|
|

Taksa plaćena u gotovu

GODINA XXVI

Izlazi svake subote.

Pretplata'u Jugoslaviji Din.
48 godišnje. Polugodišnje
i tromjesečno srazmjerno;
za strane zemlje Din 96'-,
za Englesku, Ameriku i
Australiju Din 144'—

Pojedini broj din 1'-

Dubrovnii;"27 januara 1939

Broj 4

Dopisi se šalju uredništvu
a pretplata, oglasi i javne
zahvale administraciji lista.
Rukopisi se ne vraćaju; ne-
frankirana pisma se ne pri-
maju. Oglasi se plaćaju po
dogovoru, a za javne za-
hvale i priposlano Din 7'-
za svaki centimetar visine
jednog stupca.

Vlasnik, izdavač i urednik; DOMINKOVIĆ P. KRISTO

Osnovan 1892 god.

Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2.

UZ HRVATSKO PITANJE.

IF

Da bi se riješilo, odnosno ski-
nulo sa dnevnog reda, to imagi-
nirano hrvatsko pitanje, potrebno
je, u prvom  ređu, da se skinu
sa dnevnog reda Svi oni predu-
slovi koji su to »hrvatsko  pita-
nje« ne izazvali već ga prosto,
kao potrebno sredstvo za izazi-
vanje 1 podržavanje naše unutraš-
nje svađe, umjetno stvorili.

Pre svega treba naći načina
da se dođe do kontakta ljudi,
koje bi vođeni  najčasnijim  po-
budama imali u vidu samo i je-
dino opšte narodno dobro. Ti
ljudi morali bi biti istinski na-
rodni  prestavnici, i to onih na-
rodnih masa koje su zadojene
duhom bratstva, ljubavi i sloge,
koje. vole ovu državu i njenog
Kralja, i koje stoje na stanovištu
državnog i narodnog jedinstva.

Gdje se ove mase nalaze, po-
kazali su, i ako ne tačno,
ali uglavnom posljedni izbori.

Ne tačno u toliko koliko se
ovdje ne smije uzeti, kao e-
mineutno tačno, relacija broja.

predanih glasova jedne prema
drugoj listi. Jer većina koja je
bila na listi g. dr. Stojadinovića
nije vjeran izraz raspoloženja
narodnih masa, s razloga, što bi
ta većina bila daleko veća, kad
bi se analiziralo pravo osjećanje
i raspoloženje prema jedinstvu
narodnom i državnom kod onih
stotine hiljada glasova, koji su
predati listi dr. Mačeka. Jer,
treba ipak da se pomire sa mi«
šlju oni, koji su uspjeli  veći-
ni hrvatskoga dijela našeg naro-
da nametnu takovo duševno sta-
nje, u kojem ih slijepo sluša i
slijedi, — da takova psihoza ne-
će ine može vječito trajati, a
drugo
uvide, da su se za državno i na-
rodno jedinstvo izjasnili svi Srbi
i Slovenci te dobar postotak Hr-
vata. Tu ne smiju da zbune bro-
jevi glasova na Mačekovoj listi,
jer neka
Svi oni koji ga proračunano po-
državaju, da se nijedan od svih
onih Srba, koji su glasali za nje-
govu listu, samo kad bi došlo
u Pitanje narodno i državno je-
dinstvo kad bi došlo do stani =
Pani! za Kralja i nedjeljivu Ju-
goslaviju, ne bi našao na strani
dr. Mačeka, Jer ako su oni gla-
Sali ovih izbora za njegovu listu,
u tome su ih vodili sasvim dru-
8! — vrlo dobri poznati motivi,
a nikako oni koji su izneseni u
Farkašiću i sada u Zagrebu.
Ne samo to, ali je jasno da
"Nogi od samih Hrvata, koji su
nešto wgljed lažnih obećanja i me-

moraju da na kraju ipak |

zna i dr Maček kao 1 |

| mogućih uvjeravanja, a
usljed  nečuvenog terora glasali
za dr, Mačeka, ne bi se u tom
slučaju našli na strani onih koji
su ovo dana _ u Zagrebu donijeli
famoznu rezoluciju o samoopre-
djeljenju i hrvatskom državnom
pravu.

I kada se stvar posmatra ova-
ko onda je jasno, koji će ljudi,
barem s jedne strane biti pozva-
ni da skidaju sa dnevnog reda
ono pitanje koje nas dovodi do
neželjenog nesporazuma: ,,hrvat-
sko pitanje“.

