Kk —zezda, Taksa plaćena u gotovu GODINA XXV izlazi svake subote. Pretplata u Jugoslaviji Din. 48- godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96'-, za Englesku, Ameriku i Australiju Din 144— Pojedini broj din 1-- Dubrovnik, 22 oktobra 1938 UUU Broj 42 Dopisi se šalju uredništvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; ne- frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din 7'- za svaki centimetar visine jednog stupca. Vlasnik, izdavač i urednik: DOMINKOVIĆ P. KRISTO Osnovan 189 god. | Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2. U ZNAKU IZBORA Raspust Narodne skupštine i raspisanje movih izbora za 11 decembar 0. £., imaju za nas dvojako značenje i važnost. Ono dokazuje prije svega snagu i sta- bilnost vlade, njenu solidarnost | s narodom, odnosno narodno po- ikakva moralnog pritiska i nužde, ne sačekavši da isteče vrijeme koje joj je zakonom određeno da upravlja državom, odredila nove izbore, ,pređe roka, kad im ze- man nije“. — Uvjeravaju nas međutim, a mi nemamo razloga da sumnjamo, da se vlada na to riješila iz želje da zadovolji opo- ziciju, da njoj za ljubav raščisti svoj odnos s narodom (ako to opoziciji nije još dovoljno jasno), pa da se narod još jednom, sa- svim slobodno izrazi, da li je i- koliko pokolebana njegova vjera u vlađu dr. Milana Stojadinovića, hrabrog zatočnika principa narod- nog jedinstva i neprikosnoveno- sti države, ili je sklon dati svoje povjerenje ljudima koji od oslobo- đenja do danas nikakva dobra nijesu učimli ni državi ni naro- du, nego samo štete, koji sui sami nekad priznavali iste ove principe i borili se za iste ideale na kojima je osnovana ova naša država Jugoslavija, ali su ih se iz vlastoljublja odrekli, pa su se sporazumom Udružene opozicije od 8 oktobra 1937 i 15 avgusta ove godine složili da je ruše, i da na njenim ruševinama zavla- daju. Stoga je zaista “potrebno da ti ljudi dokažu u čije ime oni sklapaju take sporazume, od koga su dobili mandat za rasulo države. Oni kažu da imaju za sobom većinu naroda, pa zato je Potrebno ne zbog naroda, jer mi znamo kako narod misli, nego radi njih samih, radi Udružene i Neudružene opozicije i njenog Vođe, dn to dokažu, da se jed- nom definitivno sami uvjere ko- liko je narod od njih daleko, ka- ko je jedmodušan u osuđivanju i preziranja njihovih rušilačkih oy ideja, jer je ova država djelo nje- govo i njegovih sinova, heroja koji su dali za nju svoj život, pa kako mogu ti ljudi zamisliti da G. Traživuk i ovom prilikom napominje, kako zadnje dvije go- dine četiri jugoslavenske lađe posjetiše luku New Orleans, ita, neke da primaju a neke da i- skrcavaju svoje terete prolazeći iz zemalja Južne Amerike. Žbi- | narod neće braniti i očuvati svoju | državu, da neće dopustiti nikome | da i samo pomisli, da će putem vjerenje prema njoj, kad je bez | feđeralizma i trijalizma trgovati Sa narodnim svetinjama i drža- vnim interesima. Danas nije više pitanje koja će stranka u zemlji kao najspo- sobnija ili najpodesnija, da dođe na upravu države; nego da se zna ko je za državu, a ko nije. To treba danas da se još jednom utvrdi, pa da se definiti- VINO Sviši sa ovim darmarom u zemlji, koji nas zabavlja već to- liko godina, na štetu naše drža- ve i naroda. Bilo bi ne samo bespotrebno nego i neukusno i neskromno, kad bismo tobože radi izborne agitacije htjeli da nižemo sve za- sluge današnje vlade, jer je to dobro poznato našemu narođui cijelome svijetu; to smo mi u svoje vrijeme više puta naglasili, pa ne treba da ponavljamo, a našoj vladi to i ne treba, jer sa- ma njena djela najjasuije govore. Narod je u više prilika osudio političke protivnike koji paradi- raju raznim projektima o uređe- nju naše države, pa će isada svi ispravni njeni građani ustati kao jedan čovjek protiv njihove ruši- lačke politike. — Svakako na- stajni će izbori još jednom naj- ubjedljivije dokazati ko je legi- timni pretstavnik naroda, a na- rod će pokazati da je željan mi- ra, reda i rada, pa da neće do- pustiti demagozima da ga i da- lje varaju svojom nesavjesnom politikom. Zato će 11 decembar imati na- ročito značenje i važnost, jer će prekinuti jednu dugu periodu prkosa, mržnje i destruktivnih uspomena tuđeg režima, a uspo- staviće pravdu, narodno jedinstvo i ljubav bratsku. Naše parobrodarstvo ekonomsko privredna i finansijska važnost pruge: New Orleans — na Proučavajući prirodni sustav kao i ekonomski položaj krajnjeg mga Sjedinjenih Američkih Dr- Žava, a k tom uzevši predloge Naših tamošnjih privrednih i po- Morskih stručnjaka zasebno, 1 Predloge našeg počasnog konzu- la g. Vasa Rusovića, inače po- Zuatog privređnika u New Orle- dnsu, međuvremeno naišao sam Ina jedan dopis u američkim li- jedne stalne ša dalmatinska obala stovima od avgusta ov. g. što je izašao iz pera našeg uvaženog iseljenika inače starog iskusnog publiciste, koji je stalno