plaćena u gotovu ti? plazi svake subote, pretplata u Jugoslaviji Din. 48: godišnje. Polugodišnje | tromjesečno srazmjerno; za strane. zemlje Din 96., za Englesku, Ameriku i Kustraliju Din. 144'— pojedini broj din 1-- SVIJETLI Naša podvojenost, i jednom di- «lu našega naroda vještački na- getnuta usiljena težnja za razje- jinjenjem, vodi za čas maše mi- din daleku. prošlost, u mutno grijeme naše istorije, koja je ta- ko štura u pričanju o postanju pače ga naroda, o našoj genezi, oja ne zahtijevamo baš da po- memo od Adama, jer je to od- gše daleko i nesimpatično doba, nego bar od onoga vremena ot- kad znamo da smo se na pozor- gici svijeta pojavili kao neki na- gd. Ali nama je, izgleda, neja- gai pojam šta je narod, kako pu postaje, što ga sačinjava i po kojim uslovima on može. da se uko zove. Ostavljajući sposobni- jima tačniju definiciju, za mas je narod jedan dio čovječanstva i- stoga prijekla, ili rase, istoga je- tika, istih običaja, istinktivnog nagona i. potrebe zadružnog, ,ali slobodnog života, pa ako. je .rob pod tuđinom, iste, težnje za osio- Penitnva ujedinjenjem “svoga elementa u jednu državu. Ne zna- mo da li ima još istika. koja < označuje jedan na: od, ili drugih uslova, koji bi uhtijevali da se jedan narod tim imenom zove, Ali: svakako je flavno i neosporno bilježje jed- log naroda jezik, jer ko za: doravi svoj. maternji jezik, ili ga owodrekao silom, ili je svojevoljno dimio. tuđ, on više ne spada “Mom prvom svom narodu iz ko: bp je nikao, on se je konačno Wrodio. Državljanstvo. ne čini rod, jer u državi može biti nih naroda koji. govore svaki Yojim jezikom; vjera.ne čini na: Tod, jer svi n, p. hristijanski na- Modi vjeruju u Hrista, ali su raz: be (marodnosti,. kako nijesu. ni oddijanci, Kinezi, Japauci jedne rodnosti, ma da su jedne, bu- čističke vjere. Da Ku Srbi-Hrvati- Slovenci jedan +0 Narod, jer.nam je jezik, sa io malom razlikom u slo: malo 0 E na Koinićka, Mnogi istonlo: Modsi da su se. svi Sloveni meca zva Srbima, 4 tek od uodeka poslije Hrista, da su 3 a zvati Slovenima. Glav: 8 sa smo u početku bili je: mi ioda sastavljen od ka "bom via smo govorili, me ši Pm jedini jezikom koji sme u. zumijevali, Ked smo se 12 ini 516 postojbine n Pa Nui spuštati na Balkan, 2 i Osjedioci zato slali na nas bi dre silan vojsku da nas snz: | a mi ih savlađivali i Pro: koja karakte- \ ke, 0 najviše osjećali da smo 1 uznemirivali vizantijske br E O o oda ena Vlasnik, izdavač i urednik; DOMIN solidarnosti i zajedničke borbe rame i rame protiv nepri- | |£.5%. Ž druga | koju je cbojuM paAoM u Halio- vremena. Da smo mi Srbi imali | +, + : | ckopa sabopabmeHu maklii por | narod 1 ispunili svoj ho dalje, mi smo bili zajedno, tm Kad smo pljačkali po Bu] Dubrovnik, 16 jula 1938 DNU NA Broj 28 Dopisi se šalju uredništvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; ne- frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din 7- za svaki cenlimetar visine jednog stupca. KOVIĆ P, KRISTO Osnovan 1892 god. Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2. GROBOVI Pokrajine, mi smo bili jedna du- Ša, nikad složniji što tada. Kad su se tokom VIII vijeka na Balkanu ponamjestila Tazna slovenska ple- mena, izdvojila. su se naročito dva plemena koja su, počela okupljati oko sebe druga srodna. Ta su se dva plemena zvala Hr- Vati u sjevero — zapadnim kra- jevima, i Srbi između Ibra i Li- ma, Treće su središte osnovali Bugari koji onda nijesu bili Slo- Veni, pa su i sami stali okuplja- ti oko sebe neka slovenska ple- mena. I kad je docnije bugarski car. Simeon mislio da zahvati Humsku državu (Trebinje, Ko- navle.i Zetske krajeve) i Hrvat- da se opet raziđemo i da se vra- timo ondje gdje smo bili. pred hiljadu i toliko godina. Ali Kar- pati su daleko, neprohodni su puti, do njih, pa i nijesu više na- ši, drugi su danas gospadari o- | nih planina, Kulturni svijet sma- Sku, nastane rat između. Bugara | s jedne, i Srba — Hrvata s dru- ge strane. Taj je rat trajao tri godine i svršio se garske vojske. [ tu smo bili za- jedno, kao braća jednog naroda, na svoju odbranu. protiv. trećega Istorija ne. spominje više ni jed- nog: Ovakog slučaja naše bratske borbe jatelja. Ali ono su bila onda više organizatorskog. duha i smisla za državu, da našu ne- umješnost i međusobne razmirice nijesu iskoristili naši dušmani koji su ikrstomimačem ustajali protiv nas i suzbijali iz bojazni i zavi+ sti svaki naš politički uspjeh, mi bi smo možda bili očuvali onu solidarnost i zajednicu i ne bi bili propali razni naši pokušaji osnivanja. jedne naše nezavisne države, sve do sjajnog Nemanjić- skog doba. A da Hrvati u svom političkom, životu mijesu krenuli putem koji je za njih. bio. tako porazom bu- | trao bi nas .za neke nomade i prosjake, a ne za narod koji za- slažuje to ime i da živi. Ne bi nam ostajalo nego da se vezanih ruku predamo kao roblje tuđinu koji to jedva čeka. Ali nad na- ma kruži bijeli orao, simvol na- Še snage, naše slave i veličine, naše neprikosnovene države, koju ćemo znati očuvati od svakoga nametnika i grabljivca, pod cije- nom krvi kako smo jei zadohili. A u srcu Šumadije, na Oplencu, pokloničkom mjestu, kome broj- no hrli narod na hadžiluk, stoje uporedo dva sjajna groba, koji će nas krijepiti i bodriti na sve- tu dužnost odbrane naše slobode i našega narodnog ponosa. Oni svijetle blistavom, sunčanom sv- | jetlošću, koju ovaj+današnji, sli- jepi naraštaj ne može da izdrži. To će moći tek docnija, daleka pokoljenja, kojima će odstojanje vremena naviknuti očni vid ovo- | likom sjaju, te će moći da čitaju sa ovih svetih ploča urezana slo- va: na jednoj ,,Oslobođenje“, na drugoj ,, Ujedinjenje“. , BeorpahA, 11 jyra 1638 3a npouBarT Hauera jyra. | — [ler Aana, koje je IIpercjeA- Huk Kpapebcke bnaAe r. AP. MunmaH Crojasunobuh npobeo y | o Jyxuoj Cp6uju uujena Jyro- | cnobeucka uauuja je oA ybujek | Guna npunpabua Aa _saxobomu | cbe ce y_je,aHi 6eo0uyr. paAocTu H | uckveHnor saxobomcTba. najmu: DUX HapoAHux cnojeba, uro uM je npyxeHa MoryhHocr Aa Mo- Ty JMUHO Aa NnosApabe uobjeka, puma ronmuRko saAyxuo obaj Ao kpaj Ha- | me Aomobune. Snauajđo_je Aa sudbonosan, drukčiji bi danas bi- | li naši. međusobni odnosi, naš zalednički život. Oni su se pri: klomili. zapadu, postali su su se od svoga brata: otuda sva- žrtva | Lađe sile i gramzivosti i otutili | AaHau Aouek oA CTpaHe uuTa- ko zlo. Najezda je turska učinila | ; srpskoj državi i srpskoj slo- kodi i tbije mogla da ubije srpsku narodnu svijest koja je ostala. živa i čila, u kojoj je