gaksš plaćena u gotovu
ks
XXIV

_lazi svake subote.

pretplata u Jugoslaviji Din.
48 godišnje. Polugodišnje
| tromjesečno srazmjerno;
za strane zemlje Din 96'-,
a Englesku, Ameriku i
Australiju Din 144'—

pojedini broj din 1'-

Dubrovnik, 7 Avgust 1957

Broj 28

Dopisi se šalju uredništvu
a pretplata, oglasi i javne
zahvale administraciji lista.
Rukopisi se ne vraćaju; ne-
frankirana pisma se ne pri-
maju. Oglasi se plaćaju po
dogovoru, a za javne za-
hvale i priposlano Din 7'-
za svaki centimetar visine
jednog stupca.

Vlasnik,

izdavač i urednik; DOMINKOVIĆ P. KRISTO Osnovan 1892 god.

Uredništvo i administracija:

Kraljice Marije br.

oc

Princip narodnosti

Jukom nacionalnom sviješću ko-
aje neprekidnim vjekovnim bor-
bh 1

kama srpskoga naroda za. oslo-

ustanaka početkom prošloga vi-
oka, pa dugim nizom ratova i
imačkih podviga do balkanskih
mitova 1912-3 £., i najposlije do
gjetskog rata IJI4 £., Srbija je
ispunila časno svoju davnu zav-
| jetnu misao: oslobodila je 1 na
osovi principa narodnosti ujedi-
nila, cijeli naš jugoslovenski na-
10d.
Ta veličanstvena ideja koja je
za jednu dugu ištorijsku epohu
opravdavala smisao našega  pat-
nikog života i nacionalnog op-
stanka, oduševljavala 1 sokolila
naš narod bez razlike; kojom je
prožeta cijela naša književnost i
narodna pjesma od. Kosova do
danas, kao da ne nalazi razumi-
jvanja kod jednog. dijela maše
hrvatske braće. Ni sađa, kad su
ga naša vjekovna stremljenja ka
tim našim idealima, krunisana
potpunom pobjedom toga princi-
m. I u nemogućnosti da oprav-
(daju svoje odricanje svega što ih
spaja sa Srbima 1 što ih čini ta-
[ko važnim dijelom jedne solidne
iu svijetu cijenjene zadruge, jed-
10g velikog i slavnog naroda i
[jedne velike i moćne države, taj
isti zalutali dio naše braće, odri-
če se najposlije 1 najprirodnijih
Veza jednokrvnosti sa Srbima, pa
[ena pozornici života naroda
namiještaju kao jedan nov, zase-
dan narod, (mada karakterističnih
mazlika i osobina jednog takog
laroda nipošto nemaju), nevješto
Mrikrivajući političke tendencije,
| koje iz lako razumljivih razloga
| taju za sada latentne, a koje
| "bile pogubne za čitav naš ju-
| goslovenski narod, kad bi se os-
tvarile.
Ali u prkos svega njihova za-
“ranjivanja i fantastičnih pronala-
| <a, protiv prirode i zdrava ra-
ima ništa se ne može. Ljudi se
| do za jednu veliku ideju, ne
nekih prohtjeva, nego zato što
“ia osnovana na istini, pa se
“ma nameće da bude priznata.
Mine ne odustaju od borbe, dok
A Potpuno ne pobijedi. A kad
F jednom svlađala sve prepone i
ba realnost, ona me može da
da Ničijom samovoljom, u ne-
ia efemernom protivnom ide-
, ili prohtjevom. Naprotiv ako

F opravdana, nego je čak i štet-

di Njenu propast, pa da prsne

*%% mjehur od sapuna.

; OBA sačinjavaju ljudi koji
Tođni po krvi, koji su istoga

jođenje, dovela do oslobodilačkih |

on sa Metla i
| one počiva na istini, ako ni-.