Jedna <trana ima svog emi-
nentnog pretstavnika: g. dr. Mi-
lana Stojadinovića, sa precizira-

nešto |

nim programom, sa narodnim po- |

vjerenjem i sa čeličnom voljom
da jednim bratskim sporazumom
skine s dnevnog reda sva ona
pitanja. koja doista postoje kao i
sva ona »pitanja« umjetno stvo-
rena koja podržavaju naš nespo-
razum. S druge bi strane imao
biti g. dr. Maček, — barem ka-
ko je sam kazao, — da pre-
govara. kad Srbi izaberu svog
pravog pretstavnika. Ali — ne
lezi vraže! -— kad izbori kazaše
svoju, ko je pretstavnik Srba, i
| kada je taj pretstavnik Srba po-
kazao svu  gotovost da se dođe
do sporazuma, onda dr. Maček i
drugovi izlaze sa nekakvom re-
zolucijom o  samoopredeljeniu i
hrvatskom državnom pravu. Oni,
koju su ovu rezoluciju donijeli,
sami su ubijeđeni u njenu neoz-
biljnost i smiješnost do sažalje-
nja, ali im je ona bila potrebna
da svoje mase ioš podržavaju u
nekim nadama, da kod njih još
održe ono psihičko stanje kojim
su uspjeli da ih za sebe privežu,
i da takovo, za »vođe« potrebno,
| stanje što dulje održe.

Dakle, ma da većina naroda
želi i traži potpunu konsolidaciju
našeg unutrašnjeg stanja, manji-
na stoji sputanih ruka i udara u
stranu, jer njeni »vođe« još ima-
ju snage dajeu tome stavu drže.

Uvjerenje dr. Mačeka i njego-
vih saradnika, da im je masa to-
liko bez čiste političke svijesti 1
rasuđivanja. da će je, kao takovu,
moći još dugo i dugo kao i do
sada voditi, izvabilo je glavnom
vođi, dr. Mačeku onu krilaticu,
da Hrvati mogu čekati još stoti-
nu godina. -— Ali narod mora
da se osvijesti u mnogo kraćem
roku od stotinu godina, i on će
se osvijestiti i to vrlo brzo. Jer,
način na koji se je većini Hrva-
ta nametlo ono stanje duhova
koje ga je vedilo ma prošlim iz-
borima, već sada u masama iza-
zivlje jednu vrstu nervoznog sta-
nja, u kojemu se zavedona pita:

| obećaste 1 o čemu

a što je od svega onoga što nam
nas kao si-
gurno uvjeravaste ?

Tagovi se momenti već u pre-
varenim i još jednako varanim
masama većine Hrvata osjećaju.
Dok današnji »vođe« budu imali
toliko snage da većinu hrvatskog
dijela našega naroda, kao i do
sada, dosadanjim putem vođe, ne-
moguće je da dođe s njihove
strane i do pokušaja jednog na-
rodnog sporazuma. Jedino ako
Se, svijest narodna tog dijela Hr-
vata uzdigne toliko, da te svoje
»vođe« zbaci i nađe novog čo-
vjeka i nove ljude koji će narod
povesti pravilnim putem, onda
će tek moći da se dođe do pra:
vog narodnog sporazuma, do ri-
ješavanja svih pitanja koja po-
stoje i koja nam koče  normali-
zaciju našeg unutrašnjeg  politi-
čkog stanja, pa i do riješavanja
onog imaginarnog »hrvatskog pi-
tanja«, kojim su znali da održe
mase u neprestanoj mržnji i sva-
di sa ostalom braćom, i da na
taj način prave grdne štete u
mnogim pitanjima narodnog 1
državnog interesa.

j

|
|
|
i
|

1

Ovo je jedini način kojim b:
smo došli do pravog narodnog
sporazuma, jer sa današnjim ,,vo-
đama“ na hrvatskoj strani to je
nemoguće. A nije nikako u iz-
gledu da bi oni od jednom ok-
renuli i udarili pravim putem.
To je za njih nemoguće jer pr-
vo nemaju ni kuraži ni računa
da desavuišu sami sebe ma koli-
ko bi bili radi i u tom slučaju
da ostanu i dalje narodni ,,vođe“,
a drugo u tome ih priječi strah
od teškog obračuna sa strane na-
roda, koji bi im se grdno osve-
tio ili stoga što su ga do sada
varali, ili stoga što bi njihov pre-
okret mogao ocijeniti kao  iz-
daju.

Mi ipak vjerujemo u jakost i
bistrinu narodne svijesti kod ve-
ćine Hrvata, koji već pokazuju
dovoljno jasne znakove, da se do-
sadašnjom politikom njihovih vo-
đa ne može dalje ići, i da imje
čak postala nužna smjena dosa“
danjih sa novim ljudima, koji će
da sa drugom stranom dovedu
u red sva pitanja pa i ,,hrvatsko
pitanje“.

