$

4

E

\

Taksa plaćena u gotovu

GODINA XXIV

Izlazi svake suboie.

Pretplata u Jugoslaviji Din.
48- godišnje. Polugodišnje

i tromjesečno srazmjerno;
za strane zemlje Din 96-,
za Englesku, Ameriku i
Australiju Din 144'—

Pojedini broj din 1'-

a is —

Dubrov

20 1

ic, 1

a :
maj 1957

Bh o

Broj

Dopigi se šalju M: siv
a pretplata, oglasi i javne
zahvale administraciji lista.
Rukocisi se ne vraćaju; ne-
frankirana pisma se ne pri-
maju. Oglasi se plaćaju po
dogovoru, a za javne za-
hvale i priposlano Din 7'-
za svaki centimetar visine
jednog stupca.

Fu

Vlasnik, izdavač i urednik: DOMINKOVIĆ P. KRISTO

Osnovan 1892 god.

Uredništvo i administracija:

Kraljice Marije br. 2

Nećči

Dok je talijansko-jugoslovenski
sporazum, napravljen: i utvrđen
u Beogradu, povoljno primljen
od nacionalnog elementa u drža-
vi, dotle je porazno djelovao na
one koji su se, u nastojanju da
ruše državu, odjednom mašli  o-
samljeni, bez zaštite, i kojima
splasnuuše nade, da će se država
raspasti onako kako su ih iz e-
migracije uvjeravali i u što su
oni bili ubijeđeni. Ali nije. po
njih sve zlo bilo u tome  spora-
zumu. — Sa uređenjem vanjskih

odnosa, utvrđivanjem mira kom-'
šilukom, slobodnije i  pozitivnije |

se sada pristupa našem unutraš-
njem sređivanju. Došao je čas,
za perverzne elemente vrlo pora-
zan, kada im sa kompetentne
strane dolazi, ova poruka: ,,Pri-
ižava se vrijeme. Rad će svi ti
nesavjesni ljudi da odgovaraju
za svoja nedjela. Kada nijesu
htjeli vjerno da služe zemlji ko-
ja ih je plaćala, neka _ ih slave
kao ,mučenike“. Država je jača
od njih, a oni za ovu državu _i
onako nijesu nikada ništa dali.
Slobodu umije da cijeni samo
onaj ko se je za nju borio a ne
rob, koji je služio vjerno tuđinu“.

Pri ovoj novoj perspektivi te-

i ško je postalo oko srca: svim o-

nim elementima, koji su se na
nama proslavili u 1914 godini 1
za vrijeme rata 1 koji su se, uz
potstrek sa strane, onako bezob-
zirno razbaškarili zloupotreblju-
juć slobodu koju im je ova na-
paćena zemlja donijela. Sada ka-
da je došao čas, da im se muški

| može viknuti: stoj! dosta jel, sr-

ce im se sledilo, a čujemo im

| Prestrašeni šapat: sada će nam

se početi osvećivati.
Dam ovaj njihov strah | pred

nekim osvećivanjem, strepnja pred

nekom osvetom, dovoljno jamči,

(da im je savjest nečista, jer ko

nije nekome zlo radio, taj i ne-
ma razloga da se boji kakve  o-
Svete,

Ali ovi, koje smo na našim le-

|đima iskusili u 1914 godini, ko-

je smo nekoliko posljednih go-
dina, u našoj slobodi zbog koje
Smo stradali, morali da trpimo u

|Svoj njihovoj opakoj raspojasano-

sti, sada se odjednom povukoše
iz straha pred osvetom za njiho-
va nedjela. Nego, mi im možemo
unaprijed kazati: ne bojte se o-
Svete ma da je zaslužujete!
Da je nama Srbima i Hrvatima,

(>> koji smo bili žrtve vašeg bijesa

u početku i za vrijeme rata, od
kojih je mnogi vašom krivicom
U crno zavijen, -— do osvećivanja,

(to smo mogli slobodnih ruka da

uradimo u momentu kad pobije-

(đeni padoše vaši gospodari tuđi-

ni; ali to ne uradismo. Jer, do-

bivena sloboda zbog koje i stra-
dasmo, postignuti ideali za koje
kroz cio život davasmo od sebe

sve što nam je u moći bilo, bili |

su jači odinstinkta osvete, i zato
vas poštedismo, a vi to ocijeniste
kao našu nemoć.

