Strana 2

dovoljno vremena da uzme u

razmatranje i tako stanovi- |

šte i zauzme svoj stav, u to-
liko pre što je Konkordat tek
prevalio jedva jednu četvrtinu
puta pre nego što bi postao
definitivan zakonistupiou
život“.

Ovaj govor g. ministra Stošovića

izazvao je u Zagrebu veliko intere- |

sovanje a u cijeloj zagrebačkoj jav-
nosti naročitu pažnju. Kao neka vrst
reakcije na ovaj govor iznosi se, da
je g. Dr. Maček usmeno pred jed-
nim (?) članom Udružene opozicije

izjavio konkretno ovo : ,Konkorda- |

tom hrvatsko pitanje se ne miče sa
mrtve tačke, pa je stoga za njega
Konkordat politički inditerentan i ne
misli da javno zauzme stav ni za
ni protiv Konkordata. (A g. min.
Stošović traži da treba sa strane Hr-
vata o tome jasno i otvoreno reći.)

Drugo, Konkordat spada u niz za-
kona i ugovora, koji su izrađeni od
diktatorskih vlada, pa je i njegov
Dr. Mačekov) stav isti kao i prema

" svim tim zakonima i ugovorima, ko-
£

je su donijele te vlade“.

Ne samo da je sve nejasno i ni-
malo otvoreno već je i ovo sve sa-
mo usmeno. A, verba volant!

o
»Obzor“-ov komentar govoru
g. ministra Stošovića. — Zagreba-

čki ,,Obzor“ komentirajući
ministra Stošovića, kaže:
»Vlada je preko ministra Stošovića
dala jasno na znanje, da ona ne mo-
ra forsirati ratifikaciju konkordata,.
odnosno da ga može skinuti sa dnev-
nog reda, ako je političko » vodstvo
Hrvata protiv ovog ugovora, Na taj
način je unešen nov momenat u ra-
zvitak događaja u vezi sa konkorda-
tom. Može se očekivati, da će sada
dr. Vlatko Maček biti upitan, da se
decidirano izjavi o konkordatu, te da
će od njegova odgovora po svoj pri-
lici ovisiti, hoće li konkordat biti na
jesen podnesen senatu. Izjava mini-
stra Stošovića pokazuje i to, da se
vlada ne namjerava vezati pod svaku
cijenu sa pitanjem ratifikacije konkor-
data, ako je političko vodstvo Hrva-
ta protiv ovog ugovora Time vlada
hoće izbiti iz ruku opoziciju protiv
konkordata njeno najjače oružje u
sadašnjoj političkoj situaciji. Tako se
dakle ne bi ispunila očekivanja opo-
zicije, da će vlada pasti na konkor-
datu i vladi bi bio otvoren put, da
bez većih poteškoća za samu sebe
skine konkordat s dnevnog reda. Mi-
nistar Stošović je jasno naglasio, da
je to vladi lako učiniti, jer je konkor-
dat prevalio tek jednu četvrtinu puta,
potrebnog da bude uzakonjen«.

govor g.

Domaće vijesti

Pretsjednik vlade g. Dr. Mil
| Stojadinović u Beogradu. — U
ponedjelja+ u jutro povratio se je u
| Beograd sa svog puta, kog je najvi-
| še proveo na obalama Jadrana, pret-
sjednik vlade g. Dr. Milan stojadino-
vić. Na beogradskoj željezničkoj sta-
nici dočekali su ga i srdačno pozdra-

vili članovi vlade i veliki broj narode >

nih poslanika.

Za javne radove. — Kako iz

Beograda izvješćuju, do 14 ov. mj.
| isplaćena je iz kase Državne hipo-

tekarne banke, prema  riješenjima
ministra finansija, svota od 459 mi-

lijona dinara za izvršene javne rado-.

ve. Ova svota je isplaćena iz zajma
od jedne milijarde određene za u-
trošnju javnih radova.