o stao. duh slobode 1 vjera u od- imazdu i ujedinjenje cijeloga na- toda. I poslije duge, neprekidne borbe, Srbi su se pod. Karađor+ đem oslobodili i vaskrsli svoju državu; balkanskim su Raa otkupili . sve ;svoje zemlje .po f jetskim ratom 0- | "Furčinom, a svjetsšim. : slobođili su 1 ujedinili sav naš davni zavjet. se: braća ovako : d su Ga Pa danas kad s dos posii di zapo sastala, | : id državu koju sk vjekonjika MA očdlan dio njih, 12, PE sanjali, jedan d Pia me .H i neshvaćanja P i narodne nezavisnosti, hotio bi je cranobuumrbo Iyxue Cp6u- je cboje mobjepeive. u cbojy OAaniocT rnpema mey Jyroc/o- beucke DaAukajne SajeAHune u IIpercjeauuky Kpampebeke bmaAe Mau pecrobano ca nNoA- jeAnakoM TOILJIHHOM H JeAHOAY- mwHomhy, kako y Ckormy Tako : u cbuma Rpajebuma_kpos koje je. mpomasuo. Kocobo, Ckom- cka Ilpua Topa, [Ilomor, Tamuu- Huk u Apyru. kpajebu ]Jyxue Cp6uje npocro cy ce yTphu- banu, ko he IpupeAuTu G0Ibu u uMrosaHTuuju Aouek r. Ap. Mu- | nany CrojasuHuobuhy. Obako benmauancrbeH u cp- bor cTaHnobuuurba jeAHe Iio- kpajune Huje yRasaH Hu jeAHOM moTuTuuapy. CamMo Tr. Ap. MuTaH Crojaaunobuh, koju je TomuRo ZAAVIKHO 1HO Ham HApOA H 1H4- jeny seMiby, AOxubuo je Tako cnoHrTaHe u benmuuaHcTbeHe o- banuje. Jep, mpe Hero wmTo je Ha yi paby seMibe Aomila BilaAa F.A. MunaHa Crojasunobuha, |yxtHa CpG6uja. je Guma macTopue .y cbakomM mormesAy...M._.OHo IuTo je untbeo. sa obaj kpaj, uuibe- HO je naonako u Y Hebpujeme, Tako Aa HApOA HHje MOTaO Aa AurHe rmaby. Ta Heycnmjenma rogmuruRka bume je Gulla nocibe- Auua_Hexara u nenosnabaiba npunuka Hero: nHamMjepa Aa ce He usahe ua cycpeT saxrjebuma Jvxue CpGuje. Jep kaA ce pasu noTrpeG6e obe kosmujebke cpeAwebjekobue CpGuje, Apeb- : X | uoM Jyry. AJIM, TO HM MaliO He | JyxHoj CpGuju, upeTbopuim cy | voy MOXE€. YMAH>HTH UMIbEHHUY. AA je Jyxua. CpOuja u tbeHo cTa- nobuuuirbo OA Tora Heymjeli- | nor pasa paHujux pexuMa #- Malla caMO iwureTe. Cjerumo ce caMO OHux pe&opama npe 4-5 rox\uHa, Raa je y uurepecy iNTEAtb€ YAapeHO Ha CaAHOlle Aybana, iuTo je y rnpbomM peAy noroAuno Jyxuocp6ujauue. Ilo- peaA Tora, nobehaibe pasHHX ITO- pesa uueymemua dbuuaucucko- upubpeaHa . momuruka . Aobelmu cy sanareTbo u npubpeAy Iyx- He CpGuje y beoma TexKak no- TOKA. Inabuu npousboAu, AybaH.u OIIMjyM HHCY MMAalH NjiacMaHa M upeMa Tome Hucy Gulmu peH- TaGHlIHH, H HApOA Ce y oOuaja- iby. nomobo bpahao. neuaj0u. TaAa je ua yupaby seMIbe. AO- imao Tr. Ap- MunaH .CrojaAuHo- buh u cbe.je kpeHylo HampHr jeA.. On je noknoHuo.uajbehy TaXtby sHiamemM Jyry_ u iberobuM noTrpeGaMa, OH ce cTamHo Tpy- AMO AafgmuuHo < ymosta abe npo- GneMe JyaHe CpGuje,.-u TO je OHO MITO MY Aamac nema Jyxua CpGuja npusnaje. Jep oH je je- AuHH jyrocnobencku ApxkebHuk, koju je umao__ Ao6pe _ bope A4 pasymuiebaiba. Aa cba oTbope« Ha NuTatba JyxHe CpoOuje pnje- miu ycijemuo .4 ua bpujeMe u TO oHako kako.je oArobapano uHTepacuMa _ Hapo,a. 3aro je Aamac Jyxua CpGuja Ha nyTy jeAHor uobor npoubara u He- buheHcr. upocuepuTeTa. . PaAH ce u.rpaAu y cbuma rpabuuMa, TIOAHXY CE JIyTEbH, KEIBEZHHIJE, mRkome, yunarnpebyje. npubpeAa u pasbuja uuAycTpuja. Sa. obux ner AaHa komuko ce 6abuo IIperceAuuR Kpapebcke . bra- A€ 1 AP» MunaH Crojasunobuh y Iyxuoj CpOnju, Jyxua CpOu. ja je AOGuma Hobe u Aparouje rr ae