m i ra E Strana 2 Ž Danas, kad smo svi postigli narodno i državno jedinstvo, sva= ki je od nas, kojigod ima i mr- vu zdrava razuma 1 samu iskru svijesti i poštenja, i bez ikakvog većeg i naučnog dokazivanja pot- puno uvjeren, da su tri glavna plemena naše narodne države: Srbi, Hrvati i Slovenci potpuno isti narod, s istim harakternim osobinama i zajedničkom nedje- ljivom sudbinom. Nesmisleno je prepirati še oko toga, koje ple- me gdje obitava i koje ima ne- kakva istorijska prava na pojedi- ne krajeve države, a još je gora nesmislica i neoprostivi je grijeh ako se to radi namjerom da se tim izazivlje u mašoj ujedinjenoj državi nemir, neslogu, mržnju i staru bratoubilačku borbu. Ovo bi se moglo uzeti u ob- zir jedino tađa, kada bi neko po ovim pitanjima htio dokazivati 5 čisto naučnog gledišta, služeći se auktoritetom priznatih naših i stranih historičara, bez krajnje namjere poticanja mržnje i ne- sloge. Ali kod nas na ovim stranama, na starom teritoriju dubrovače- Kom, sve se obrnuto dešava. Is- krsli su novi proroci, umišljeni narodni prosvjetitelji i još umiš- ljeniji narodni vođe. Ovi poslje- ratni usrećitelji naroda, bez i- kakvih stvarnih i čistih istorij- skih dokaza već nekakvim falsi- fikatima, pod imenom hrvatskim, siju među braćom sve žešće i u- pornije mržnju, pod izgovorom ozlojeđenja i protesta protiv mno- gog čega što se je desilo i što se dešava protiv volje naroda ili na njegovu štetu. Da misle pravo narodu oni bi pozvali i Srbe, da s njima trije- be što je nevaljalo. Ali oni to ne samo što ne čine već propa- giraju po selima hrvatstvo Du- brovnika oštećavanjem imovine i sistematskim provođenjem bojko- ta proti svakome kogod se na- zivlje. Jugoslovenom ili se uz to i svojim srpskim porijeklom po- nosi. Izmišljaju se i priređuju nekakva slavlja koja se udešeno pretvaraju u protunarodne i pro- tudržavne demostracije. Za utvr- đivanje te njihove hrvatske ideje na ovim stranama, propagira se najveća mržnja proti svemu što je čestito hrvatsko ili srpsko. — što je jugoslovensko. Drsko i bezobzirno nepoštovanje vlasti, izazivačko i čisto neozbiljno isti- Canje hrvatskih zastava, zloupo- raba i samih crkvenih svečanosti itd, itd. sve im je to oruđe za provođenje ekskluzivističke pro- pagande. Zar sve ovo može da ima pravi hrvatski značaj i da služi čistim interesima hrvatstva? Sve ono što su prije rata Prvi sinovi Dubrovnika, teškim mate- rijalnim i moralnim žrtvama, lju- tom borbom i stradanjem, ođr- žali protiv svih dušmanskih sila, sadašnji odrodi narodni hoće da pod svaku. cijenu, sa lažnim plaš- tem hrvatstva, unište. Oni tako rade jer cijene, da će, iskorije- nivši onaj stari narodni duh Du- brovnika i Dubrovčana, duh zbra- timljenog Srpstva i Hrvatstva u Jugoslovenstvu, lakše doći do onih ciljeva, koji se zaista ne pokla- paju kako treba s idejom narod- tiog i državnog jedinstva. Mi smo stoga prisiljeni, u in- feresu opće stvari, ustati istorij- skom mnepobitnom, čistom i: sve=. tom istinom protiv osmih koji ode riču, ma štetu Srba, ono što su | potvrdili jasno i očito prvi du brovački i strani istoričari, te. fratri i Jezuiti dubrovački. Neka nas za ovo razlaganje, ne shvate | krivo ili čak Zamijere oni zaši. Hrtati, koji služe časno i dostoj- no ideji narodnoj i državnoj. Mi braneći, pred ovakovom nebrat- | skom navalom, Srpstvo ovih kta- | jeva, branimo samo narodnu op- ću stvar od onih koji se neđo- stojno nazivlju hrvatskim imenom , i služe svemu i svakomu, samo ne interesima istinskog i čestitog hrvatstva koji su potpuno iđen- Ž 1 otični i nerazdruživi srča. Eda h se jelom ra jenje svojom gl Ši lažnih tija bez razlike ma ko oni