Ništa bez uskogrudne politike.
— Na 15.i 16 ov. mj. održao se je
u Zagrebu kongres [ugoslovenskog
vatrogasnog saveza. Na kongres je
stiglo oko 15 hiljada vatrogasaca.
Oyom prilikom otkriven je snomenik
Duri
hrvaiskog vatrogastva Ovom zgo-
dom dogodio se je jedan incidenat
sa strane starješine varaždinske va-
trogasne župe. On je izašao sa jed-
nom rezolucijom, koja nikako nije u
skladu sa ovim koliko humanim to-
liko i kulturnim slavljem, već je u-
pleo političke mo.nente, koji su osta-
vili mučan utisak na ogromnu veći-
nu onih koji su došli va ovu sveča-
nost. Poslije toga se je sastala upra-
va Vatrogasnog saveza Kraljevine
Jugoslavije. koja je dala za javnost
izjavu, u kojoj žali da je došlo do
tog incidenta izazvanog samovoljom
jednog čovjeka, a Vatrogasni savez
Kraljevine Jugoslavije da će i dalje
nastaviti svoj rad u interesu cjelokup-
nog vatrogastva u punom uvjereniu
da će vrijeme dokazati, da vatroga-
stvo kao jedna opšte potrebna na-
rodna humana ustanova ne bi treba-
lo da bude vezana i ne može da za-

visi ni od kakvih političkih stranač-

kih shvatanja i akcija.

Vremenske nepogode.—Sa više
strana naše države javljaju o velikim
vremenskim nepogodama kroz ovu
sedmicu. Vrlo jaki prolomi oblaka i
tuča nanijela je u mnogim mjestima
dosta štete. I uz našu obalu, naroči-
to u Splitu i u okolini nevrijeme je
napravilo dosta štete a jaki vjetrovi

linije,

Deželiću kao osnivaču i ocu | zovaj
| mornarice. Jedno od vrlo važnih pi-

j »DIJBROVNIK«

Konferencije ponadao“ a
ferencija pomoraca koja se ] i
žala u Splitu, o čemu ono a i7
šlom broju izvijestili, održava S si
jučer na Sušaku. Na njoj će se .
spraviti pitanje rada u našim Mai
skim lukama. Konferenciji pre sje :
va ministar g. Dragiša Cvjetković. 7
referentima Svog ministarstva 1 mimi
starstva saobraćaja. 2

Kao baza za raspravu poslužiće
»nacrt uredbe o uređenju rada oko
utovara, istovara i pretovara u po-
morskim lukama i  pristaništima«.
TIredba ima da se donese u spora:
zumu sa ministarstvom saobraćaja i
zainteresovanim = krugovima. Nacrt
uredbe predviđa regulisanje cjelo-
kupnog kompleksa pitanja, koja ša
u vezi sa odvijanjem lučkog rada. U
općim odredbama izrađene su defi-
nicije svih općih i tehničkih izraza i
pojmova koji dolaze u obzir. U dru-
gom dijelu je normirano ko ima pra-
vo na rad u luci. U trećem se dijelu
nacrta ove uredbe predviđa pregled
i ispitivanje svih pomoćnih sprava bi-
lo u luci bilo na brodovima,

Pored rasprave o nacrtu uredbe
o lučkom radu, na konferenciji ćežse
voditi diskusija o nacrtu pravilnika
o osposobljenju momčadi trgovačke

tanja, o kome će se o ovoj  konfe-
ranciji tretirati jest osnivanje Pomor-
Skiu inspekcija rada i uredba  osigu-
ranja za slučaj starosti, iznemoglosti
i smrti.

Konf«rencija na Sušaku ima da
Svrši sva ona pitanja, koja nijesu ra-
nije raspravljena u Splitu.