A a z la
.) onda ništa ne može da Spri-

21
|
!
|
|
|

dinjenjem i

jezika, tradicija, običaja i zajeđ-
ničkog stremljenja k slobodi i
ujedinjenju. Te su prirodne veze
tako jake, da onajisti zakon koji
iraži prikupljanje tih srodnih e-
Jemenata u jednu cjelinu, impe-
rativno traži da se taj proces u-
jedinjenja izvrši i onda, kad po-
jedini elementi to i ne žele. Uz-
mimo za primjer Austriju. Ona
nije nikad bila nacija. Konglo-
merat raznih zemalja i  maroda
koje je ona silom, lukavstvom,
raznim  intrigama, najposlije i
kupnjom, kao nekom trgovinom
roblja, znala sputati za sebe gvoz-
denim lancem, mogao se održati
samo dotle, dok u njegovim  sa-
stavnim dijelovima nije počela
vreti narodna krv, koja ih je pri-
vlačila k svojoj braći koja su bi-
la slobodna; ili dok ti dijelovi
nijesu svojim prirodnim nagonom
pregli, da se otresu tuđina i pos-
tanu samostalni. Kad je rat sru-
šio državu Habsburga, ona je o-
stala u Svome osnovnom elementu;

“mala državica sa nepunih sedam |

miliona Nijemaca, koji kao
takvi priznaju i koji bi prema
spomenutom prirodnom procesu
morali tražiti ujedinjenje sa Nje-
mačkom. Ali podržavani uspome«
nama, stare veličine isile, ne mo-
gu da se otresu ambicije, da
sretstvom legitimizma povrate 0-
no što je nekad bilo. Uzalud im
muka, jer ta su vremena za uvi-
jek prošla i za njih, a srećom i
za nas. A kad se jednom otresu
starih utopija i predrasuda, kad
bude i kod njih prevladao  osje-
ćaj ljubavi prema svome

Si

rodu B,1YH
kad se budu otresli Klerikalizmet nony Tu.

koji ih u tome spriječava 1 za-
stupa im svjetlost istine, onda će
i sami naći prirodan put svome
duševnom umirenju, onda će i
kod njih princip narodnosti i ra-
zuma slaviti pobjedu.

Držimo da bi ovo moglo ubi-

jediti onaj dio naše zalutale bra-

će koji se zanosi fantastičnim 1-;

dejama o uređenju države na je-
dan njihov svojstveni način. Nije
dovoljao da oni uporno traže,
pod svaku cijenu, nešto što
ne slaže sa našim narodnim uje-
sa  konsolidacijom
naše države, od čega ne možemo
da otstupimo, jer bez toga, nema
opstanka ni nama, ni njima, ako
dobro shvaćaju svoj položaj. Ne-
ka ne zaborave da je naš među-
sobni odnos određen prirodnim
zakonom, koji traži da se jedno-
rodna braća ujedine, a ne da se
dijele, silom krvne atrakcije, ko-
ja ih privlači snagom najjačeg
magneta. A krv nije voda.

SE:

| > Uzaludni su svi pokušaji imi-
tacije austrisko-mađarskog dualiz-
ma i sve vještačke zapreke koje se

prirodnom  zakonu( i principu
narodnosti podmeću. One ga mo-
gu za neko vrijeme zaustaviti,

ali ga otkloniti nikad neće. Au-
strijsko-mađarski dualizam bio je
dobar recept za ona vremena ap-
solutizma i autokracije, kad su
vladari vodili brigu samo o
leresima krune i dinastije, pa su
uvijek među sobom bili solidarni
rukom

in-

i do potrebe oružanom
pritjecali jedan drugome u po-
moć iz kolegijalnosti, ne mare-
ći za interese naroda.

