aćena u goieru

“gzlazisvake subote,

. pretplata u Jugoslaviji Din.
45« godišnje. Polugodišnje
; iromjesečno srazmjerno;
za strane zemlje Din 96,

Englesku, Ameriku i
Australiju Din 144'—

pojedini broj din 1-

Vlasnik, izdavač i urednik: DOMINKOVIC p KRISTO
ia : Osnova:

Dubrovnik, 5 marta 1958

sa zap na

Broj 9

Dopisi se šalju uredništvu
a pretplata, oglasi i javne
zahvale administraciji lista.
Rukopisi se ne vraćaju; ne-
frankirana pisma se ne pri-
maju. Oglasi se plaćaju po
dogovoru, a za javne za-
hvale i priposlano Din 7'-
za svaki centimetar visine
jednog stupca.

n 189 god. | Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2

Neriješene dileme

Kad, bi smo ne jednom na
nedjelju, nego svakog dana. iz-
prili sa našim listom, imali bi-
smo sa čim da  pozabavimo na-
tu čitalačku publiku, iznošenjem
nih krivih shvaćanja i nedo-
djednosti kojima obiluje protiv-
nička štampa, ne uviđajući 1
ama da tim nanosi samo štetu
«bi i politici kojoj oma tako
gdano služi, a koju 1 dobar dio
ivatskog naroda osuđuje, jer
je to politika rušenja današnjeg
oretka i državnog uređenja.
Pretresajući neka narodna pi-
tinja O koja se protivnička štam-
ga često spotiče, mi se uvijek
ograđujemo ma od čije pomisli,
da mi strpavamo u jedno kolo
we Hrvate, kao zaražene: ide-
ologijom hrvatskoga vođe, Mi
naročito naglasujemo, da znamo
nizlikovati i poštovati prave pat-
mote i da svoje misli iznosimcć
onoj braći našoj, koja mas razu
mije, i koja osuđuje separatisti:
čkn i rušilačku politiku njenih
prvaka; ali terorisana njihovom
demagogijom i naduvenošću, ue-
ma toliko odvažnosti da im se
iSprotivi i da odlučno ustane
motiv njih. Kad bismo drukčije
mislili i radili, mi bismo grije-
čili protiv svoje savjesti, a poči-
tili bismo tešku nepravdu prema
dobrom dijelu hrvatske braće,
koja se potpuno slaže s našim
mišljenjem i odobrava našu po-
litiku.
Mi zato pišemo jedinom na:
mjerom, da se naš narod koji
tglavnom nije dovoljno upućen
u mračne ideje DPavelićevih sljed+
Venika, ne pušta zavoditi njiho-
Vim lažnim i pogubnim teorija:
ma. U njihovoj se štampi često
tvlače neke nevješto prikrivene
Neistine, ili se nespretno veliča:
lu događaji vrlo relativne vri“
lednosti, samo da se obmane
Mosti svijet, koji ne razbija mno:
fo glavu da li je sve utvrđeno
Onako kako mu se priča, i ne
Vidi damu se stvari prikazuju
Mako kako toj štampi bolje kon-
Venira, “Fako se m» p. često 1
Ujoj ističe državopravni  položal
Hrvatske u bivšoj Austriji kad
jE niko zato i ne pita, Pa 259
teko iznese pravu istinu 0 tome,
"da ga krsti neznalicom i he
šmonistom. Kad joj se spome
E mađarska željeznička politika
' Hrvatskoj, ili austrijska poli:
a u hrv. školama, = javnoj
214. službi, o vladanju nemačkog
g
na Be: ug nagodbe * bije:
ije ad je sve to stanje pipa
No mađarskim  utjecanjem,
Ad je Austriju zamijenila Mar
šiska, hrv, štampa Se tad buni

a2

|
|

|

|
|

|

| biva da ih nije Srbija

1 kaže da je to laž, dajeto bilo
samo do nagodbe, a dalje ne.
Međutim zna se da je Hrvatska
nagodbom bila predana Ugar-
škoj i njoj ostavljeno da se sama
Sporazumije s Hrvatskom. Hrvati
nijesu zaista bili zadovoljni tom
nagodbom i Hrvatski je sabor
bio: raspušten. Ali kad je Rauh
zasio na bansku stolicu i izvršio
izbore, doveo je u sabor većinu
koju je on hotio, koju je divlja
tuđinska sila i prkos nametala
hrvatskome narodu i sabor _ je
sklopio 1868 g. nagodbu  izme-
đu kraljevine Ugarske i kralje-