“s“q“q“q“q-“q«“«“““qq-

i uy
Dubrovačke
mm m
Vijesti
| Iz administracije,-Molimo naše
pretplatnike da nam javljaju pro-

mjene adresa, da im možemo
redovito slati list.

nena)

Vojvoda i Vojvotkinja od Kenta
u Dubrovniku — U prošlu nedje-
lu u večer stigli su jahtom »Tiha“
u CavtatVojvoda i Vojvotkinja od
Kenta u pratnji g. Boža Banca.

h u ponedjeljak poslije podne po-
sjetili su Dubrovnik, te su svraćali u
više radnja i kupovali raznih predme-

i ta. Vojvodski par io j 2
Su pokvarili telegrafske i telefonske | Pia PESEdIE Doe

be veliko interesovanje građanstva,
naročito pred veče kada je naša Pla-

M pr de

Bro j 4%

ca puna građanstva, koje je nu
patijom pratilo njihovu Šetnju. “hn
U večer im ie bila Serviran
ra u Gradsko( kafani, te s, Sve
po noći sa udobnim i bržim u Ok
rom g. Banca _ ,Daška“ Povrati
Cavtat. ili,
Vojvod;ki par krenuo je uu
na jahti ,Tiha“ niz naše Obale Ori
ma jugu. Pre

Unapređenje. — Naš Sugrad,.

g. Danilo Corović, šef sreske Bia

stave u Hercegnovome, unapregi

je u 5 grupu. , &r
Čestitamo 1

Iz Cavlata. — Primamo.
nas se je imalo na 22 ov, mi
grati slavle  bandijera i ban
i time od pornatih »patriota« Dok,
zati svoju snagu vlasima Cal
ćanima. Ali su vlasti zabranile '
već uobičajene komedije bandijerig
kojima je glavni. cilj da nezvanj ,
tuđoj kući izazivlju i vrijeđaju,

Kako sm > izviješteni, zabrana X
došla na osnovu odredbe da Se
turističkim mjestima, za vrijem
sezone, ne smiju držati zborovi.

Mi cijenimo da za jedno turističk,
mjesto kod nas sezona traje čitam
godinu, jer uvijek ima, nekad Više
nekad manje, stranaca, Ali kadi ji
bi tako bilo mi  Cavtaćani, kojig
70 plemenski osjećamo Srbi, 95%
smo potpuno jugoslovenski orjentiu.
ni, nikako ne možemo = dopustiti dh
se u našoj kući prave i održavaji
zborovi zavedenih separatističkih m,
sa, da nas u vašem domu vrijeđaju
ida pokazuju svoju Snagu
vlasima Cartaćanima, Neka ge
prođu oni našega praga _ ai vlast
treba dvo tačno ocijene.

Koj
i

dij €rio

Biskup dubrovački teško obo
liOo, — Ka javljaju iz  Sarajem,
dubrovač ( biskup dr. Carević, koji
je već ukoliko vremena bio na od:
moru kod časnih sestara Sv. Josip
na Palama kraj Sarajeva, naglo je
teško ob.lio, tako da _ je prevezen i
sanator.,, gdje je zadržan na lije
čenju,

. Na muškoj i ženskoj građar
skoj školi u Dubrovniku popravi
ispiti obaviće se u vremenu od 2%
do 50 - VIII. Molbe treba predati za:
Rljučno do 26 - VIII. Upis u svet&

zrede ovayiće se 1, 2/1 5 septembra
Prijava se taksira samo sa 5 dinara
a ne sa 10 kako je napisano u $0%
dišnje izvještaju.

Potanje obavijesti daju uprave
škola. ,

Uspomenu iz Barija.
Crnogorski dobrovoljci
i Srbijanske izbjeslice.

Za doba minulog svjetskog ra-
ta prolazilo je preko Bari-ja
dosta Crnogoraca na povratku iz
Amerike, da se odazovu svojoj
domovinskoj dužnosti, te stupe u
redove junačkih boraca. U njiho-
vu je društvu bilo pogdjekad i
nekoliko Hercegovaca. Ja sam
im svima, koliko sam god više
mogao, u svemu bio pri ruci. I
sam generalni konsuo crnogorski
Commendatore Carmine Gallo,
koji nije znao ni riječi srpske,
došao bi me više puta moliti, da
mu poslužim kao tumač. Među
ostalima, koji su bili na prola-
sku za Crnu Goru, zatekoh jed-
nom u kafani na Piazza Ferra-
rese i Hercegovca Novaka An-
drića, koji je bio neko vrijeme
trgovački pomoćnik kod mog
pok. oca u manufakturnoj radnji.
I ako dosta slabuujav, nije mo-
gao srcu odoljeti, a da se ne
pridruži ostaloj braći i ne pole-
ti u borbu protiv otimača slobo-

