Obo je TauHa koncrarauuja, koja Mopa cba- kor uecruror Ay6pobuaHuna,6uo O: Cp6uu umu Xpbar, Aa saGpu- tbyje. Oba ueoArobopna ymuua, sa Ay6pobuuk jexnako Tyha u HeoGuuna coja kao u iwuxobu YuuTeiu u bobe, ysema je TO- muko Maxa, Aa Geso6supHo bp- liH TEPOP OAOSAO Ha cbe oHe koju mehe Aa uAy tbuxobuM TIY- TeM. Bobe obe Heo,robopHe Mace PAŠMHIPENU4 Cy će u NO CEJIUMA HAMM, AQ TAMONIbH IIyR ca. cbojuM JaxHuM POAOIBYO- IBEM Tpyjy, saboA€ H TIpunpe- Majy ua Gparoy6umauky 60p6y. Hau AOGpoAyimHu Cemak, He- upocbujeheu u. npenyureH o- bakobum emeMeHTuMa, ynao je y mane. bykobuma y jariehoj Roxu. Onu ra sabope u Tpyjy PasuuM Hemoryhum oGehatbuMa u Gecnpumjepuum maxuma rako, Aa. tenpocbujenieH cemauku NyR ephe sa tuma kao kakbo H€pasymHo 6uhe. M kaA uorme- AaMO 4 pasrjeAaMo koju cy To YCpehuTemu namera cema u Ha- lie neoArobopHe yluiue, Ty ce ONeT eyepeheMo 'ca JIHuuMa, sa Hac Ay6pobuane, ryha u He- OGuuna coja. CycpeheMO ce ca OHUM enemeHToM kor ce no sy Cjehamo u3: 1914 roAune, koju JE M OHAA JAKHUM IJATPHOTUS- MOM, y Tyhboj cmyxG6u, xyiukao HEOATObOPHY ylHuy UpOTUD. u- CTutickux narpuora. To je onaj MCT4 ememenar koju je 6uo ys- POR 6es6pojy xpraba oHux ko- JH CY uCTuHCRU JBYGMJIH: ,HAPOA CbOJ. Tu ucTu IbYAH, Taj. MCTU Tybu u ueoGuutu coj, opxaba Ce M AaH AaHamtbu, Almu, umak \iMA pasnuke y iwuxoby AjeJo- batby oHAa # AaHac. OuAa cy Hac oHu, poncke Tybhe ciyre, A€HYHHUPAIIH, CIIAJIU y_TaMHHLIE, Ha bjemaa, noA kypmyme ay- cTpoMahapcke comAarecke ca LUHIBEM Aa HaM AOby riabe, Ha- Ma uuAubuAyanHo, kao ;uuuma ONaCHUM IIO t>buXobe sTocpeTne rocnape. Aanac um je cbpxa APyRuuja. Crnyxe Tyhuuy ca sa- AaTkoM He Aa Aoby rmabe Iler- py u Ilabny,. beh Aa pasope Ham sajeAuuuku AoM, Hamy kp- biby cTeueHy orauGuuy Jyro- cnabujy, Aa pas6ujy uame Yje- Alitbewe sa koje TuHycmMo, Tia- AacMO u Ausacmo ce kRpos bje- kobe. Mero,e koje oHu npeko vnuue, npeRko sabeAeHor u mo I>UMA IIOJIUT4Uku orpobanor ce- IbaRa saboAe, TO €y METOA€ UM- cro no komyHucruukomM peter Ty. Y cbom saTopHoM nocny ocjehajy ce _ nekako cnoGoA- HMX. pyhka 4 TO MM HE CamMO Aaje. jauer_norerpeka, beh um je To bpzo AoGap aprymenar upeA nHenmpocbujehetium ceo- CRuM TiyRom, Aa ce npuRkaxy ka- ko cy omu cbeMoryhu, u kako uM HuRko Hue mMoxe uuumra. Ilo- CTajy, MOXKAHA 4 He SsHajyhu, He- ka uoba bnacrT koja usaaje sa- nobuje,u Roje ce Mopajy cmy- IATA 4 — CIyuajy ce. Tu IPyAH CY IpuroAoM obo- TOAMme cbeuaHocTu cb. Brna- xa Aamu AobomHo AoRkasa o o- bome iro kasacmo. Ilpbo nHa- npabuiie npurucak Ha ornhuH- cky u upkobuy bracr no mu- Tatby uMeHObatba npupehubaua cbeuaHocTu. IIpurucak ma ko- IMRO HEJOrH4aH M A€rTmacupaH, unak je umao usbjecHor yenje- xa. Tu uCTU IBYAH MSAAAOMIE TIY- ky u yrauu Hapehee, koje ce je usbpmuno mo cbum npabuju- Ma AMCUMTIJIMH€, TE OA Cbeua- HocTu cb. Brmaxa uanpabuue Heky uvAHy, komuko xamocHy TONARO H AO: CMUjEIIHOCTU He- os6uWipHy, nomuruuky cbeuanocT. IbuMa- tuje < Guo. mrabHu uu, Aa Ta cbeuaHocrT ucnaHe Gari onako kako je y crbapu uuc- nana, y suaky xpbarckux