CbDujeT koju ce paba

BeorpaA, 24-]. 19359

MsyseTHO  npujaTHo He6o jaHyap-
CKOF AaHa, Kao CuMGoI pasIoxKHOr
OAYIEBIbetba uuTaBor jeAHor Hapo-
Aa, ucrpaTumo HamM je Aparor rocrTa:
rpodb Tameauo NaHo mNocie ueTBo-
POAHEBHOF _ GopaBka Ha HamieM TIY
HanycTuo je JgrocnaBujy. MuHucrTap
CIIOIPHUX NOCIOBa KpambeBuHe Hra-
nuje, u seT TBopua HoBe  EBpore,
BeluKkora Ayuea, Hanycrao je jyro-
CIIOBEHCKY  SEMIbY ITDETPIIAH HEHS-
TIaAHBHM YCIIOMEHAMa  TETEHAAPHOT
TOCTONpuMCTBa_KOje ce c IpaBoM
CMATpa KAO  HEYIIOpeAuBa BpJIuHa
Haier HapoAa u Hame pace. CBse
TO je Guno Hajimemne u HajrjeMe-
HuTuje Y CPUY  jYTOCNOBEHCKOT HaA-

| POAA usmuno ce y Aoueky, romuhei»y

| ba Koju he,

4 ucrnpahajy jeAHor ckopor ripujare-
MSITeAa, OCTATU TakaB
yBujek! Jep KPOS  JIMUHOCT MIAAOF
weba uTanujaHCcKe  CIIOIbH€ IIOJUTU-
Ke jyrocnoBeHcku HapoA je — O0A
Hajiuupux cBojux ciojeBa ma AO Haj-
OATOBOpHHjux  uuHuiaua — IosApa-
B4O Backpciy Hramujy, Tora meTHa-
ECTOFOAMILIb€T — IIHOHHPA HOBOT NO-
perka y EBpornu uuju cTyGoBu cBa-
KHM AHaHOM HM4Y CBE BHIIE OBAa-
OHAA Ha HanuieM YZHEMUDEHOM  KOH-
TUAHEHTY . ,.

Huje To HukakBa CuyuajHOCT Aa
uujelnAa Ham HAapoA  OBakO CpAauHo,
CHNOHTAaHO u JjeAHOAYUIHO NOSAPaBIbA
npercraBsnuka jeAHor ApYTor, cycjeA-
HOT HapoAa, TakO pehu cyrpaAad
HO HAapOAHOM KDMITEHY  jeAHe HOBE
monuruke koja je usBykna IJgrocna-
Bujy HSP TPAAMWUHOHAHHOT  NODAPHOF
AOPMaPHSMA SACPAPE MX BOJATI HAK

|
|

dbopmMyTa rpeMa KOjuMa je rmnpuja-
TEIBCTBO HApOAa SHAUHIO CaMO IIPA-
SHY pujeu 4 IPHMAMIBHBY AIICTPAKTHY
Mucao! KaA je 1957. roAuHe _ rpodb
fRaHo Aomao mpBu nyr y Iyrocma-
Bujy Aa yuuHu kpaj jeAHOM AYTOTO-
AHIIHECM  HEIIOTpeEGHOM HePaZyMuje-
Bay jaApaHckux CyYCjeTKu, Hauiao
je jeAuy uoBy IyrocnmaBujy, Ao TaAa
HerTosHaTy EBporu:. JyrocnmaBujy ua
noMony. TaAaiy JyrocnmaBujy u ro-
PEA tbeHux pujeTk4x NOABHTA M 1iH-
pokux saMaxa umuGame cy mMHore
CYMIb€: CIIOIBA 4 MSHYTPA. OTcy-
CTBO ONTuMu3Ma 6uno je TaAa BeJu-
KO, CEM KOA INaKE_ IPYAM KOjU CY
sHamu ira xohe. Jep uHuje maxko
OAjeAHOM IIMKBHAMPATH CTAPO H IIPM-
XBaTHTu HoBo! IlecumusaM je Guo
MHOTO BehiH, jep je AOTasumo oA crpa-
He neoGaBujeniTeHux u smoMamMjepHux.
A Tux je yBujek Gumo  HajBuuie KaA
TOA Ce PYLIMIO ČTAPO TIPU AH3at>y
HOBOT. CaMO je HCKYCHO OKO BeJIMKO-
ra MyconmuHuja Haspelmo HOBe IyTe-
Be TaAatbe JyrocrmaBuje. SJaro je od
u rnpeimao rmpeko jeAHe sakyweHe
TIPOLIOCTU 4 IIPYKHO uckpeHo, cBoj-
CKu u Ges xunokpusuje cBojy cHax-
HY PYKY BeJIMHKOT BEĐOPMATOPA MHA-
Aoj jaApaHckoj cyCceTku.

OBora nyra, nocae Hermyue  ABuje
TOAHHe, Aomasehu y BeorpaA rpod&
Tameauo. RaHo uaumao je Beh ua je-
AHY_ornpoGaHy u Ay6okO  adbupmMu“
paHY CTBApHOCT. CyMtbe je Hecraso,
necuMusaM je OAmeTuo uru je cBeAeH
Ha HajMatYy mMjepy: jyue NOAHuTHYT
CBMjeT AaHac je mocrao HeroKkomeGu-
Ba Bjepa Kojy HOCe IBYAM M HOAY-
nwpy ueocnopma Ajena! To je Jyro-
«rnasuja kojy je rpo&  Rauo uamao