vine Hrvatske i Slavonije, koje

su od tada sačinjavale. jednu

istu državnu zajednicu.
Gluhome je uzaludno vikati

na uši, ili slijepcu donositi svi-
jeću ispred nosa, pa je uzaludno
da se i mi trudimo da toj štam-
pi išta više kažemo i da je u
bjeđujemo. Nego ta štampa hoće
da podržava i dalje u zabludi i
svoj narod i čitav svijet, kad
kaže da narod nije bio »politi-
čko roblje“ s kojim su Nijemci
i Madžari radili što su htjeli,
dok je svakome poznato da je
na žalost bilo tako. Pa ako hoće
da ih ostavimo da sami sebe
varaju i da rečemo imi da ni-
jesu bili robovi, pa uz to da ih
podržavamo u još jednoj zabludi,
oslobo-
dila Austrije, nego da su se oni
sami oslobodili, kako to oni vole
kazati, nastaje pitanje zašto su
džabe krv prolijevali 1 oslobađa-
li se, kad su i tako pod Austro:
Madžarskom bili slobodni i uži-
vali sve blagodati jedne svoje,
slobodne narodne države?

Ali za oslobođenje od Austro:
Mađarske, trebalo je dignuti sil-
nu vojsku na oružje, pa rame 1
rame sa svojim srpskim bratom
boriti se protiv neprijatelja, a
to bar zna cio svijet, da nije bio
slučaj. Nego još uz to vrag do:
nese iznenada nekog novog a-
nibala, koji je »ante portas« vre-
bao kako će cijelu Hrvatsku da
zagrli 1 usreći jednom za uvijek!

Zato bi već bilo vrijeme. da
prestanu zađjevice i laži, kojima
se buni narod, dajući mu nepre?
kidno potstreka na otpor. kei
ludno je govoriti: »mi Hrvati
služićemo kralju, otadžbivi i 2
rodu, kao što smo 1 do sada $ u-
ile. 40. Re vrijediti iri
za budućnost, ali gdje: Su
uvjeravanja.
vanje narod
tacijama pro
ljanje njihovo

a demagoškim egzal-
Liv. režima, postav
g narodnog vođe
na neki pjedestal na koji je, u
najmanju ruku rečeno, sa
bilo postavljati ga, kao i dem

? Zaluđi- |
bila do danas? Zalić" | 1; doveli

Kena o e md o OTTO JOPLIN VITI

strativno nesudjelovanje Hrvata
u skupštinskom radu, nijesu ni-

koga mogli uvjeriti, da su oni
na taj način radili za dobro |
Kralja, otadžbine, pa ni svoga

hrvatskog naroda.

Ništa pak ne može da opravda
Smanjenje njihovog osjećaja za
otadžbinu, zato što bi oni bili
do sada proganjani, kako što se
izustio na jednoj konferenciji u
Bosanskoj Gradišci dr. Ljubičić.
Da je i bilo_ toga proganjanja
što nikako nije, (a za neke »iz-
grede« za koje se u drugim dr- |
žavama ide na vješala, njima ni- |
je ni dlaka s glave pala), to bi
bila posljedica njihovih  rušila- |
čkih ideja, njihova nepatriotskog |
držanja i bunjenja naroda prosto |
u svoje partajske i lične svrhe. |
Jer ljudi mogu pogriješiti (zato |

'
|

smo. ljudi), ali ljudi su prolazni,
a otadžbina je trajna, jedna i
neprikosnovena, nju treba pošto-

| dileme nameću se
| hoće da razloži i naročito

vati, voljeti i za
raditi.

nju savjesno

Najmanje je pak opravdan iz-
govor njihova nerada, neosno-
vana neravnopravnost, na koju
Hrvati ne prestaju da se žale,
Ko ima savjesti, ne služi se tim
izmišljotinama, koje služe samo
radi efekta ispred  fanatizovane
svjetine, nego je to jedan razlog vi-
Še, da se ulože sve svoje sposobno-
sti i dobra volja za požrtvovan
i istrajan rad, na dobro Kralja,
Otadžbine i naroda.