Ali to je palilo donekle, dok
nije došlo vrijeme da se starii-
nevalja poredak ruši, dok se ni-
je u džinovskoj borbi, u odsud-
nom momentu koji je imao da
riješi konačnu sudbinu, život ili
smrt našega naroda, zaorila po-
bjedna pjesma ,,Bože pravde“,
koja je učinila kraj opštem ne-
redu. Narodi su se oslobodili, o-
ni su danas srećni i zadovoljni
što su postali gospodari u svojoj
kući. Budimo i mi ljudi, dokaži-
mo svijetu da smo i mi dostojni
stečene slobođe i ove naše veli-
ke države, koju smo svojom krv-
lju stekli i koju ćemo ujedinjenu
i neprikosnovenu, pod cijenu kr-
vi čuvati i odbraniti,

VrjetuHa nojaBa y_TELIKOJ )KANOCTH

Y cBerocaBekoj npkBu cpnekoj jom
oz noueTka mesuna 6umo je ysujek
Ha uperek gocrojumx nacrupa, Koju
CY XHBOTOM CBojum M CMphy HOTBP-
buBanq oHo ImTO CY KA3HBAJIH cBojoj
nacrBu; koju €y, Kaz je sarTpesaro,
| xperom y JmjeBoj, a mauem y necnoj
cMjelo 1 HeyCcTpamuBo Cp#yau y Py-
Ty Gop6y u cMpr sa oopany napon-
.BUX CBETHIDA: Y mHpažu cy "da Typ-
| CKMM KONAMA, HA ayCcTpujoxum sjema-
“ uMa, OL OTPOBA AyCTPMjCKOT H MJIE-

“anu muka Hmjecy ckperaju c upaBor
#myra mu nonymianmu nynmimamnma Bje-
pe u crp6oge. — Cse mro “cy ce
jenu BHme  KPTBOBAJIM, APYIH CY,
Opojriunju, HACT&BJBAJIH IPHXOB PAZ H
omjenuje, nerpajauje u moxprBopnnje
I oČgaJaraJa 3a unejy 4 aMaHeT BeJu-

' korgCase cBeTure a. Ilyimmancka cu-
Tapanuja, kao Gesnymnu Hacp-
TEIEKH CY

; Za y mupy u cnokojersy
KU NYX VKOJMKO KJIOHe M
gu. M sa namer Bpemena mu
| cmo Pujezu cBujersux npumjepa cm7-
He /»yOaBu u camoupujeropa CJ7yac-
%\Genuxa weBeTocaBcke npkBe, koje 6u
-NObije i/yro u memMoryhno 6uo na6pa-
jaru. On desanckor 3arouenuka, 6op-
na y BykanoBuheBy yCTaHKY, MMTPO-
.|.nonura Jleonruja Panyzosuha u ury-
"mana Masdcrupa Momranune Kupuna
Xaijiika, Koju oGa noraGome oz o-
rpoedevcrpujekor, zo moma Bugaxa
Ilapexanuna, Koju yupuje na aycrpaj-
CKHM Bjemajtuma 3a BpujeMme MHHYJIOT
cBjergkor para y TpeOuey xrmuyhu
Kpay Ilerpy Bemukom OcnoGonuony,
MH CMO HMAJH TOTEM GpOj MyueHuka,
H TOTOBHX ZA ZAaNy CBOj XHMBoT 3a
onhenapojne cBeTe uzeare.

NOpaH IpoTHB CBAMA  IyNIMAHCKHM
nokymajuMa Ha mrreTy CBojux cBeTn-
ia, Hajoobe ce“je mokasazo 10, jyma
no crapom kazennapy ron. 1821, kan
cy y lllućenuxy Om  zovekana y
kouuju usnajsnka emmcxona Benezu«-
Ta Kpavepuha BaTpom u3 nymaka:
Kanonu« yanjarcka Arekcannap Cryn-

Mecap Terannu lyOpoBuanun njezan
aprupepujeku mMajop. Crynmmuaxu je

ononanje u Tpumep. Cuprau Kypmynmu
Guan cy mamujeimenu KpameBuhy, a-
renraropu 6ujaxy samujenunu Kpa;be-
Buka CrynaunxujeM. 360r Tora je u

Štauxor, no aucanama 4 y NporoncTBy, '