Tpo- Gojka, beh je tuMa Guo Ao Tora, Aa ysyprupajyhu u ucro- bpemeHo: moHusyjyh uacHo o- Guibexje npabux Xpbara, xpbaT- cky sacraby, usasoby peakuu- jy. RoA. ucruHckux. maTpuora, RoA: npabux 4 ueeruTux Ay- Gpobuana Cp6a: u Xpbara, e Aa 6u Aomo Ao orbopenor ey- koGa. To cy i»uxobe _ouuTo 3nooue namjepe koje oliu, oba- ko onako, npobove npukasyjyh ce sabexenoj macu y jaribehoj ROXU IAXKHUX POAOIbYGa. Alu, Ha +uxoby xamocrT, ra uM saAtba cbpxa uukako ne y- cnjeba. Mu cbu, koju uckpeuo HalMuoHajIHO _ ocjehamo, jactio TIPOSuUpeMO tbuxoby saAtby Ha- Mjepy. Amu, u 6es Tora de Mo- Ty nac HabecTu Ha Tanak reA, a mororobo He ivuxoba cpa- uyHuara npobokaHTHa nonmuruka Ganzujep4 (sacraba), Mysuka u Tpubujaruux Hanjeba. Mu cemo cboja uacna oGumexja, cboje Muue sacrabe xprbobamu Ha OlNTap AoMobuHe sa ib€5uHO _ Ao6po a Hamy cpehy. Y uHaumumM cpuuma cauybaJmu cMO uM IyG6ab u IowmrTo- babe y Tomukoj mjepu Aa ce sHaMo ca cbojuM roAuuuTu a 6parcko ro- iurobaTu. C Tora xpbarcka rpo6oj= Hua, RaAroA je gaxuu poAoy6u TOJMMRO IoHuse Aa OA ie rnpabe oGjekT sa mpobokanujy, usasbahe y HaMa uckpeuy cyhyr, y uuje je py- Re Ta HapoAna cberua sarmana! — A sa one rybe cnyre, koju u Aare, Y cboM JAKHONaTPHOTCROM PAAY, MuCIe Aa ce urpajy ua obako nHe- AocTOjaH HauuH ca 4acHuM xpbar- cRuM oGuibexjem, Ia ra u Aame 6y- Ay snoyrnorpeGimabaTu u nonusaba- T4 AO mpobokarepckor saAarka, očTaje uaM, ys Hamue AocrojaneTbo, npuceGHocT u pasym, jom Rao Au- pekruba ona bemukor AaHrTea : Non ti curar di lor ma guarda e passa. Dubrovnik izti propasti republike 1 izu svjetskoga rta Dvije su velike promjene nastale u Dubrovniku u relativno kratko vrijeme, po uzrocima i posljedicama sasvijem protivne jedna drugoj. Iza propasti republike, glavne pre- stavnike duha i civilizacije tisuću- godišnje države, malene ali i suviše napredne i čuvene u cijelom svijetu, — vlastelu Dubrovačku, bijaše obu- zeo takav očaj, da su i sami uništa- vali spomenike stare slave i veličine i ne željeli da za sobom ostave poto- maka, sanio .da im oni ne služe oti- .maču mile i žlatne slobode. Ostali narod, videći, što se radi od vlaste- le, ne mogući se snaći u onako na- gloj promjeni života i prilika, i sam klonu i silom prilika odade se onoj čudnoj, na daleko poznatoj dubro- vačkoj apatiji i ravnodušnosti, zbog čega i živi svjedoci i saučesnici sta- rog života i slave u vrlo kratko vrijeme utonuše u more zaborava prošlosti i predaše se u ruke teškoj i nemiloj sudbini. Iza minulog strašnog svjetskog ra- ta, nakon koga je gotovo cijelom našem narodu sinulo sunce slo- bode, opet pravi prestavnici starog duha i tradicija hiljadugodišnje re- publike, koji su se jedini borili za pravu i spasonosnu ideju narodnu; i koji su iza ljutih muka i stradanja kao ozebao sunce dočekali sunce slobode, ubrzo se odaše fatalnom nehaju i apatiji. Nehaju: jer iza bor= be s vanjskim neprijateljima misliše iskreno. i pošteno prema. svi- ma. članovima _ naroda, = nadajući se da će vrijeme samo sobom izgla- diti sve. opreke_ i nemile