Taksa plaćena u gelovu
GODINA XXVIF

Izlazi svake subote.

Pretplata'u Jugoslaviji Din.
48 godišnje. Polugodišnje
i tromjesečno srazmjerno;
za strane zemlje Din 96'-,
za Englesku, Ameriku i
Australiju Din 144'—

Pojedini broj din 1'-

4

Dubrovnik, 4 marta 1959

Po PELKA.
šef g Si tet

Broj 9

Dopisi se šalju uredništvu
a pretplata, oglasi i javne
zahvale administraciji lista.
Rukopisi se ne vraćaju; ne-
frankirana pisma se ne pri-
maju. Oglasi se plaćaju po
dogovoru, a za javne za-
hvale i priposlano Din 7-
za svaki centimetar visine
jednog stupca.

Vlasnik, izdavač i urednik; DOMINKOVIĆ P. KRISTO

Osnovan 1892 god.

Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2.

KO POLAKO IDE, PRIJE DOMA DOĐE.

Poslije vladine deklaracije u
Skupštini, nastala je u hrvatskim
političkim krugovima neka ner-
vozna užurbanost za riješenje hr-
vatskog pitanja, koje je postalo
predmet svagdanjeg raspravljanja
i raznih nagađanja. To daje ne-
upućenom svijetu povoda sve ve-
ćeg uzbuđenja, koje je za vrije-
me izbora bilo došlo do  kulmi-
nacije, pa između ostaloga jedni
kažu da vlada g. Cvetkovića ima
za zadaću, da samo smiri uzbu-
đene duhove, da ih skloni na
razumijevanje i bratsko izmirenje
prije raspravljanja pitanja koje
treba riješiti, a drugi opet kažu
da vlada treba da se požuri sa
riješenjem, obzirom na kritično
doba u kome živimo, koje je pu-
no elekriciteta, pa bi. moglo da
nas neprijatno iznenadi. Tako
razna i oprečna mišljenja jedno
drugo zatječu, ne pretpostavlja-
jući da stvoriti nešto veliko,
što ima da potpuno zadovolji i
usreći sav narod“ za vječita vre-
mena, a sa nekom munjevitom
brzinom kako to nestrpljivi lju-
di traže, — nije nikako moguće.

Čemu sada ta prekomjerna u-
žurbanost, kad se za pune 4 go-
dine vlade dr. Milana Stojadino-
vića, krivnjom Hrvata i njihovo-
ga vođe dr. Mačeka, nije osjeća-
la za to potreba? Mi znamo ka-
ko se između dvije opozicije ote-
zalo sa sporazumom koji se naj-
poslije izvrgao u blamažu ne po-
stigavši ništa, i kako je dr. Ma-
ček ostao ravnodušan i kazao da
on može da čeka i 100. godina
za riješenje hrvatskoga pitanja,
jer da se njemu ne žuri. Zar
zbog imaginarnih komplikacija u
Evropi i zabrinutost za našu dr-
žavu? Mi držimo da te kompli-
kacije nijesu danas  vjerovatnije
nego su bile za prošle 4 godine;
a za našu državu one ine posto-
je, jer naše su granice vbezbije-

ene, na našem horizontu nema |

ni trunka oblačića koji bi nas
mogao zabrinuti. Čak je .opšta
Situacija na Balkanu sve jasnija
i određenija, vjera u ujegovu
stabilnost sve jača, kako se i o-
“vih dana utvrdilo prilikom  sa-
Stanka Saveta Balkanskog spora-
zuma u Bukureštu. Nema dakle
Nikakva razloga da se zbog op:
šte političke situacije  prenagli
Sa riješenjem hrvatskog pitanja,
nego da se razumno i na tenanu
S njim postupi, da u našoj žurbi
ne bi što ispalo krnje ili naopa-
ko, te dalo uzroka ponovnom
raspravljanju i beskrajnom oteza-
nju, a sve na mašu štetu. Zato
ne držimo da je umjesno nagliti,
nego poraditi ozbiljno, da se
stvori raspoloženje u cijelome na-

rodu, da se taj posao jednom pa-
metno svrši.

Ima pak neka te spominje i
slovenačko pitanje; ali se  naju-
pornije održava opšte ubijeđenje,
da se nijedno od tih pitanja ne
može riješiti bez onoga glavnog,
koje je sinteza sviju ostalih, ko-
ji je glavna misao našega naro-
da, jedino značenje i smisao nje-
gova narodnog života i države,
njene vrijednosti i snage, jedino
jamstvo njene budućnosti, — a
to je srpsko pitanje. I zaista bi
opravdano bilo tako mišljenje, kad
bi Srbi-Hrvati-Slovenci bili tri
razna naroda, sa svim atributima
i razlikama, koje bi ih činile za-
sebnim narodima. Srpsko je pi-
tanje bilo za Austriju strašna
mćra koja je davila i rušila nje-
ne snove, pa je vjekove  proku-
burila u strepnji pomišljajući ka-
ko će radi samog svog opstanka,
da se jednom uhvati u koštac sa
tim jedinim ozbiljnim  protivni-
kom na Balkanu, pa ili da ga
uništi, ili da sama  podlegne i
da je nestane.