. TOCABCKE IPEBE CpIICKE,

Kojuko je u cam mapon 6uo_ om

HHIKH, NjaukoOManzasT Ipumep, Ko-'

OJ pama ymMpo onrmax, a mjecenm zana:

uporocuaber Kupui llsjerkoBuh, Xep-
NerHOBJBAHUH, OMO ZATBOPEH H IpXAH
4 ronuHe y HCTDAKHOM 3aTBOpy. Ža-
TuM Ta ocynume ma 20 rozuša po6u-
je, kojy je usnpxao y Fpanumxoj, Hu
TAL MY He HONyCTHZIIC Ta Ce HOBpATH
xyku, no 6u uocnam y manacrup Đes-
mum y Banary, raje u ympuje 1957.
Dasoexe mranoBe KpaeBukese mp-
Bu je orkpuo Pro cBojum upujare/par
ma uporoha«xog  Amnpnja  JIwuunuh.
On je Trajao Omo upenucao u «ope-
cnoneunujy KpapeButeBy c aycTpnj-
CKUM BlacruMa, sa. yBobeme yHmje,
xoja je 1863 Omra  oGjenmonamwena y
Beorpa1ny. X

Cse oBo, Kao u Henperiensn mus
HenpeCTaHux MyKkA M NaTEA KkOjuma
Cy Gumi H3BprHyTu C/IBeNGemunu cBe-
Gyze ce y_
yCnoMeHun Hanioj mpurogoM cMpru ma-
rpujapxa cpuckor Bapnase, .BenuKor
Gopma m Myuemuxa sa ysBuniene cBe-
TOCABCKE AMAHETE.....

Haxo Benukor cBjerckor para u3-
mMujemuje cy ce CacBuM  mpunluake 4
KOJI HAC KAO M y mumjenoM  cBujeTy.
TyOu ce crapu xap, Herjamiu ure-
AJ NOTAMIBVJY, BYIUMA CBe Bule
npeBrabuBa eromsam u  amaruja sa
MHOTO MiTOMITA TITO HM je ox upije |
6uso cBero u ysBuineHo. Bopća sa
CAMOOJPIKAIE, CKOHOMCKE = HEBOJBE,
Gparcke HeBjepe, Npuryme y uoBjeky
Y OBAKBUM IpHJIHKAMA H HajIJIeMEHM-
Tuje ocjekaje TaKO, ZA ZOCTA NyTA OH
nmuje na uucTy mu ca caMmum coGom,
A KAMO JIH Za Ce opujenrnnie oko ce-
Ge ga nosna npaBo ocTajme Jbyle, Ia
Ma osu Omna wemy H najćaman. Ipe-
Ga za noby Heku O/uIyuHu MOMERTH,
KOju NoTpecy cBe 6e3 pasJIuKe 13 zy-
Gune nynre; ype6a Hero, na ma u
TEMIKO GHIO H KATOCHO, NA CBE Cje-
AHEH y 6o1y u Tysu; za ce mupne
yonhe y majocjerpuBuju  x«upan  ma-
POAHOT OPTAHN3MA, TA za Ce upeHy
CBM, CBH Cjenume u cnmosnajy cBojy
nymeBHy jauuuy u roroBocr sa _je-
Bonyniny 3ajenumuky camooGpaHy.

Osaxa nperemxu momenra majoma

. CY KYIIlIbA CHAT&4 HAPOIHHX Y Pa3HUM

BPemenuma a upunmuxama. Crapa je
nenoGurna gorama, za sujenaH Hapoj
(deke m me MOXEe HNPOIACTH ILOK CaM
Ha ce0e pyKy H& X4IH&, JOK Ce He
u3HeBjepu amaneruma npomocTu. To.
je npaBuio Bpmjenmio on yBujek na
BpHjena M zaH zanami»u.

Y oBoM IPETeImKOM MOMENTY, KAJ |
.cMo msryOunmu jenmor on HajO0bHx
NpPeCTABHUKA CBeTOCABCKE NpKBE CPII-
oke, yonke zuunor marpujapxa Hamer