aćena u goieru “gzlazisvake subote, . pretplata u Jugoslaviji Din. 45« godišnje. Polugodišnje ; iromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96, Englesku, Ameriku i Australiju Din 144'— pojedini broj din 1- Vlasnik, izdavač i urednik: DOMINKOVIC p KRISTO ia : Osnova: Dubrovnik, 5 marta 1958 sa zap na Broj 9 Dopisi se šalju uredništvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; ne- frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din 7'- za svaki centimetar visine jednog stupca. n 189 god. | Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2 Neriješene dileme Kad, bi smo ne jednom na nedjelju, nego svakog dana. iz- prili sa našim listom, imali bi- smo sa čim da pozabavimo na- tu čitalačku publiku, iznošenjem nih krivih shvaćanja i nedo- djednosti kojima obiluje protiv- nička štampa, ne uviđajući 1 ama da tim nanosi samo štetu «bi i politici kojoj oma tako gdano služi, a koju 1 dobar dio ivatskog naroda osuđuje, jer je to politika rušenja današnjeg oretka i državnog uređenja. Pretresajući neka narodna pi- tinja O koja se protivnička štam- ga često spotiče, mi se uvijek ograđujemo ma od čije pomisli, da mi strpavamo u jedno kolo we Hrvate, kao zaražene: ide- ologijom hrvatskoga vođe, Mi naročito naglasujemo, da znamo nizlikovati i poštovati prave pat- mote i da svoje misli iznosimcć onoj braći našoj, koja mas razu mije, i koja osuđuje separatisti: čkn i rušilačku politiku njenih prvaka; ali terorisana njihovom demagogijom i naduvenošću, ue- ma toliko odvažnosti da im se iSprotivi i da odlučno ustane motiv njih. Kad bismo drukčije mislili i radili, mi bismo grije- čili protiv svoje savjesti, a poči- tili bismo tešku nepravdu prema dobrom dijelu hrvatske braće, koja se potpuno slaže s našim mišljenjem i odobrava našu po- litiku. Mi zato pišemo jedinom na: mjerom, da se naš narod koji tglavnom nije dovoljno upućen u mračne ideje DPavelićevih sljed+ Venika, ne pušta zavoditi njiho- Vim lažnim i pogubnim teorija: ma. U njihovoj se štampi često tvlače neke nevješto prikrivene Neistine, ili se nespretno veliča: lu događaji vrlo relativne vri“ lednosti, samo da se obmane Mosti svijet, koji ne razbija mno: fo glavu da li je sve utvrđeno Onako kako mu se priča, i ne Vidi damu se stvari prikazuju Mako kako toj štampi bolje kon- Venira, “Fako se m» p. često 1 Ujoj ističe državopravni položal Hrvatske u bivšoj Austriji kad jE niko zato i ne pita, Pa 259 teko iznese pravu istinu 0 tome, "da ga krsti neznalicom i he šmonistom. Kad joj se spome E mađarska željeznička politika ' Hrvatskoj, ili austrijska poli: a u hrv. školama, = javnoj 214. službi, o vladanju nemačkog g na Be: ug nagodbe * bije: ije ad je sve to stanje pipa No mađarskim utjecanjem, Ad je Austriju zamijenila Mar šiska, hrv, štampa Se tad buni a2 | | | | | | | biva da ih nije Srbija 1 kaže da je to laž, dajeto bilo samo do nagodbe, a dalje ne. Međutim zna se da je Hrvatska nagodbom bila predana Ugar- škoj i njoj ostavljeno da se sama Sporazumije s Hrvatskom. Hrvati nijesu zaista bili zadovoljni tom nagodbom i Hrvatski je sabor bio: raspušten. Ali kad je Rauh zasio na bansku stolicu i izvršio izbore, doveo je u sabor većinu koju je on hotio, koju je divlja tuđinska sila i prkos nametala hrvatskome narodu i sabor _ je sklopio 1868 g. nagodbu izme- đu kraljevine Ugarske i kralje- vine Hrvatske i Slavonije, koje su od tada sačinjavale. jednu istu državnu zajednicu. Gluhome je uzaludno vikati na uši, ili slijepcu donositi svi- jeću ispred nosa, pa je uzaludno da se i mi trudimo da toj štam- pi išta više kažemo i da je u bjeđujemo. Nego ta štampa hoće da podržava i dalje u zabludi i svoj narod i čitav svijet, kad kaže da narod nije bio »politi- čko roblje“ s kojim su Nijemci i Madžari radili što su htjeli, dok je svakome poznato da je na žalost bilo tako. Pa ako hoće da ih ostavimo da sami sebe varaju i da rečemo imi da ni- jesu bili robovi, pa uz to da ih podržavamo u još jednoj zabludi, oslobo- dila Austrije, nego da su se oni sami oslobodili, kako to oni vole kazati, nastaje pitanje zašto su džabe krv prolijevali 1 oslobađa- li se, kad su i tako pod Austro: Madžarskom bili slobodni i uži- vali sve blagodati jedne svoje, slobodne narodne države? Ali za oslobođenje od Austro: Mađarske, trebalo je dignuti sil- nu vojsku na oružje, pa rame 1 rame sa svojim srpskim bratom boriti se protiv neprijatelja, a to bar zna cio svijet, da nije bio slučaj. Nego još uz to vrag do: nese iznenada nekog novog a- nibala, koji je »ante portas« vre- bao kako će cijelu Hrvatsku da zagrli 1 usreći jednom za uvijek! Zato bi već bilo vrijeme. da prestanu zađjevice i laži, kojima se buni narod, dajući mu nepre? kidno potstreka na otpor. kei ludno je govoriti: »mi Hrvati služićemo kralju, otadžbivi i 2 rodu, kao