b plaćena u gotevu 0 A XXV : pIN plazisvake subote. pretplata u Jugoslaviji Din. E godišnje. Polugodišnje romjesečno srazmjerno; KE rane zemlje Din 96, 5 4 Englesku, Ameriku i u Din 144— A kustralij pojedini broj din 11-. | usnik, izdavač i urednik: DOMINKOVIĆ P, KR Dubrovnik, 12 februara 1958 Broj Dopisi se šalju uredništvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; ne- frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din _7- za svaki centimetar visine jednog stupca. ISTO Osnovan 1892 god. Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2. ELEK Posmrtni dodatak Bjelanovićevih članaka »Don Miho na braniku«“ Nije ga pisao Sava Bjelanović, i ga je objavila koja srpska vima. : Napisao ga je gosp. M. V. Ilo- ita, a publikovao ga je »Obzor«< 129 januara ove godine. Iz tog članka, štampana u vi- i feuilletona, vidi se koliko je uk. Sava Bjelanović imao pravo use obori na rad Don Miha uvlinovića, koji je počinjući od 815 godine bio u flagrantnoj mtivnosti sa njegovim ranijim, bb tada zbilja patriotskim radom. U to doba je pok. Don Miho menio u Dalmaciju otrov mržuje rotiv Srba. Premio ga je preko ča iz Hrvatske gdje je on o- hvaa brigom Habsburške kuće jegovan tako da on ondje izgle- h neizlječiv. Međutim u Dalmaciji gdje je rodni preporod crpio svoje sna- e iz probuđenog dalmatinskog venskog elementa — u prvim narodne borbe, kad: pdinama una čelu tog pokreta, pored bn Miha Pavlinovića bili Dr pvre Monti, Natko Nodilo, Niko Jiboković, Pane Sablić, Vran- vić, Dr Ignjat Bakotić i toliko iImgih svijetlih ljudi — ne samo u se nije znalo za mržnju na Khe, nego su se Srbi smatrali kipouzdanijim dijelom dalmatin- toga slavenskoga naroda u bor- i Protiv tadanje italijauske sve- Wći u Dalmaciji. Tražilo se sjedinjenje sa Hr- Miškom i Slavonijom u ime na- Wdnog načela i prava samoopre« ijeljenja — a me pravičarskim Mmovanjima vrlo problematičnih Yorijskih prava. ek promjenom političkog kur- * tvedenog od Don Miha Pavli- a počele su se citirati ra s habzburške povelje i tražiti pa na neko hrvatsko pravo, polom 1 isključivom namjerom "se iz prava na narodnost isti- mu Srbi. I tad, naročito kad se * Austrija spremala da uđe u ro. Počeli su se grditi Srbi, posti čak i njihovo postojanje, %*uncirati ih austriskoj policiji. , a Bjelanović ustao je pro Nm vog djelanja Don Miha “a lovića, 1 javno denuncirao 2% rad u Bosni. ad nam n Obzor“ daje doka- joS rada objavljujući pismo F šalje Don Miho Pavlinović iodlu Gospojinu 1876 provin- U" bosanskih franjevaca Fra kod Andrijiću. Pošt Pismo glasi: Štovani gospodine! Od kada smo ima dvi godine u ou: ) koliko se toga dogodilo! lk 1 Uikoj Vrime Sto sam proveo u Bosni meni je nezaboravno. Valjda će- ; gućnosti ostalih Bošnjaka drugih | vira, komu bi volila da pripada, | tad kad će Velevlasti | spravljati. | nikako neće te se 1 Vi, poštovani Gospodine, | E akiani naših razgovora, oso- ito o obćoj budućnosti nas Hr- vata, Dalmatinaca i Bošnjaka. Evo je došlo vrime, da se i naše na- de izpune, ako budemo u zgodni čas shvatiti položaj. U Ustanak pa rat tursko-srbski sili na rišenje iztočnoga pitanja. Za nas je katolike glavno to, kamo će spasti Bosna. mnogih prijatelja tvrdo osviđoče- nje, da ako Bosna padne u šake stpske, za katolike biće jaho i pomagaj, gore nego li pod Tur- činom; a za sve. Hrvate bit će početak mnogim mnapastim i kr- vavim zamršajem. Kolikogod mi imali uzroka tu- ži se na neharnost Austrije i na silu Magjara, osvidočeni smo da su sve to trice i. malenkosti “prama fanatizmu i oholosti srb- skoj, koja sve gnječi i davi što joj nepravoslavnoga do šaka dodje. Srbim neka Bog dade dobru sriću na oružju, neka za sebe stresu danjak turski; neka oni osvoje staru Srbiju a crnogorci Zetu; ali dalje od Bosne, kojoj sama zajednica sa Hrvatskom i Dalmacijom pod krunom austro- hrvatskom, na glavi stare katoli- čke kuće Habsburgovaca, može dati mira i pokoja. Sto nam bude krivo, lako ćemo izpraviti, kad budemo u zajednici snažniji i s sobom složniji. Nemojte virovati, poštovani Qtče, sve što pišu po samim na- Sim novinama o Austriji i An- drassyu, da su tobož protivni o- slobodjenju raje. Višekrat novi: ne neznadu što pišu, ili pišu od domaćeg prkosa; a diplomacija valja da krije svoje prave nami- re, radi surevnijih ostalih vele- vlasti: u tom je mudrolija i vi: Ština, što no keže taljanac: Bufta il sasso e scondi la mano, An- drassy valja da čim što hoće Franjo Josip, a ovaj neće zapu- stiti svoje didovine. i Kao rodoljubi hrvatski i kato“ lici, upućeni o položaju stvari, mi vas ne pozi