namje- šten kod State. Museum Bldg. u New Orleansu g. George Tra- živuk, te mi je i to skrenulo volju i pažnju da u svojstvu ise- ljeničkog nadzornika to pitanje kao ekonomista razmotrim 1 1Z- nesem javnosti na uvid. | preko naših iseljenika | riku, kao bivši javni lja u koliko i sam poznam Ame- koji dođoše da posjete svoju rod- nu gruđu. Prema razgovoru sa pomenutom gospodom, kao i iz izlaganja g. Georga Traživuka i samih predloga g. Vasa Rusovi- ća, trgovca i našeg počasnog kon- zula u New Orleans, proizlazi da | se nameće potreba uspostavljenja funkcioner | u naseljima gdje je okupljeu gro | naših ljudi, svaka posjeta, ma bilo koje naše lađe i čovjeka iz domovine, to je redovno izvan- redno simpatičan događaj primar- | ne važnosti, osobito u onim kra- | | jevima gdje još treba | domovine nije dolazio niko nikada iz | prolazno | | dli zvanično da ih posjeti, a što | | poznati život i rad sve to jako utiče na maše iselje- nike, naročito rođenu omladinu i američku širu na našu onamo | javnost. Treba u prvom redu u- | naših iselje- nika, kao i njihovu nepokolebi- vu i čvrstu vjeru Kralju i otadž- bini i dalečinu kraja u kom ži- ve, pa shvatiti svojski i nesebi- čno te naše ljude. To je naš najbolji prestiž državni i nacio- nam posluži. Svaki građanin ove naše naporima i krvlju stečene države, osobito danas u kritičnim danima u Evropi, treba da se drži naših ljudi preko mora ida ne zaboravljamo onaj nji- hov uticaj na Wilsona koji je svojski branio našu stvar na mi- rovnoj konferenciji. Ono je bila stara naša radnička-generacija, sada dolazi mlada i jaka intelek- tualna nova, generacija koju tre- ba vaspitavati i prisvajati za očinski kraj, jer će nam baš ona trebati kada bude teška potreba zahtijevala. Samo tako, mi ćemo biti jaki ako se budemo znal; poštovati 1 držati ono što nam je Bog i priroda dala! Interes naših iseljenika za domovinom je neopisivo velik. Oni svakoga, dostojno svoje rase, prime najve- ličanstvenije u svojoj sredini.Taj prijem odjekuje u jednoj stranoj zemlji veoma simpatično i pri- svaja te ljude za našu zemlju. Mi fala bogu. vidimo kako se razvijaju veze ekonomske i političke za | zemlje balkanskog poluostrva, te se na razne načine svakodnevno traže mogućnosti o uspostavi raznovrsnih komercijalnih i eko- nomskih odnosa po svim konti- nentima. Dok sam i onako razmatrao razna ekonomska i socijalna pi- tanja zemalja gdje žive naši broj- ni iseljenici, baš u tom momentu slučajno posjetiše me naši uva- ženi iseljenici gg. Danilo Traži- vuk bivši iseljenički inspektor U.S.A i Aleksandar Bijelić, po- morski kapetan na prugama U.S.A Koje saobraćaju centralnu Ame- riku i otočje do New Orlansa, a naki koji u svako doba može da | | jedne naše redovne parobrodske pruge Jadran — New Orleans, a koja bi istodobno obahvatila i druge luke Sjedinjenih Ameri- č<ih država, te bi se iskoristili ti veoma bogati krajevi Amerike u poljoprivredi, mineralu i raz- novrsnim sirovinama. Većinom ka- ko vidimo naše su pruge upuće- ne na Južnu Ameriku, te izgle- da da na Meksikanski Zaliv još i ne misle, možda iz razloga kom- petencije stranih brodova koja sigurno ne bi koristila našoj Du- brovačkoj plovidbi, Jugoslaven- skom Lloydu i drugim našim ma- njim društvima. Ali ne treba za- boraviti, gdje trgovina raste, tu raste i kompetencija, pošto je proizvodnja preko luke Nev Or- leans tako velika da može snab- djevati svoj suvišak svakoj ino- stranoj zemlji, osobito što se ti- če pamuka, žitija, šećera, kame- nog uglja, ugljena itd., dok se istodobno uvaža i raznovrsnik sirovina i raznih prerađevina sa sviju strana. Iz izlaganja g. Traživuka vi- dimo, da uz svu kompetenciju i Čehoslovačka je počela bila svo- je trgovačke saobraćaje sa lukom New Orleans, premda ona nema ni mora ni brodova. Ova bratska zemlja preživjela je teške časove, pa se nadamo uza sve njene po- teškoće opstanka, da neće ipak izostati u razvitku trgovačkom, ekonomskom i privrednom kao što to nije ni do sada izostala. Zašto na pr. ne bi to i mi na+ činili, koji imamo i more i bro- dove? Da li primjer _ kojeg je dala Čehoslovačka nije dovoljan da i mi što učinimo u ovom pogledu, i bez obzira, ako sadanja Čeho- slovačka nastavi, da bi se mogla ona poslužiti jugoslavenskim bro- dovljem i time isplatiti lijepu dividendu našim brodovlasnicima, mjesto da to isto dobiju drugi? Dakle, naš trgovački saobraćaj te bi se sastojao samo u tome da se otvori jedna direktna pru- ga New Orlesns-Jadransko more, nego da se iskoriste i druge poglavite luke meksikanskog Za- liva, atlantskog oceana, sredo- zemuog i Jadranskog mora itd., na način da bi imali vazda što da unose i iznose kroz sve luke gdje pristaju. Kako naši iselje- nici misle, naši privrednici i bro- dovlasnici neće da razumiju jedan siguran sopstveni poso. Prosto ovi se boje svoga kapitala, kako naši privrednici preko atlantika \