| Taksa plaćena u gotovu rd X
(GODINA XXIV
| Izlazi svake subole.

Pretplata u Jugoslaviji Din.

48- godišnje. Polugodišnje

i tromjesečno srazmjerno;

I| za strane zemlje Din 96:-

za Englesku, Smeriku i"
Australiju Din 144 —

Pojedini broj din 1-

:

Dubrovnik pra il

vlada

Broj

Dopisi se šalju uredništvu
a pretplata, oglasi i javne
zahvale administraciji lista.
Rukozisi se ne vraćaju; ne“
firankirana pisma se ne pri-
maju. Oglasi se plaćaju po
dogovoru, a za javne za-
hvale i priposlano Din 7-
za svaki centimetar visine
jednog stupca.

Vlasnik, izdavač i urednik: DOMINKOVIĆ P. KRISTO

Osnoyan

Uredništvo i administracija :

Kraljice Marije br. 2

Dubrovnik, 10 aprila.
Svakome ko je pametan, a ko
oko sebe ini: susjetstva, najpre-
ča mu je briga, da, makakvo su-
| sjetsvo bilo, sa njime živi u mi-
ru. U tome ga pravcu | upućuju
| dvije stvari, prvo da se osigura
s polja, kako bi nesmetano u
svojoj kući uređivao; drugo  osi-
gurati se od. domaćih grešnika
u nesređenom susjetstvu ne
ađu utočište, iz kog bi radili
ti svome vlastitome domu. O-
princip koliko | vrijedi za o-
nu ljudsku zadrugu, jednako
ijedi 1 za najveću ljudsku
državu.

I Treba griznati, da poslije slo-
ma, kada smo se uz teške žrtve
i uz more krvi osovili na' svoje
slobodne noge, stvorili svoj slo-
bodni dom, nijesmo. imali sreće
šim susjetstvom. Sa sve če-
oni su nas gledali i
iviše krivim okom, ne samo
svaki od njih na svoj način, ne-
go svi nekako složno, sporazum-
o. Slobodna Jugoslavija je svi:
ma bula trnou oku, smetnja. nji-
| hovim raznim prohtjevima 1 ob-
| osvete za uyrijeđenu snjetn.
istoka i zapada, sa sjevera 1
iga ugrožavala se naša egzisten-
upadali teroristi,  praskale
bombe, podmećale se "paklene
mašine, vrbovalo se naše rođene
sinove proti svojoj vlastitoj zem-
lji, protiv svojih na domu.
Plaćeni domaći elemenat bio
je na usluzi opakom susjetstvu, a
ikad bi ga se imalo. nhvatiti 1
kazniti zasluženoma kaznom, na-
| lazio je. gostoprimljivog | utočišta
kod naših susjeda, da ođatle pro-
ti svojoj rođenoj zemlji djeluje.
I Djelovanje ovih razornih  doma-
| ćih 6lemenata, pod zaštitom  go-
I stoprimstva uo susjetstvu, sputa-
Ivao je našim višim vlastima onu
sloboda primjene kazne“ onima,
koji su kod kuće toliko duševno
počeli srađati se sa tim razornim
| elimentima, da su bezobzirno po-
|čeli da terorišu sve i svakoga, ko
se zalaže za ovu našu državu o-
vakvu kakva je, ko je ljubi i za
njuse žetvuje. Sva proračunala
obazrivost vilasti nijecvbila poslje
dica mnemućnosti slabotinje,
I kako su je poznati elementi oci-
jenili 1 zbog čega su se bili razma-
| hali, već je ona bila smišljena 1
| oporturna zbog. složniu susjeda,
| koji su radili račun bez krčma-
ra. Oni su računali na raspača-
vanje Jugoslavije, razorni  ele-
menti koji su u tome. susjestvu
| našli utočište u to. su vjerovali,
a elemenat kod kuće, srođen sa
onim u sušjetstvu, varao seje na
razne načine o raspadu Jugosla-
vije, i o tome gojio nađe, čak 1
(vjerovao. Pa'kada su svi datumi
toga raspadanju maše države pro-
(Ški minuli a da se ništa  1ije
olistinilo, varalo se iaj elemenar

stra

Nit

:zao put posjetivši bratsku Sofiju,
U

novim datumima. Razne 1injekci-
one priredbe i slavlja “imale su
da održe bodar i budan duh one
mase, koja je počela da, zbog
neostvarenih obećanja iželja, na-
ginje. malodušnosti.  Uvjeravanje
razornih domaćih elemenata. iz
susjestva, kako .e im to susjet-
Stvo donijeti ne tanjuru .,,5lob0-
du“, davalo je poznatom elemen-
tu kod kuće toliko maha, da je
onako često stavljalo u teško. is-
kušenje 1 vlasti # narodne. patri-
ote,

Ali strpljivost 1 razum svlada-
ju i najveće teškoće i, predusre-
tnu opasne preuagljenosti. Posli-
je dugi niz godina, moralo je
teško 1. abnormalno  stauje da,
pomalo ali sigurno, uđe u. pra-
vilan tok.

