1 ssa plaćena u gotovu GODINA XXIV e KRA Izlazi svake subote. \ Pretplata u Jugoslaviji Din. 48« godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96'-, za Englesku, Ameriku i Australiju Din 144.— Pojedini broj din 1- Dubrovnik, 11 Septembar 1957 JUBAOENA Broj 35 Dopisi se šalju uredništvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; ne- frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din 7'- za svaki centimetar visine jednog stupca. Vlasnik, izdavač i urednik; DOMINKOVIĆ P. KRISTO Osnovan Pm PREVARENI_NAROD Kada se nešto detaljnije pro- matra naše unutrašnje prilike, pa kada se pri tome zaustavi na na- še narodne mase, nije moguće da prođe neopažena koliko dobro- dušnost toliko isto i naivnost kod njih a pogotovo kod većeg dije- la naše hrvatske braće. Baš ova dobrodušnost a još daleko više i naivnost, došlo je zgodno jednom dijelu. inteligencije 1, poluinteli- gencije, da se demagogški dobro plasira među ove 1 ovakove na- rodne mase. Ovi demagozi u glavnom su se regrutovali iz o- nih predratnih redova, koji su bili »sluge pokorne« tuđinske vlasti. Odmah po oslobođenju oni su se bili kukavički pritajili i du- go se nijesu pokazivali na svije- tlo, dok pomalo, pa, bostepeno sva jače, ne počeše ponovo uzi- mati maha koji je došao do kul- minacije, jer su se našli u slo- bodi kojoj nijesu bili vični i.ko- ju ne znaju ispravno cijeniti. — Vanjska naša politika, koja je do- nedavna imala muku da muči, davala im je materijalne i moral- ne potpore i snage, da se dobro- dušnom i naivnom, većem dijeli našeg hrvatskog naroda, uspjehom demagogški nametnu za »učitelje« i zatim za »vođe«. Kako su prije našeg narodnog oslobođenja i ujedinjenja švi Hr- vati i Sloverici i jedan dio Srba zobovali tuđinu i bili mu poslu- Šni, jer je takav bio red, to, našavši se u slobodi za kojom se je bilo u kukvoj formi težilo, nijesu znali tu stečenu slobodi da cijene a mi da se u njoj sna- đu, jer — budimo pravedni — nije baš veliki poStotak lobode- nih dobivenu slobodu i maše na- rodno ujedinjenje svojom k i mučeništvom otkupio. Na lost ima izvjestan —— 1 ne malen =— postotak onih koji su svoju a e die rv bez zazora prolijevali služeći tuđinu a proti onome u čemu sada zaista i suviše stalan 1 ia o ža- 1 SILODIJC [9 pravac, kojim IJEI ka dugo ki Šnja politika : : la je mogućnost nametljiv- Cima, »učiteljima“ i »vođama“, da skreću. mase u stranu ali ne na bazi realnosti i istine, već va- rajući ih na sve moguće načine, obećavajući im između ostalog, =— Neku nezavisnost i neke uobra- žene slobode, koje su se imale izvojevati nekim raznim manife- Stacijama, raznim opravdanim 1 neopravdanim jubilejima, zasta- Veoma, muzikama, »velebnim« sla- ja # La Sudu Vljuna, crkvenim procesijama, kli- Canjima tt. d.1t.d. Kao da se Nezavisnost i sloboda dobijaju 1 Stiču na ovaj neozbiljni način, — ito ništa manje već neko- liko mjeseci, — a ne: prolijeva- njem krvi kroz vjekove, padanjem i ustajanjem, ne klonući u nevo- lji a kod najmanjeg uspjeha pri- kupljujući nove snage za nove borbe. Ali »narodni vođe« i »uči- telji« nijesu nikada znali a nije su nikada ni dali primjera ni do- Eaza da su se ikada borili a još manje krv lili za pravu narodnu slobodu. I baš ovi zavedoše ne- dužan narod da se besplodno bo- ri za neku novu nezavisnost 1 slobodu pokraj. već postojeće i ne- zavisnosti i slobode. - U takovu ga borbu povedoše u prvom re- du sa mržnjom proti svome ro- đenome bratu. A da bi tu mrž- nju što jače potencirali povedo- še ga u jalova borbu pomoću manifestacija, proslava, muzika, zastava, klicanja i ostalog, da se na taj način izvojšti nezavisnost i sloboda u kojoj neće plaćati poreza ni ići u vojsku. Ovako lak i veseo način borbe zaveo je veliki dio naše hrvatske, a pogo- tovo seljačke, braće; ne samo Što ga je zaveo, nego ga je —- jer bez muke i žrtava, riaučio da slu- ša do sitnica u toj vrlo lakoj i jeftinoj borbi. za slobodu. Sva muka i nevolja bila. je u tome, što je po nauci svojih usrećitelja dolazio. često u sukob sa zakoni- ma i vlastima; i tada stradao i to samo oh, jadni naivni za- vedeni seljak, a nikako i nje- i »učitelj«, koji se svoje žrtve znao sa- čio da 11 nje a bezu- , da glasa za on vodstvo postavi rirvata za kano probuđene 1 ane dojakošnjim raznim slavljima, i izabrala svoje »pretstavnike«. koji su imali poći u parlamenat i prosto narodu do- nijeti obećanu »nezavisnost« i »slobođuć na osnovu zakona Ro- je bi ti narodni pretstavnici ima- li da donesu 1 izglasaju. I što se lo, I 1 »pretstavni- ci« prosto g udrod, Oni ne pođoše onamo gđje im je bi: lo mjesto da rađe za svoj narod i kamo