| Taksa plaćena u gotovu rd X (GODINA XXIV | Izlazi svake subole. Pretplata u Jugoslaviji Din. 48- godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; I| za strane zemlje Din 96:- za Englesku, Smeriku i" Australiju Din 144 — Pojedini broj din 1- : Dubrovnik pra il vlada Broj Dopisi se šalju uredništvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukozisi se ne vraćaju; ne“ firankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din 7- za svaki centimetar visine jednog stupca. Vlasnik, izdavač i urednik: DOMINKOVIĆ P. KRISTO Osnoyan Uredništvo i administracija : Kraljice Marije br. 2 Dubrovnik, 10 aprila. Svakome ko je pametan, a ko oko sebe ini: susjetstva, najpre- ča mu je briga, da, makakvo su- | sjetsvo bilo, sa njime živi u mi- ru. U tome ga pravcu | upućuju | dvije stvari, prvo da se osigura s polja, kako bi nesmetano u svojoj kući uređivao; drugo osi- gurati se od. domaćih grešnika u nesređenom susjetstvu ne ađu utočište, iz kog bi radili ti svome vlastitome domu. O- princip koliko | vrijedi za o- nu ljudsku zadrugu, jednako ijedi 1 za najveću ljudsku državu. I Treba griznati, da poslije slo- ma, kada smo se uz teške žrtve i uz more krvi osovili na' svoje slobodne noge, stvorili svoj slo- bodni dom, nijesmo. imali sreće šim susjetstvom. Sa sve če- oni su nas gledali i iviše krivim okom, ne samo svaki od njih na svoj način, ne- go svi nekako složno, sporazum- o. Slobodna Jugoslavija je svi: ma bula trnou oku, smetnja. nji- | hovim raznim prohtjevima 1 ob- | osvete za uyrijeđenu snjetn. istoka i zapada, sa sjevera 1 iga ugrožavala se naša egzisten- upadali teroristi, praskale bombe, podmećale se "paklene mašine, vrbovalo se naše rođene sinove proti svojoj vlastitoj zem- lji, protiv svojih na domu. Plaćeni domaći elemenat bio je na usluzi opakom susjetstvu, a ikad bi ga se imalo. nhvatiti 1 kazniti zasluženoma kaznom, na- | lazio je. gostoprimljivog | utočišta kod naših susjeda, da ođatle pro- ti svojoj rođenoj zemlji djeluje. I Djelovanje ovih razornih doma- | ćih 6lemenata, pod zaštitom go- I stoprimstva uo susjetstvu, sputa- Ivao je našim višim vlastima onu sloboda primjene kazne“ onima, koji su kod kuće toliko duševno počeli srađati se sa tim razornim | elimentima, da su bezobzirno po- |čeli da terorišu sve i svakoga, ko se zalaže za ovu našu državu o- vakvu kakva je, ko je ljubi i za njuse žetvuje. Sva proračunala obazrivost vilasti nijecvbila poslje dica mnemućnosti slabotinje, I kako su je poznati elementi oci- jenili 1 zbog čega su se bili razma- | hali, već je ona bila smišljena 1 | oporturna zbog. složniu susjeda, | koji su radili račun bez krčma- ra. Oni su računali na raspača- vanje Jugoslavije, razorni ele- menti koji su u tome. susjestvu | našli utočište u to. su vjerovali, a elemenat kod kuće, srođen sa onim u sušjetstvu, varao seje na razne načine o raspadu Jugosla- vije, i o tome gojio nađe, čak 1 (vjerovao. Pa'kada su svi datumi toga raspadanju maše države pro- (Ški minuli a da se ništa 1ije olistinilo, varalo se iaj elemenar stra Nit :zao put posjetivši bratsku Sofiju, U novim datumima. Razne 1injekci- one priredbe i slavlja “imale su da održe bodar i budan duh one mase, koja je počela da, zbog neostvarenih obećanja iželja, na- ginje. malodušnosti. Uvjeravanje razornih domaćih elemenata. iz susjestva, kako .e im to susjet- Stvo donijeti ne tanjuru .,,5lob0- du“, davalo je poznatom elemen- tu kod kuće toliko maha, da je onako često stavljalo u teško. is- kušenje 1 vlasti # narodne. patri- ote, Ali strpljivost 1 razum svlada- ju i najveće teškoće