tragove prošlosti, opametiti i priljubiti čistoj ideji narodnoj te bratskoj slozii spo- razumu zavedene i zalutale sinove otadžbine. Odadoše se podobro apa- tiji stoga, što u golemoj promjeni, nastaloj u cijelom svijetu, gdje je o- bamro pravi patriotizam i idealizam, ne mogoše da nastave starim nese- bičnim požrtvovnim radom, ne mo- goše javno -iskazati što im je bilo neprayo, da ne bi došli tim u -opreku i sa onima.s. kojima se u ničem od prije nijesu razilazili, a i da time ne ometaju i ne sprečavaju željeno sre- đivanje prilika i uređenje cjelokupne države. Koje su posljedice bile svemu to- me, jasno je mogao da vidi svak.ko ije. ikoliko . poznao Dubrovnik prije i Dubrovnik «poslije rata. Pitanje je: može li i smije li osta- ti ovako idalje? Dok su preži= vljeli učesnici republike dubrovačke klonuli bili nakon gubitka mile i zlat- ne slobode, a slabi i nemoćni potpali bili pod i moćnog i lukavog i upliv- nog dušmanina, mogu li i smiju li u slobodi narodnoj i dalje ostati pa- sivni preživljeli borci protiv Austrije i sljedbenici jedine čiste /i spasono- sne ideje narodne, da i dalje vlada ovaj rasap i čisto da kažemo sra: moćenje karaktera Dubrovnika i pre- vlast nedostojnih imena i prošlosti Dubrovnika inepoštivača sloge, bra- stva, jedinstva i slobode ? Dugo je bilo čekanja i strpljenja, iu toliko je opravdaniji i srakome razumljiviji naš istup. Nevolja nas je nagnala, golema potreba izazvala, da i ako kasno ipak časno ustane- mo na obranu onoga, za što smo grozno stradali i najstrašnije žrtve podnijeli, da na nama ne ostane klet- va, da nas potomstvo ne proRkune kao izdajnike i da ne pogrdimo sve- te uspomene i amanete: Meda Pu- cića, Budmanija, Matije Bana, Zore, Vuličevića, Pabrisa i ostalih naših prvaka i velikana narodnih. Dugo smo očekivali, da se dozo- vu pameti i razumiju naše velikodu- šje u interesu mira-i sređivanja do- movine oni isti, koji su se za neko- liko dana krili od naših oči i od sunca božijeg i sunca slobode na- Ron dolaska u Dubrovnik pobjedo- nosne i u cijelom svijetu proslavljene srpske vojske, misleći da ćemo im vratiti zlo za grdilo, kako su i pred Bogom i narodom zbilja. bili i za- služili. Naše strpljenje, a da pravo reče“ mo i luda nada i neopravdana u oOvolikoj mjeri apstinencija doradili su toliko, da je u ostalom našem narodu naš muk smatran bio kao znak odobravanja svega onoga što se oko nas dešava; da je naša o- mladina, ostavljena sama sebi, nema- jući pojma o minulim vremenima, primala za gotovo sve ono što su jol prikazivali apostoli lažne i po- gubne. nauke. Stavljamo na srce svakom pravom i svijesnom sinu “našeg naroda i dr žave, da. pravo reče, je li srpski dio naroda i suviše tolerantan i spreman na sve žrive iodreke u inte- resu zajednice naroda i države. U cijeloj bivšoj Dalmaciji, Bosni i Her- cegovini, Vojvodini, Hrvatskoj i Sla- voniji, nemaju jednog istaknutog po- litičkog lista; ni jedno novo društvo ni ustanova sa. sepskim imenom ni- jesu nastali iza rala, a višeih ješvo«