ih je narod uputio, da mj urađe ono što su im sve ono što je narodu potrebe. »Pretstavnici« kod kuće ne da rade za ie dogođil je dogod (8) st x še 1 GNe= 1892 god. | Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2 narod, nego da izmišljaju razne | štvo, prevarivši narod, fofimično veselice i »velebna« slavlja, kao | nije sudjelovalo njihovom dono- | | | | | šenju. Nego oni, jer nemoćni da iz- vrše ono čime su naivne mase ubjeđivali a što je po sebi ap- surdno i nemoguće, prosto pre- variše marod, ne pođoše da ga pretstavljaju, zastupaju i za nj rade, već ostadoše kod kuće i obmanjuju ga raznim velebnim slavljima, svečanostima, zastavama. i muzikama, a narod čeka, čeka mjesece, godine i nikako da do- čeka ono, čime ga se varalo. Na- pokon sim pomalo uviđa da mu je sve bilo jalov trud, da je pre- varen i počinje da se okreće na drugu strant. Sva je sreća da u svojoj naivnosti ne shvaća naglo potpun značaj i kobnost prevare kojoj je nasijedao, inače bi se brže, izrazitije i lakše obračunao sa svojim nevoljnim ,vođama“ i učiteljima“. Teško varalicama ako se maiv- čine jednom muški otresu, pa im pred oči pukne čista istina! Te- ško će se osvetiti neprirodni i po- kvarenjački rad onim, koji se olako igraju i zloupotrebljuju narodnu prostodušnost i naivnost, da na taj način od njega naprave ne zgodne umirujuće injekcije za | prevareni puk. Ali kada dođe na tapet neko naše unutrašnje važnije pitanje, oni, — onako sa visoka odrape: Mi na to gledamo isto onako, Kako gledamo i na ostale zako- ne, Koji su donošeni bez sudjelo- vanja firvatskog narodnog pret- stavništva. Ima li većeg cinizma ić samo prema vladi i vlastima, već prema istom jadnom zavede- | nom dijelu neše hrvatske braće, koji je te vajne narudne »pred- | stavnike“ u izbornoj: borbi iza- brao? Oni narod prosto prevariše. Jer, zavedena masa ih je, u do- broj vjeri, izabrala baš za to da bođu i da kao hrvatsko pretstav- | ništvo donosi i pomogne donosi- ti zakone, na koje će svak sa jednakim poštovanjem gledati, Ali kad odi kroz svoje javno ,,glasi- lo“ gotovo direktno kažu, da ne zarezuju one zakone koji se do- | nose bez sudjelovanja hrvatskog narodnog pretstavništva, oni opet varaju svoje zavedene, jer zakoni doneseni i bez njih jednako su. zakoni i jednako vrijede i za za- vedene mase, jer su pravilno i zakonito. doneseni, a ako nijesu možda drukčiji, to je s toga što | to hrvatsko narodno pretstavni- | samo zaveđeni već i prevareni narod! LUspomeni kanonika Doni Ivana Stojanovića 0 37 godišnjici njegove smrti a mnogu, gorku čašu od lažnih a postola Hristove nauke i: nedo- stojnih sinova majke domovine. Baš pred sam izmak devetna-.| vijeka otišao je Bogu na j ajvećih ljudi, je dao Dubrovnik u minu- lom stoljeću. Umro je 'u 71 g0- 1900 da- Nije ovdje mjesto, niti je na- ša namjera; da nižemo redom nje- gove goleme zasluge, njegova književna djela i sve ono čim je zadužio i najpoznije naše naraš- taje, da ga se sa zahvalnošću 1 | blagoslovom sjećaju dok je naše riječi 1 imena. života, ik. Del septembra crkve 19 an ston Ko je t.što je sadašnje naše poratne nježinil i znadu o nje- 1 nepotpuno Spomenućemo samo, da je on bio najbolji poznavalac dubrova- čke prošlosti, običaja, ćtiđi, fami- savre ici- jar život d 3 i Alica JICI ljarnog ZD Teća, , strogosti, ) koji. smo | poštenja i domorodne ljubavi, kao znavali, *te!| ovin i politike, te 1 potreba u novim prilikama i uslova za bolju 1sret- da 9s o jego: tu opomenu, da Dot- sa preživjelim sjetimo na dužnu zahvalnost sta- | svjedocima slave i veličine re- 14 + za 3 11 velit 1 Ž rije, svjedoke njegovih velikih | publike sv, Vlaha, a nadasve s Ed ća ire I ik R nisa djela, 1 kao. književnika, 1 kao | vlastelom, tim najboljim pretstav- lonalnes bor i z l ici j nacionalnog borca, i kao filan- | nicima slarog duha i tradicija ti- tropa, i kao svećenika po pravoj evanđelskoj nauci, i kao neustra- šivog borca za Pravdu i Istinu, a nadasve kao propovjednika vjer- ske. snošljivosti, sloge 1 ljubžvi među jeduokrvnomi brućom. Na nama je još, da mlađima — nje- govim životoru i djelima: doka- žemo, kakav može i mora biti pravi služitelj božijeg oltara, pa ma on morao, kao i pokojni ka- ispiti sućgodišnjeg slobodnog života svog rodnog grada, toliko se bio uživio u minula vremena, da je postao bio kao neki živi most između prošlosti 1 vremena u kom je živio. Kao čovjek visoke inteligencije, kao duboki mislilac kao dalekovidni umnik, on se ni- je podavao očaju i apatiji, kao vlastela 1 mnogi građani, no je, spasavajući od zaboriva i propa- | sti mnoge istorijske događaje i (e) nonik Stojanović, za to