bili i ma kako se Zvali te s ma kog imjesta om propovijedali svoje pogubne 1 razvratne ideje. Premijer Turske Republike, gosp. Ismet Ineni u Beogradu Beograd, naša prestonica, po- stao je neka vrst političkog ha- džiluka. Velike posjete stranih državnika u političke svrhe, ugovo- ri, sporazumi, zdravice, sve je to od naše prestoniae napravilo cen- tar, na koji su uprte oči čitavog političkog svijeta, koji o svemu što se u Beogradu dešava vodi velikog računa, iz kog opet _ iz- vodi razne političke mogućnosti i zaključke. U relativno vrlo kratkom vre- menu: zasijedanje Stalmog savje- ta Male antante; posjeta talijan- skog državnika Ciano i sporazum sa Italijom; bratska posjeta Pred- sjednika Cehoslovačke republike, pa kroz ovu nedjelju posjeta premjera Turske Republike g. Ismet Inenia, sve ovo daje našem Beogradu biljeg jednog političkog centra, koje je najzgodnije za pravilno rješavanje velikih poli- tičkih problema u službi opšteg mira. Političke grupe: Mala antanta i Balkanski savez, dvije su jake zaloge u prilog ne samo nekom evropsko-lokalnom miru već miru uopšte. Posjeta Pretsjednika g. Dr. Beneša Beogradu bila je ma- nifestacija čvrstine i nepokolebi- vosti Male antante. — Dosjeta pretsjednika turske vlade g. Is- met Ineni i ministra spoljnih poslova Ruždi Arasa, ovih dvaju vodećih državnika savremene Tur- ske, koja je odana članica Bal- kanskog sporazuma, samo je do- kaz čvrstine, snage 1 iskrenosti Balkanskog sporazuma, a istovre- meno utvrđuje činjenicu, kako dobri, prijateljski i iskreni od- nosi postoje između nas i savre- mene napredne Turske. Nadah- | nute obe samo željom za mirom i mirnim razvojem svojih naro- da, našle su se na istom putu, koji ih je prirodno povezao u o- vako tijesno prijateljstvo, da i u svome sopstvenome interesu, ko- liko privrednom toliko i- politič- kom, i u interesu opšteg mirnog razvoja, koračaju uporedo za svo- je i opšte dobro. Ne treba gubiti iz vida, da se je Balkanski sporazum pokazao na djelu kao jedna korisna i konstruktivna ustanova, kao in- strumenat mira zdrave i korisne «saradnje između balkanskih na- roda. ' U tome i jeste velik značaj o- ve posjete premijera Turske Re. publike našoj državi. S toga je Beograd onako iskreno svečano 1 primio visoke goste, čija posje- ta može đa naviješta samo mir: niju i bolju budućnost. Ovo često padanje uvaženih svjetskih političkih veličina u Beograd podižu cijenu ne samo našoj prestonici, već čitavoj na- šoj državi, koja se u velikim po- litičkim problemima svijeta ne samo ne mimoilazi, već se traži. Domaće vijesti *% Dr. Milan Srškić. — U pone- djeljak u jutro preminuo je u Beo- gradu Dr. Milan Srškić.. Njegova smrt znači gubitak jedne vrlo mar« kantne političke ličnosti, koja je kroz duži period vremena imala znatnog uticaja na razvoj. našeg političkog života. U predratno vrijeme se je među. Sarajeyskim Srbima istakao u borbi za bosansko-hercegovačku crRveno-školsku autonomiju. Ovakav njegov rad doprinio je da je tada bio izabran za poslanika u Bosan- skom saboru. Za vrijeme rata uspjelo mu je da prebjegne u Srbiju, koju je morao 1915 napustiti zajedno sa srpskom vojskom. Učestvcvao je u donošenju Kriske deklaracije, a u inostranstvu je razvio živu akciju za oslobođenje i ujedinjenje Jugoslovena. Poslije rata, u Jugoslaviji, je prvi put ušao u vladu god. 199% kao mi- nistar šuma i rudnika. Za dugi niz godina bio je u raznim vladama kao ministar čas jednog čas drugog re- sora, a god. 1934 bio je pretsjednik vlade. Pod kraj ove vodine POvu- kao se je iz aktivnog Političkog ži- vota; jedino ie održavao veze sa svojim političkim prijateljima. . Smrt pok. Srškića najjače