ljemo da se pro- ti obstojećoj vladi dižete na oru- žje, nit Vas pozivljemo da činite kakve smetnje srbskomu oružju I ivljemo da za spas as pozivl dl ia ina obranu svete vire katoličanske, kao što u obće na obranu virozakonske slobode svih Bošnjaka, podpišete 1 ui podpisati ovo pismo od po iko više moguće. Ovo bi imalo o svidočiti na europejskom zbori želju Bosne katoličke, 1 po mo Moje 1 | Znajte medjutim što govorio da govorio; ida Vam na moju tvrdu viru, ne će biti nikakve neprilike s ovi Vaših podpisa, koji neće biti prikazani nikomu nego Njegovu Veličan- stvu u glavu. Kad Vi podpise opremite, pi- smo zapečaćeno možete pridati c. k. Konsulu, ili poslati ovde na me u Makarsku, pa ako i badem u Beču, doć će zamnom. Do koji dan primit ćete jednu moju knjigu ob ovim poslim, u više iztisaka, za se i za braću okolnuda obaznadu (stanje) stvari. Medjutim primite srdčeni po- zdrav Vaše braće u Isusu (koji) željno čekaju Vaša pisma i oba- visti o tamošnjem položaju. (Gle- dajte) i Turke, iz daleka, za siu- čaj turskog rasapa, uputiti na staru (o)vu Krunu. — Opet smo | Vaši do duše. Za hrvatski kato- lički odbor. Iz Makarske o Maloj Gospi 1876. Pridsidnik: Mihovio o tom ra- | da Austrija | Bosne pustiti, tko | X ih 1 | pisao (Va)mi za sve njih, A Vi Pavlinović, Tajnik: Kažimir Lju- bić, narodni zastupnik. P. P. Pozdravite mi mnogo poštovanog provincijala, GGuardi- jana, i excustosu Nediću, momu drugu Bo...sačkomu. Ovo gori se sporazumite rad boljega uspje+ ha kako znate. Vaš do duše Mi- hovio Pavlinović.« Mi, koji smo se uvijek držali istine i programa da smo jedan narod a da među nama, po svim zakonima narodne zajednice, mo- ra vladati samo bratska ljubav 1 sloga, iznosimo ovo, e da bi za- vedena i zalutala braća koja u svakoj prilici ispoljavaju mržnju nes samo na Srbe već i na _ sve čestite Hrvate, koji u Srbima vi- de samo braću, jednom došli do vjerenja, da je ta njihova mržnja ne samo neprirodna već da im je nakalamljena, i da od toga ni po specialnu svoja ni po opštu . stvar ne mogu imati koristi već samo štete i konačnog razočaranja. S toga možemo biti samo za- hvalni gosp. M. V. Tovači i »Obzoru« kojima pripada .sva zasluga što se je i ova istina objavila. B. Izbori za Senat U nedjelju na 6 ov. mj. vrše- ni su izbori za 23 senatora, bori su izvršeni u potpunom mi- ru bez ikakvog incidenta, a svr- šii su sa velikom pobjedom kan- didata Jugoslovenske radikalne zajednice, jer od 23 senatora JRZ dobila ih je 17. Ovako ve- lika pobjeda kandidata JRZ vrlo je značajna, je samo s toga što pokazuje snagu ove stranke, ko- liko s toga što su oni dokazali da nijedna stranka ne može ra- čunati na svoj prosperitet jedino na osnovu pisanog programa ko- ji ostaje samo na hartiji ili se gubi u samim riječima i pričama po zborovima. Program jedne stranke može biti ma kako ide- alan, ali ou nikada neće izgra- diti stranku ako se postepeno i ne realizuje. Mi vrlo dobro zna- mo da sve naše nacionalne, uni- tarističke stranke imaju gotovo potpuno jednake programe, ali je uspijeh postigla i ogromni 0o- daziv u narodu našla samo ona partija, koja je imajući ovlast u rukama, svoj program rada, - ikao Iz- | | u državi ljudi na vladi i kao vođe u par= | tiji, - uglavnom realizovaja i na- | rod uvjerila, da joj je do rađa, sreće i blagostanja, a ne samo do lijepih obećanja koja se ne 1z- vršuju. Vlada g. dr. Stojadinovi- ća, i ako svoj program, naročito unutrašnje politike, nije još pot- puno sredila, ali svakako je u- činila toliko mnogo, da_ mi svi nekako lakše dišemo, osjećamo u sebi životne snage, koju smo prije bili počeli da gubimo u svakom pogledu. Pobjeda na izborima za Senat dala je dokaza da narod neće više da vjeruje ispraznim — pa bila i najljepša — obećanjima, već realno posmatra na razvoj života i povjerenje poklanja onoj strani na kojoj vidi djela a ne samo riječi: Idealno sanjarenje gubi se naglo u narodu pred realizovanjem programa rada. U tome i jest snaga Jugosla- venske radik. zajednice, koja joj omogućuje ovako velike uspjehe. Napokon značaj rezultata ovih izbora je u tome, što će vlada moći da radi u Skupštini i u Senatu sa jednom solidnom ve- ćinom, i time će lakše svršavati poslove koji su.od vitalnog in- teresa po narod i državu, te se neće bojati da će ju nekou radu ostvarenja programa državnih po- treba bespotrebno kočiti. S te strane, a imajući u vidu i dosađanje pozitivne rezultate rada vlade g. dr. Stojadinovića, možemo slobodno, i ako nijesmo partiski organ, -— iskreno po- zdraviti pobjedu JRZ na izbori- ma povedenim 6 ov. mj.