Ne
lo ni
tanje:
lo da
težak
ložaj.

zgodno, da. postavljamo pi-
zašto se je uopšte dopusti-
nam zemlja zapane u tako
i vanjski i unutrašnji po-
Sada nam je dužnost da s

radošću konstatujemo fakt, da se

je, iako gotovo u. dvanaestom
času ali ipak, našlo puta i nači-
ne, da se
zemlja izvuče iz onog teškog po-
litičkog položaja, zbog koga je
svaki iskreni rodoljub ne bez
razloga strepio. Veliku vizionar-
nu misiju sređivanja Jugoslavije,

koju je uputio Blagopočivši Vi?

teški Kralj Aleksand«r I. Ujedi-
nitelj, neši državnici izvode onim
putem i načinom, kojim je On
počeo: Mir opšti pod svaku cije-
qu a prvenstveno mir i  spora-
zum sa susjetstvom! On je poka-

Na daljem putu pao je. tra-
gičnom pedu ostavio nam je u
amanet: Čuvajte Mi Jugoslaviju!
A da bi što sigurnije. izvršili
Njegov amanet, pošlo se je nje-
govim putem. Iskreno prijatelj-
stvo i ljubav sa susjedima najbo-
lja su garancija sigurnosti zem-
lje. S toga. sređeni odnosi sa

mislimo ovdje, a ne bi bi-

pametiti za budućnost,
«elemente, koji zavađaju i
ova. naša. napaćena

Bugarskcm, a sada 1 sa Itali-
jom, veza Jugoslavije kao člani-

ce Male antante 1 Balkanskog
pakta; vrlo dobro utrt put za
“dobre odnose. sa Mađarskom

Austrijom, sve ovo nas dovodi u
položaj, da mirno i spokojno mo-
Žemo naš rad uputiti. potpunom
sređivanju naših unutrašnjih pri-
lik». Elementi kojima je susjed-
stvo bilo ,,Utočište  griješnika“
sada su onemogućeni, a oni, ko-
je su ovi podržavali u varljivim
nadama, sada moraju da uvide,
koliktisu griješnici bili; kako ih
se varalo'i komu su sve nmasije-
dali.

Sada je na redu da. se,. bez
smetoje i uekih obzira, unutraš-
nje sređujemo. To naše sređiva-
nje ne mislimo da treba prova-
đati primjenom nekih drakonskih
mjera, sa kojima -bi se bez. mi-
losti udarilo po onima, koji seu
svojoj zavedenosti ogriješiše o
pozitivne zakone. Nesvjesne  za-

.vedenjake treba u nekoliko po-

Štediti zbog prošlosti, ali ih u-
Na one
bune

neukog i naivnog, treba strogo

“ pripaziti, a pogotovo one koji se

pod lažnom krinkom uvlače u
patriotska društva. Njih treba 0o-
nemcgućiti: Za sve ovo, kako
kazasmo, ne trebaju neke  dra-
konske mjere, osvete i kazne. Ne
treba zbog toga praviti žrtve i
napunjati tamnice, ali jedno mo-
ra bezuslovno da se ispolji i a-
firmiše:
poštovanje zakonite  viasti i
stroga primjena postojećih za«
kona za svakoga bez razlike,
ko se o njih ogriješi. s
Qwo je najbolji, najsigurniji 1
najpravedniji put, kojim će se

naše unutrašnje prilike srediti o-

nako, kako to zahtjeva “interes
države i njenog prosperiteta. Je-
dino na ovaj način oslobodiće se
država i državne vlasti od dosa-
đanjih neželjenih iskušenja.

Pretsjednik €. Dr. Beneš
u Jugoslaviji

Đosle skoro dva decenija od' ve-
likog svetskog rata, u kome su ju-
goslovenski i čehoslovački“ narod,
povezani bratskom ljubavlju i slo-
gom, rame uz rame izvojevali svoje
oslobođenje i ujedinjenje, imala je
naša Prestonica sreću i čast da 6 0.
mj. prvi put u istoriji pozdravi na
slovenskom tlu vrhovnog poglavara
bratskog čehoslovačkog “naroda —
Dra. Eduarda Beneša. —