što smo 1 do sada $ u- ile. 40. Re vrijediti iri za budućnost, ali gdje: Su uvjeravanja. vanje narod tacijama pro ljanje njihovo a demagoškim egzal- Liv. režima, postav g narodnog vođe na neki pjedestal na koji je, u najmanju ruku rečeno, sa bilo postavljati ga, kao i dem ? Zaluđi- | bila do danas? Zalić" | 1; doveli Kena o e md o OTTO JOPLIN VITI strativno nesudjelovanje Hrvata u skupštinskom radu, nijesu ni- koga mogli uvjeriti, da su oni na taj način radili za dobro | Kralja, otadžbine, pa ni svoga hrvatskog naroda. Ništa pak ne može da opravda Smanjenje njihovog osjećaja za otadžbinu, zato što bi oni bili do sada proganjani, kako što se izustio na jednoj konferenciji u Bosanskoj Gradišci dr. Ljubičić. Da je i bilo_ toga proganjanja što nikako nije, (a za neke »iz- grede« za koje se u drugim dr- | žavama ide na vješala, njima ni- | je ni dlaka s glave pala), to bi bila posljedica njihovih rušila- | čkih ideja, njihova nepatriotskog | držanja i bunjenja naroda prosto | u svoje partajske i lične svrhe. | Jer ljudi mogu pogriješiti (zato | ' | smo. ljudi), ali ljudi su prolazni, a otadžbina je trajna, jedna i neprikosnovena, nju treba pošto- | dileme nameću se | hoće da razloži i naročito vati, voljeti i za raditi. nju savjesno Najmanje je pak opravdan iz- govor njihova nerada, neosno- vana neravnopravnost, na koju Hrvati ne prestaju da se žale, Ko ima savjesti, ne služi se tim izmišljotinama, koje služe samo radi efekta ispred fanatizovane svjetine, nego je to jedan razlog vi- Še, da se ulože sve svoje sposobno- sti i dobra volja za požrtvovan i istrajan rad, na dobro Kralja, Otadžbine i naroda. Sva gore navedena pitanja i svakome ko treba da se svedu na čisto, kad se imaju na umu razna sklapanja sporazuma i riješenja raznih pro- jekata o uređenju države, da ne izbiju razne kontroversije, koje bi mogle da upropaste najbolje natnjere. Politička preorjen tacija Rod seljaka Dubrovačke okolice Zahvaljujući dvogodišnjem ra- | du Vlade g. Milana Stojadino- | vića, prilike su se u zemlji iz | osuova promenile ne samo ti pri- vrednom, nego i u političkom pogledu. Vodeći računa o eko- nomskom položaju širokih naro- dnih slojeva, Vlada g. Dra Mi- | lana Stojadinovića riješila je mno- | go privrednih i socijalnih pro- | blema, koji su bili vitalna pita- nja u životu naroda i države. U | političkom pogledu došlo je do | smirivanja i razbistrivanja. Stvo- , reni su svi preduslovi za norma- lan život u zemlji. Od nimalo | manjeg značaja su i međunaro- | dni odnosi, koje je Vlada g. Dra Milana Stojađinovića sa punim rezultatom uspjela da riješi. Da- nas naša zemlja ima potpuno o- bezbijeđene granice državne, u | kojima živi narod privredno opo- ravljen, radljiv i zadovoljan. Tek | sada_se može pristupiti mirnom i razumnom rješavanju «pitanja | koja su zbog nesavjesnih parti- zana unosila nemir u duše i stva- | zala nezdravu psihozu u zemlji. Iako još i danas mnogi nesa- vjesni i samozvani vođe hoće da i dalje sjede na grbači naroda i da vođe njegove poslove bez iči- | jeg pitanja, narod je počeo da osjeća boljitak sa druge strane, | počeo da uviđa ko su mu prija telji a ko neprijatelji, i da ras- krštava s ljudima koji su ga bi- u zaista tešku i bezi- zlaznu situaciju. I naš bistri i dobri seljak sre- za dubrovačkog, kojega su razni nesavjesni nametljivci 20 godine svim mogućim obećanjima i ne- | ima već lijep broj | je uvidio štetu od vjerovatnim bajkama vukli za nos | i držali ga u nekom stanju hip- noze, počeo je da bistrijei real- nije gleda ma stvari i da se o- trese svojih dugogodišnjih »usre- ćitelja«. I on je osjetio blagodati | rada današnje Vlade i počeo je odvraćati svoje lice od nametlji- vaca koji su mu dojadili sa svo- jom jalovom politikom, praznim i nemogućim obećanjima te ra- znim varanjem. Uvidjevši da je to sve samo demagoška obmana mih koji su se narodu nametli i znali ga zavedena držati na u- zdi ovako dugo vrijeme, narod je počeo da stupa u redove Ju- goslavenske radikalne zajednice , jer je uvidio da je to danas je- | dina stranka koja radi, koja zna | šta hoće i koja zna i da izvrši ono što hoće stranka koja ne o- bećava, ali radi za dobro naroda i zemlje. U srezu dubrovačkom organizacija JRZ, u koje su stupili najodli- čniji pretstavnici naroda, i to: u Stonu, Janjini, da Mljetu, Šipa- | nu, Lopuđu, Orašcu, Gornjoj žu- | pi, Donjoj župi, Cavtatu, a na | putu su da se | nizacije po Konavlima. obrazuju i orga- Kamo sreće da je narod i pri- rada svojil »samozvanih« vođa, jer bi bio sebi uštedio mnogu neugodnost, a osjetio velik boljitak. Bolje ikad, nego nikad! Jugoslavenska radikalna zaje- dnica ne želi i neće da stvara or- ganizacija odozgo, nego prepušta samom narodu da ih on stvara svojom slobodnom voliom, Kad se naš narod sreza dubrovačkog ME 5)