de mile naše Hercegovine. Kako
sam čuo docnije, poginuo je u
prvom sukobu na granici crno-
gorsko-hercegovačkoj. U jednoj
grupi od I6 ili I; dobrovoljaca
susretoh jednom i sad već pokoj-
nog Mića Jokanovića iz Dubrov-
nika. Ni on, ni većina od njih,
sve Hercegovci, nijesu imali pa-
Soša, a svi su bez razlike nosili
uza se noževe i revolvere. Boje-
ći se, da ne bi imali neugodnosti
od talijanskih vlasti, ja odoh
S njima do parobroda. Pred istim
je stajala straža karabinijera i jav-
ne bezbijednosti (Pubblica sucu-
rezza — civilna policija). Ja sam
svima bio dobro poznat, i svi su
imali veliku pouzdanost u mene.
Pozvah na stranu prvo jedno-
ga, pa drugoga stražara na mo-
stu, i rekoh im, da su to dobro-
voljci protiv Austrije bez doku-
menata i u posjedu oružja, te da
ih ne pitaju za isprave i da ih
ne pretražuju. Oni na to prista-
še i propustiše ih sve u parobrod
na očigled kavazu austrijskom,
koji je također stražio pred paro-
brodom.

Jednom bijah dobio iz Da-

brovnika pismo od kćerke pok.
prote Josifa. Kočovića iz . Foče
koji je kao tave bio ubijen od
austrijskih vojnika, u kom me
ma moli, da drugo priloženo
pismo na koji način dostavim nje-
Zinoj majci gospođi Jeleni u Fo-
ču, koja je tad bilu Pod crnogor-
skom okupacije. Malo zatim
taiđe grupa Crnogoraca, s ko-
Jom sam do kasno u noći ostao
skupa u gostionici. Jedan mi od

tih dade riječ, da će joj svaka-
ko, ako bude živ, predati spome-
vuto pismo. I zbilja ono je njoj
\opalo u ruke, ali njezin odgo-
vor koji dobih preko Bolonje
gdje je bila Cenzura za MRI
stvo (censura estera), ne. mogoh
nikako poslati, u Dubrovnile ji
je i Italija bila u ratu, te ad
nikacije Prekinute. — ki ako s ;
za Crnogorce radio a.

h š Potpuno :
sebično 1 mnogima se : B. ija
koji su ih iskorišćavali, Ea

zamjerio, i tužio neke čak
lauskim vlastim
njih ipak bil; nepovjerljivi Prama
Sigurno Su od mn
Snih grdno stradali

: te
vjeru u Svakoga Bo

Z razlike,

I

Mole
Kad počeše stizati srpskeir
bjeglice, izmijeniše se u veće
broju i muškarci i ženske, i oli
Ci i činovnici i političan 1 #
Mjetnici i trgovci, i uopće St
što je stiglo u Italiju i ne prv
slijedilo direktno za Rim. Str

Šne su bile njihove priče o sti
danjima kroz Albaniju. Odmd
su se mogle opaziti nemile PY
Sljedice rata i stradanja iza P€
stanka funkcionisanja državne W“
sti u Srbiji. Mnoge zle stran
naroda odjednom izbiše jasno 1%
Površinu, i ako se kod drugog “
jela jačina duha i vjere u kom#
čnu pobjedu silno razviše i ik!
zaše. Među prvim izbjeglicam!
bijaše i sin Vitomira Runića *
Sentomaša (Srbobrana). Sjeća"
se kad je prigodom Gunduliće“
Proslave Vitomir Runić div
DIO zapjevao na Brsaljama, okr
LO mnogima, onu pozratu: » i
bin ima što tuđin nemađe!“. U
UŽivasmo Slušajući tog divno
Pjevača, kad evo odjednom P9%*
Iva_Banca, koji blijed i uzruji
"amoli prisutne da prekinu pi

jamu, jer da je državna vlast i.

branila da se išta pjeva. lu

Je bio desio i Miloš Cvetić, Š“