Oduševljenje i neopisiva radost
kojom je jugoslovenska  prestonica
dočekala Pretsjednika bratske čeho-

slovačke republike, nijesu bili samo |

akt kurtoazije prema Pretsjedniku jed-
nog iskrenog saveznika i brata, ne-

go i izraz duboke zahvalnosti i po-

štovanja čitavog jugoslovenskog na=-
roda prema idealnom čovjeku, koji

u ispolinskoj borbi za pobjedu istine
i pravde, za slobodu svoga naroda,
nije nikada ni za trenutak zaborav-
ljao ni nas Jugoslovene. “Ono je iz-
raz i sve velike i tople ljubavi za
čitav bratski čehoslovački narod, za
koji smo wezani nerazdružno ne sa-
mo ugovorima nego i krvlju, osjeća-
jima i zajedničkom sudbinom. Ono
je izraz. dubokog priznavanja od
strane jugoslovenskog naroda velikih
ideja koje je Visoki Gost naslijedio
od svog velikog učitelja DPretsjedni-
ka Dra. Tome Masaryka, a koje On
simbolizuje u svojoj zemlji i wan nje:
ideje bratstva i jednakosti svih  na-
toda, ideje miroljubive saradnje me-

“du svim državama i ideje demokrate

ske jednakosti svih ljudi: —

| Ono je na kraju i jasan dokaz či-
| tavom svijetu, da su jugoslovenski i
| čehoslovački narod. čvrsto riješeni
| da idu jedan pored drugoga i u zlu
| iu dobru Ra ciljevima svog držav
| nog snaženja i svoje zajedničke po-
| bjede uopšte. —

i! Ovoj općoj radosti. pridružujemo
se i mii iz dubine duše, ispunjene
najtoplijom blagodarnošću, kRličemo :
Živio Pretsjednik Dr. Eduard Beneš !
|

Živio bratski čehoslovački natod 1
1 L Su VAR RS S REBRA ESA
Zdravica Nj. Kr. Vis. Kneza-Na-
| mjesnika Pavla

Za vrijeme gala-večere u Starom
dvoru, Nj. Kr. Vis. Knez-Namjesnik
Pavle pozdravio je Visokog Gosta
ovim riječima:

»Vaša ERscelencijo,

Veoma sam srećan, što mi se u-
kazala izvanredna prilika, da u pre-
stonici Kraljevine Jugoslavije pozdra-
vim . najsrdačnijom  dobrodošlicom
dragoga gosta i mog ličnog vrijate-
lja. Pretsednika Čehoslovačke  Re-
publike. : Rada:

Ova visoka poseta ispunila nas je
dubokom radošću, jer mi u njoj vi-
dimo jednu novu  zalogu iskrenog
prijateljstva i bratstva, koja je odu-
vek vezivala Čehoslovačku i Jugo-
slaviju.

Naše dve zemlje prožete su istim
idealima mira i prijateljske saradnje
sa svima narodima, pa je sasvim pri-
rodno, što su se njihove delatnosti
na ostvarenju ovih plemenitih ciljeva
do sada korisno dopunjavale.

Udružene sa prijateljskom i savwez-
ničkom. Kraljevinom Piumunijom, na-
še zemlje stalno su se isvesrdno za-
lagale za konsolidaciju mira u po-
sleratnoj Evropi. Od svoga postan-
ka do danas, u svima ozbiljnim tre-
nutcima, Mala Antanta se uvek po-
kazivala odlučna i nepokolebljiva u
ostvarivanju ovih svojih velikih cilje-
.va. Ova tesna saradnja će se i dalje
produžiti, jer ona nije zasnovana sa-
mo na posebnim interesima država-
članica Male Antante, već i na jed-
nom opštem, međunarodnom interesu.
. Duboko uveren da je i Vaša Ehk-
scelencija pobornik istih plemenitih
ideja, koje našim narodima jedino
mogu da pruže jemstvo za bolju bu-
dućnost, podižem ovu čašu u čast i
zdravlje Vaše Ekscelencije i Pošto-
vane Gospođe Beneš, sa  najlepšim
željama za srećnu budućnost “brat-
skog i prijateljskog čehoslovačkog na-
roda i za napredak savezničke: Če-
hoslovačke Republike“.

| Odgovor Pretsjednika g. Beneša
»Vaše Visočanstvo,

| “Stigao sam u Beograd sa oseća-
| njima istinskog zadovoljstva i rado-
sti, čineći time prvu službenu posetu
čehoslovačkog državnog Poglavara.
Doček koji su Vaša  Visočanstva i
Kraljevsko Namesništvo priredilo meni
i Gospođi Beneši osećaji prijateljstva i
bratstva što nam ih je'israzio jugo-
slovenski narod, duboko su nas dir-
nuli.

Cineći Vam ovu posetu, pre sve-
ga ispunjujem prijatnu dužnost Već
je dugo godina moj duboko pošto-
vani veliki prethodnik, Pretsjednik-
Oslobodilac Tomaš Masaryk želeo da
učini ovaj put, da bi vratio Kralju
Aleksandru posetu učinjenu u Pragu
i da bi dokazao svoju dobro pozna«
tu odanost Vašoj oslobođenoj otadš-
bini, te da bi odao priznanje "radu,
i velikim naporima i toliko značajnim

4