i, predusre- tnu opasne preuagljenosti. Posli- je dugi niz godina, moralo je teško 1. abnormalno stauje da, pomalo ali sigurno, uđe u. pra- vilan tok. Ne lo ni tanje: lo da težak ložaj. zgodno, da. postavljamo pi- zašto se je uopšte dopusti- nam zemlja zapane u tako i vanjski i unutrašnji po- Sada nam je dužnost da s radošću konstatujemo fakt, da se je, iako gotovo u. dvanaestom času ali ipak, našlo puta i nači- ne, da se zemlja izvuče iz onog teškog po- litičkog položaja, zbog koga je svaki iskreni rodoljub ne bez razloga strepio. Veliku vizionar- nu misiju sređivanja Jugoslavije, koju je uputio Blagopočivši Vi? teški Kralj Aleksand«r I. Ujedi- nitelj, neši državnici izvode onim putem i načinom, kojim je On počeo: Mir opšti pod svaku cije- qu a prvenstveno mir i spora- zum sa susjetstvom! On je poka- Na daljem putu pao je. tra- gičnom pedu ostavio nam je u amanet: Čuvajte Mi Jugoslaviju! A da bi što sigurnije. izvršili Njegov amanet, pošlo se je nje- govim putem. Iskreno prijatelj- stvo i ljubav sa susjedima najbo- lja su garancija sigurnosti zem- lje. S toga. sređeni odnosi sa mislimo ovdje, a ne bi bi- pametiti za budućnost, «elemente, koji zavađaju i ova. naša. napaćena Bugarskcm, a sada 1 sa Itali- jom, veza Jugoslavije kao člani- ce Male antante 1 Balkanskog pakta; vrlo dobro utrt put za “dobre odnose. sa Mađarskom Austrijom, sve ovo nas dovodi u položaj, da mirno i spokojno mo- Žemo naš rad uputiti. potpunom sređivanju naših unutrašnjih pri- lik». Elementi kojima je susjed- stvo bilo ,,Utočište griješnika“ sada su onemogućeni, a oni, ko- je su ovi podržavali u varljivim nadama, sada moraju da uvide, koliktisu griješnici bili; kako ih se varalo'i komu su sve nmasije- dali. Sada je na redu da. se,. bez smetoje i uekih obzira, unutraš- nje sređujemo. To naše sređiva- nje ne mislimo da treba prova- đati primjenom nekih drakonskih mjera, sa kojima -bi se bez. mi- losti udarilo po onima, koji seu svojoj zavedenosti ogriješiše o pozitivne zakone. Nesvjesne za- .vedenjake treba u nekoliko po- Štediti zbog prošlosti, ali ih u- Na one bune neukog i naivnog, treba strogo “ pripaziti, a pogotovo one koji se pod lažnom krinkom uvlače u patriotska društva. Njih treba 0o- nemcgućiti: Za sve ovo, kako kazasmo, ne trebaju neke dra- konske mjere, osvete i kazne. Ne treba zbog toga praviti žrtve i napunjati tamnice, ali jedno mo- ra bezuslovno da se ispolji i a- firmiše: poštovanje zakonite viasti i stroga primjena postojećih za« kona za svakoga bez razlike, ko se o njih ogriješi. s Qwo je najbolji, najsigurniji 1 najpravedniji put, kojim će se naše unutrašnje prilike srediti o- nako, kako to zahtjeva “interes države i njenog prosperiteta. Je- dino na ovaj način oslobodiće se država i državne vlasti od dosa- đanjih neželjenih iskušenja. Pretsjednik €. Dr. Beneš u Jugoslaviji Đosle skoro dva decenija od' ve- likog svetskog rata, u kome su ju- goslovenski i čehoslovački“ narod, povezani bratskom ljubavlju i slo- gom, rame uz rame izvojevali svoje oslobođenje i ujedinjenje, imala je naša Prestonica sreću i čast da 6 0. mj. prvi put u istoriji pozdravi na slovenskom tlu vrhovnog poglavara bratskog čehoslovačkog “naroda — Dra. Eduarda Beneša. — Oduševljenje i neopisiva radost kojom je jugoslovenska prestonica dočekala Pretsjednika bratske čeho- slovačke republike, nijesu bili samo | akt kurtoazije prema Pretsjedniku jed- nog iskrenog saveznika i brata, ne- go i izraz duboke zahvalnosti i po- štovanja čitavog jugoslovenskog na=- roda prema idealnom čovjeku, koji u ispolinskoj borbi za pobjedu istine i