je od. jeknula u Sarajevu. Na tužni glas svi stpski domovi, društva i radnje od- mah su izvjesili crne zastave, a po- litički prijatelji pokojnikovi održali * kratku komemorativnu sjednicu na nr su izdali slijedeću posmrtnu Vođa Srba iz ovih kraj ivši Pretsjednik Kraljevske sma lan Srškić ispustio je svoju plemeni- tu dušu. U velikom pokojniku bivša Narodna radikalna stranka gubi o ana vođu i glavnog pretstavni. a u ovim oslobođenim krajevima. Slavlje u Beo raži a posjete pretsjednika Dr — Poslije šli su u Beograd pretsje Ismet Ineni i z Doček visokih gosti bio 1 adna. Pes bot gosti bio je srdačan Turska štam pa piše O posjeti g. Ineni Jug iji osjeti goslaviji. a zvanični list »Ulus“ ŠA bo POpraćujuć važnost Ove posjete a \'Rih sila i kao elementi oduševljeno Broj ) vako završava : Balkanske zeni je su preživjele rat kao sateliti hk budućnosti će, kao što i aa sprovoditi politiku svojstveng ii nu i produšiće da vrše misiju | im pripada na polju uspostay;A konsolidovanja opšteg mira. i Jugoslovenska narodna od na. — Pešianski list »Pigelijeh donosi jedan članak, u kome ih đa poslije velikih sila Jugoslav; ima najveću vojsku na Balkany jugoslovenskoj vojsci kaše da. osnovi prestavlja prošireno i odlične srpske vojske iz Svjet rata. Srpska vojska iz 1914 gu po svojim vojnim vrlinama i m zahtjevima spadala je među najh vojske svjetskoga rata. Srbija jel na prvom mjestu u Prosječnomiy ljanju broja boraca. Samo tako srazmjerno vrlo jakom Vojskom je Srbija 1914 godine u stanju da bije dva napadaja bivše mongi kada se monarhija krenula m Srbije sa vojskom koja je pret; ljala 1/5 srpskog stanovništva, | Povlačenje iz Otadžbine sam, prolazno paralisalo borbenu y srpske vojske i ona se da & svjetskoga rata hrabro borila, d kavši nagradu svoje istrajnosii: g nitivnu pobjedu, a time i osnin jugoslovenske države. Neospoin činjenica da su tu države st hrabrost i odlučnost srpske. yoi Krvlju i željezom ostvarili su voj Srbije najsmjelije snove. Članak zatim prikazuje sada organizaciju jugoslovenske suvo: ne, vazduhoplovne i pomorske i kaže, da je vojnički položaj | slavije povoljan. Ona već nen računati sa takvom neprijatelji invazijom kakvu je doživjela za jeme svjetskog rata pošto je o žena državama koje su u prete dijelu slabije od nje. Osim ioga, ma Istoku ima dobru zaštitu u kim pograničnim planinama, as ga se ne mora bojati napadaj takođe prema sadašnjem _ofi snaga ni sa Sjevera ne prijetio: na opasnost. Prema Italiji grani toliko mala, da je za njenu: odo dovoljan-i jedan dio vojne: st U pogledu napadaja iz vazdui na je prilično neosietljiva, pošto ma velikih gradova i industi centara. Jugoslovenska vojska prel potpuno sigurnog čuvara drža zbog svoga broja ona nema ta ca na Balkanu. Uspjesi koji sli jevali u svjetskome ratu Ovla članove ove vojske na nalvex mopouzdanje. Jugoslovenska "! danas pretstavlja već vrlo ozbi spoljo-političkog činioca. Jugosi danas već nema potrebe, da St u političkih ciljeva neke sile. Naši Dovs Luka Šipanjska, april U nedjelju 4 aprila odž novo osnovana sokolska & Luci Sipanjskoj svoju prvi demiju, koja je uspjela izna Kog očekivanja. Narod #. najljepšeg otoka južnog J4 napunio je prostranu dvort krasnoj villi ,Katino“ sti brata Iva Stjepovića. Program akademije bio / lo obilan i sastavljen SA ukusa. Poslije proslova brata sto ne Nika Baule i otpjev2 žavne himne, slijedile si macije patriotskih pjesam? sela igra: ,Dva Gluha', ki Pozorišna sekcija izvela 8%. 80 shvaćanja. Vježbe pođi 1 ženskog naraštaja. zadivi gledaoce svojom precižY Slikovitošću, što je zaslug* Petra Gorjanca. ti Mjesna učiteljica gosp? Tatti pobrala je veliki usp!“