Nama je poznato, da ste, —
nedavno dok su još postojali —
brojili ,,ferale“ na Placi dubro-
vačkoj, i da je svaki od njih bio
već određen ko će o njemu visi-
ti, kada vam donesu na tanjuru
onu slobodu, kojom su vas iz e-
migracije kuražili i osiguravali.
Ali eto ,,ferala“ je nestalo i što
je za vas još gore, nestalo je i
nade da će se ikada ostvariti o-
no čime su vas iz emigracije, a
vi opet ovaj naivni puk, varali.
Pa iako to sve znamo, opet se
ne bojte naše osvete. Zar da se
svetimo na onom jadnom puku
koji je u vas slijepo vjerovao ?
Kog ste onako bezdušno zavađali,
da je, špokraj najveće  Široko-
grudnosti vlasti, morao često da
strada ? ,

Sređivanje naših unutrašnjih
prilika niti može niti se smije
sprovoditi nekim sistemom osve-
Ćivanja, a pogotovo ne na onim
masama na koje su uticali  psi-
hološki momenti izazvani od o-
nih koji su ih varali i zavodili.

Kao što smo i ranije isticali,
to i sada ponavljamo, da za pra-

sta savjest

viluo sređivanje naših unutrašnjih
prilika treba u prvom redu one-
mogućiti zakonskim putem poz-
nate harangere masa, a samu ma-
su — što nije teško jer su maše
mase naučne da slušaju — nau-
čiti poštovanju zakona i prizna-
vanju auktoriteta vlasti. Ukloniti
sve one koji zauzimlju položaje
u državnoj službi, jedu državni
hljeb, pa opet otvoreno ili pod-
muklo rade proti državi. Za sve
ovo nije potrebna nikakva osve-
ta koje se nečiste savjesti toliko
plaše. Savjesno, pravedno i strik-
tuo primjenjivanje postojećih za-
kona i propisa prema svakome
bez razlike, najsigurniji je put,
kojim će se naše unutrašnje pri-
like dovesti u pravilan tok. Sa-
mo treba voditi računa o jednoj
stvari, koja bi morala biti impe-
rativ vodećim faktorima: primje-
nu zakona moraju vršiti apsolutno
sigurni i savjesni elimenti. Jer,
svako zaobilaženje,izigravanjeije-
dnostrano primjenjivanje zakona
znak je, da se je u državni apa-
rat znao uvući elemenat sa  za-
datkom rušenja. Takovi elementi,
ukoliko su inteligentniji, umješ-
niji, i koji znaju vješto da  izi-
gravaju ispravnost, utoliko su o-
pasniji, i tu treba Svi, kojima je
na srcu konsolidovanje unutraš-
njih prilika i prosperitet države,
đa budu na oprezu, u vijek budni.

Naše gledanje

Prošlost naša puna je bezgra-
ničnih napora, velikih težuji, 0-
gromnih stradanja, silnih zama-
ha, proslavljenog viteštva. Proš-
lost naša je kolijevka ostvarenih
zamisli i vrelo iz kojega teče vo-
da života i razliva_ se stazama
slobodom obasjane domovine Juž-
nih Slovena. Prošlost naša je Gol-
gota koja nam je donijela uskr-,
snuće vjekovnih ideala. Jugoslo-
venska prošlost je carstvo junač-
kih podviga i neustrašive dušev-
ne hrabrosti i žarište prekaljenog
rodoljublja, koje moćima svojega
idealizma oživotvori u dušama
današnjeg pokoljenja nacionalno
pregalaštvo i poborničku ideju
duhovnog jedinstva. Prošlost nam
kroz plamene i besmrtne duše
Njegoša, Gaja, Vuka i Štrosma-
jera osvijetli puteve koji vode
uzvišenim stvaranjima krilate bu-
dućnosti. Prošlost naša, duhom
velikih sinova, užeže zublje na-
cionalnih stremljenja i  zavitla
duhove novoga doba za veličinu
i sjaj nacionalne jednakosti Ju-
goslovena. U prošlosti svojoj pre-
brodismo sve mutne vođe, pre-
gazismo sva dušmanska pregnuća,
uništismo sve nalete, obezglavi-

smo sve krvožedne i zabodosmo
nož u srce bezdušnicima i hije-
nama našega roda. Sve ovo uči-
nismo pod cijenom vrela krvi i
bedema kostiju. Na bojnom po-
lju časno položismo ispite heroj-
stva i iz prolivene krvi nikla je
sloboda a položene kosti granitni
su temelj Jugoslovenske nacije.