pravde, za slobodu svoga naroda, nije nikada ni za trenutak zaborav- ljao ni nas Jugoslovene. “Ono je iz- raz i sve velike i tople ljubavi za čitav bratski čehoslovački narod, za koji smo wezani nerazdružno ne sa- mo ugovorima nego i krvlju, osjeća- jima i zajedničkom sudbinom. Ono je izraz. dubokog priznavanja od strane jugoslovenskog naroda velikih ideja koje je Visoki Gost naslijedio od svog velikog učitelja DPretsjedni- ka Dra. Tome Masaryka, a koje On simbolizuje u svojoj zemlji i wan nje: ideje bratstva i jednakosti svih na- toda, ideje miroljubive saradnje me- “du svim državama i ideje demokrate ske jednakosti svih ljudi: — | Ono je na kraju i jasan dokaz či- | tavom svijetu, da su jugoslovenski i | čehoslovački narod. čvrsto riješeni | da idu jedan pored drugoga i u zlu | iu dobru Ra ciljevima svog držav | nog snaženja i svoje zajedničke po- | bjede uopšte. — i! Ovoj općoj radosti. pridružujemo se i mii iz dubine duše, ispunjene najtoplijom blagodarnošću, kRličemo : Živio Pretsjednik Dr. Eduard Beneš ! | Živio bratski čehoslovački natod 1 1 L Su VAR RS S REBRA ESA Zdravica Nj. Kr. Vis. Kneza-Na- | mjesnika Pavla Za vrijeme gala-večere u Starom dvoru, Nj. Kr. Vis. Knez-Namjesnik Pavle pozdravio je Visokog Gosta ovim riječima: »Vaša ERscelencijo, Veoma sam srećan, što mi se u- kazala izvanredna prilika, da u pre- stonici Kraljevine Jugoslavije pozdra- vim . najsrdačnijom dobrodošlicom dragoga gosta i mog ličnog vrijate- lja. Pretsednika Čehoslovačke Re- publike. : Rada: Ova visoka poseta ispunila nas je dubokom radošću, jer mi u njoj vi- dimo jednu novu zalogu iskrenog prijateljstva i bratstva, koja je odu- vek vezivala Čehoslovačku i Jugo- slaviju. Naše dve zemlje prožete su istim idealima mira i prijateljske saradnje sa svima narodima, pa je sasvim pri- rodno, što su se njihove delatnosti na ostvarenju ovih plemenitih ciljeva do sada korisno dopunjavale. Udružene sa prijateljskom i savwez- ničkom. Kraljevinom Piumunijom, na- še zemlje stalno su se isvesrdno za- lagale za konsolidaciju mira u po- sleratnoj Evropi. Od svoga postan- ka do danas, u svima ozbiljnim tre- nutcima, Mala Antanta se uvek po- kazivala odlučna i nepokolebljiva u ostvarivanju ovih svojih velikih cilje- .va. Ova tesna saradnja će se i dalje produžiti, jer ona nije zasnovana sa- mo na posebnim interesima država- članica Male Antante, već i na jed- nom opštem, međunarodnom interesu. . Duboko uveren da je i Vaša Ehk- scelencija pobornik istih plemenitih ideja, koje našim narodima jedino mogu da pruže jemstvo za bolju bu- dućnost, podižem ovu čašu u čast i zdravlje Vaše Ekscelencije i Pošto- vane Gospođe Beneš, sa najlepšim željama za srećnu budućnost “brat- skog i prijateljskog čehoslovačkog na- roda i za napredak savezničke: Če- hoslovačke Republike“. | Odgovor Pretsjednika g. Beneša »Vaše Visočanstvo, | “Stigao sam u Beograd sa oseća- | njima istinskog zadovoljstva i rado- sti, čineći time prvu službenu posetu čehoslovačkog državnog Poglavara. Doček koji su Vaša Visočanstva i Kraljevsko Namesništvo priredilo meni i Gospođi Beneši osećaji prijateljstva i bratstva što nam ih je'israzio jugo- slovenski narod, duboko su nas dir- nuli. Cineći Vam ovu posetu, pre sve- ga ispunjujem prijatnu dužnost Već je dugo godina moj duboko pošto- vani veliki prethodnik, Pretsjednik- Oslobodilac Tomaš Masaryk želeo da učini ovaj put, da bi vratio Kralju Aleksandru posetu učinjenu u Pragu i da bi dokazao svoju dobro pozna« tu odanost Vašoj oslobođenoj otadš- bini, te da bi odao priznanje "radu, i velikim naporima i toliko značajnim 4