Sva gore navedena pitanja i
svakome ko
treba
da se svedu na čisto, kad se
imaju na umu razna sklapanja
sporazuma i riješenja raznih pro-
jekata o uređenju države, da ne
izbiju razne  kontroversije, koje
bi mogle da upropaste najbolje
natnjere.

Politička preorjen

tacija Rod seljaka

Dubrovačke okolice

Zahvaljujući dvogodišnjem ra- |
du Vlade g. Milana Stojadino- |
vića, prilike su se u zemlji iz |
osuova promenile ne samo ti pri-
vrednom, nego i u političkom
pogledu. Vodeći računa o eko-
nomskom položaju širokih naro-
dnih slojeva, Vlada g. Dra Mi- |
lana Stojadinovića riješila je mno- |
go privrednih i socijalnih  pro- |
blema, koji su bili vitalna pita-
nja u životu naroda i države. U |
političkom pogledu došlo je do |
smirivanja i razbistrivanja. Stvo- ,
reni su svi preduslovi za norma-
lan život u zemlji. Od nimalo |
manjeg značaja su i međunaro- |
dni odnosi, koje je Vlada g. Dra
Milana Stojađinovića sa punim
rezultatom uspjela da riješi. Da-
nas naša zemlja ima potpuno o-
bezbijeđene granice državne, u |
kojima živi narod privredno opo-
ravljen, radljiv i zadovoljan. Tek |
sada_se može pristupiti mirnom
i razumnom rješavanju «pitanja |
koja su zbog nesavjesnih  parti-
zana unosila nemir u duše i stva- |
zala nezdravu psihozu u zemlji.

Iako još i danas mnogi nesa-
vjesni i samozvani vođe hoće da
i dalje sjede na grbači naroda i
da vođe njegove poslove bez iči- |
jeg pitanja, narod je počeo da
osjeća boljitak sa druge strane, |
počeo da uviđa ko su mu prija
telji a ko neprijatelji, i da ras-
krštava s ljudima koji su ga bi-
u zaista tešku i bezi-
zlaznu situaciju.

I naš bistri i dobri seljak sre-
za dubrovačkog, kojega su razni
nesavjesni nametljivci 20 godine
svim mogućim obećanjima i ne-

| ima već lijep broj

| je uvidio štetu od

vjerovatnim bajkama vukli za nos

| i držali ga u nekom stanju hip-

noze, počeo je da bistrijei real-
nije gleda ma stvari i da se o-
trese svojih dugogodišnjih »usre-
ćitelja«. I on je osjetio blagodati

| rada današnje Vlade i počeo je

odvraćati svoje lice od nametlji-
vaca koji su mu dojadili sa svo-
jom jalovom politikom, praznim
i nemogućim obećanjima te ra-
znim varanjem. Uvidjevši da je
to sve samo demagoška obmana
mih koji su se narodu nametli
i znali ga zavedena držati na u-
zdi ovako dugo vrijeme, narod
je počeo da stupa u redove Ju-
goslavenske radikalne zajednice ,
jer je uvidio da je to danas je-

| dina stranka koja radi, koja zna
| šta hoće i koja zna i da

izvrši
ono što hoće stranka koja ne o-
bećava, ali radi za dobro naroda
i zemlje. U srezu dubrovačkom
organizacija
JRZ, u koje su stupili najodli-
čniji pretstavnici naroda, i to: u
Stonu, Janjini, da Mljetu, Šipa-

| nu, Lopuđu, Orašcu, Gornjoj žu-
| pi, Donjoj župi, Cavtatu, a na
| putu su da se
| nizacije po Konavlima.

obrazuju i orga-

Kamo sreće da je narod i pri-
rada  svojil
»samozvanih« vođa, jer bi bio
sebi uštedio mnogu neugodnost,
a osjetio velik boljitak.

Bolje ikad, nego nikad!

Jugoslavenska radikalna zaje-
dnica ne želi i neće da stvara or-
ganizacija odozgo, nego prepušta
samom narodu da ih on stvara
svojom slobodnom voliom, Kad
se naš narod sreza dubrovačkog

ME 5)