.Kad znamo i kad smo svjesni

ovako mučne i krvave _.prošlosti
OZVO- |

svoje, zar danas smijemo
litiia da svom snagom duha, ve-
ličinom duše i prostranstvom sr-
ca ne budemo istinski ljubitelji
i čuvari tekovina koje  naslije-
dismo od pokoljenja koje je po
sto puta otpjevano. Zar mi nije-
smo za pjesmu stvoreni? Zarna-
še zajedničke snage nijesu tako
jake da jednim zamahom u kori-
jenu uguše svaku opaku misao u
dušama onih koji su očiti  pro-
tivnici snažne ljubavi jednokrvne
braće i moćne sloge  jedinstve-
nog naroda? Zar gorkim iskuše-
njima nijesmo osvjedočeni da nam
je danas apsolutno potrebna sa-
glasnost na svim linijama života
i rada? Zar može da bude mi-
moilaženje između Zagorja i Pri-

morja, između Krbavskog i Ko-

| sovskog polja, između Timoka i

Krapine, između Avale i zagre-
bačke gore, između Jova, Iva i Ja-
neza? Zar nijesu danas apsurd
teorije o tri naroda u našoj zem-
lji. To mogu samo usijane glave
deklamovati. Zar nijesmo svjesni
svoje nacionalne dužnosti, da uam
je sve zajedničko: ime i jezik,
bratstvo i krv sveta? Zar ne _o-
sjećamo, da nam je nacionalizam:
vazduh kojega uzdišemo, sunce
koje nas najtoplije grije, ljubav
koja u nama oživljava najpleme-
nitije težnje i daje smisao cjelo-
kupnom životu? Naše gledanje je:
Jugoslovenski nacionalizam iznad
svega. Njemu mora služiti sve.
On je krv naše krvi, dah naše
duše, zenica našeg oka; on je
vid i sluh, srce i duša cijelog
naroda. On je moćan poput Bo-
žanstva, silniji je od groma, a
moćniji od munje. On je živa is-

| tina, pravda i dobrota. On je iz-

bavitelj i tvorac. On je religija
nova i svijetla, koja struji u du-
šama patriota veličinom Zrinjsko-
ga i Obilića i smjelošću heroja
sa Cera 1 Rudnika. Valja znati
i pamtiti da smo mi trešnjevim
topovima obarali silnike, rušili
carstva i lomili tvrde bedeme
zavojevačkih utvrđenja. Valja biti
duboko svjestan našeg nacional-
nvg bića, koje se nikad kroz 1s-
toriju ne dade ni od kog ni _ za
kakve pare kupiti. A ko nije
slušao i čuo glas naših legendar-
nih vitezova kad sa svih pozicija
dovikivahu protivniku: ,,Stoj tu-
đine, vidiš one, stjene teško onom
ko se na njih krenes“. —

Zato je naše gledanje veliko :
apostoli naše zajedničke saradnje
za dobro naroda i države okru-
nite svoje duhove, vjenčajte svo-
je duše i ispunite srca svoja
svjetlošću Jugoslovenskog nacio-
nalizma i njegovim idealima slu-
žite vjernošću besmrtnih tvoraca
solidarnosti, čojstva, časti i vrli-
ne. :

Naša nacionalna istina je: biti
rasni trudbenik, čovjek i borac,
koji će se odricati i obadva svi-
jeta za velike interese domovine.
Mi hoćemo da ,pojemo rodu i

jeziku“, da stvaramo
građanina, da bi Jugoslavija po-

za našeg

čivala na našim idejama i djeli-

ma kao najsigurnijim temeljima.

U tom znaku pobjeđujemo!
Dušan Živković