Ali pošto smo mi Srbi-Hrvalti
Slovenci jedan narod, pošto je
taj narod Srbija, ispunujući svo-
ju davnu zavjetnu misao, ratom
1914-1918 g. oslobodila, ona je

tim već riješila srpsko pitanje,
i preko toga nema nikakvih dru-
gih pitanja da se riješe, jer da
ih je bilo, Srbija bi ih bila
ješila sve do jednoga. Preko to-
ga ni ona sama, niti iko drugi
ima šta odijeljeno da traži, kao
što ne bi mogla sve i kad bi
htjela da se nečega, što joj je
ugovorom mira u Versalju  pri-
znato i utvrđeno, odrekne na ko-

ri- |

rist drugoga, jer bi tad prestala |
biti ona država, koja. je pod od- |

ređenim uslovima zasnovana; ona
ne bi ni u kakvoj drugoj formi
državnog uređenja sem današnjeg
pružala onu garanciju koju je
areopag velikih sila na  versalj-
skom kongresu, od nje kao  dr-
žave mira i reda stekao,

Hrvatsku, Sloveniju i ostale
južne zemlje, Srbija je ratom o-
slobodila i ne samo pravom svo-
ga oružja, koje je srušilo dva
silna carstva, nego jednim dale-
ke“ moćnijim i odlučujućim  pra-
vol, svojim narodnim pravom,
a uz pristajanje i izričitu želju
svojih jednorodnih djelova  Au-
strije u rasulu, prisajedinila svo-
joj državi Jugoslaviji,  odričući
za vječita vremena pravo ili na-
mjeru ma kojoj drugoj državi da
ih prisvoji.

[focrerneHo

Beoepax, 28-11-1939

Ms snanune nexknapanuje, HezaBuo
npouurane upeu Hapojnuom ckynimTu-
HOM, jacHo ce Bujjezo 1a je Brama r.
liparmwe Ilserkosuha craBuna  ceću
kao npsu u najaxauja sanarak npr=
npeMawe TepeHa 3a pelmeie xpBaTcKor
nuTaa, koje ce Beli 20 roguua noTe=
xe omemoryhyjyhu cBojuM OJUIaraiseM
KOHAHHOT pEllea  HopManas  pa3Boj
zorafjaja. Mnysopuo 6u  6uno  yseTu
na ce To nuranje MOXKe NAaKIe pemu=
Tu npeko Hou! Ty je norpećna pa-
3goxga nocreneocT, jep ce He MOxxe
ca HauejHo onpeumux crasoBa npetiu
Oj jemuoM Ha HKO KOHKPETHO H peaJI=
Ho pujeuieie xpsarckor uuTawa. /la
6u ce Ipum/o crTBapaisy Tako BaxHor
npoGnema snana r. lparame llserko-
suha je cacBHM  IpaBMiHO  CXBaATHJA
na upe cera TpeGa yno3HaTH ca ium
no zerema u nmujeny nomaky  jasiocT
TIOLITO CE TO  IHTAIBE  UPBeHCTBEHO
ie u Tuue. Ilorpe6uo je na ce o To-
ME IpoĆJeMy, Ipeniosuma u MHiUbe-
iby šamuTepecoBaHux jaBuo muckyTyje
u TaKO NOCTedeHo CTBOpu  6asa na
kojoj ke ce usrpauuTu Hane HoBo /p-
xaBHo ypelje»e u TaKO  3Aa/OBOIBHTH
saxTeBu CnjoBeHalnja,  Xprara u Cpća
HA OIIITY KOpHMCT  HanpeTKa  Be/uKe
u mofine JyroczaBuje.

Ilanama Brana r. Jlparume Ilser-
Kosuka npekuuysa je na Bpujeme ca
NOCANANIHKOM NpakCOM Yy  pjemlaBaiy
XpBarckor uurawa npensuhjajykiu xa

6u NOHABI/bAIb€ LOCAJLAIIIGE  IIOJIHTUKE

— oCOĆHTO y OBHM TEIIKMM  MOMEH-

peiruabawe

THuMA — CTBOPHJIO TAKBO PACIOJIOKE=
e (uzmu Gole Hepacnojoxewe) na o
HEKUM IPErOBOpHMA H CNOpa3yMy He
Gu Morno Guru nu pujeuu. la ću o-
Boj Govuu nama nujeka Brana r. [Ipa-
rume IlserkoBuhia je moniia Bp1o 0-
Ipe3HHM M JIOCTCIEHHM  NyTEM,  AJIH
eduxkacuuM u Op34M, TAKO Ja Ce MO=
xe pehu ua nocroju jenua y6psana u
3,ipaBa NocTeNeHocT.

Ia ce szana r. Jlparume IlserkoBu-
ba nehe sanpxaru cauo ma neknmapa-
nuju Buju ce naj0obe m3  upemiora

čusancujekor sakoma 3a 1939=40, ko= |

ja canpxu Befiu 6poj amanjimana, M€=
by kojuma ce Huapouuro ucTHuy HeKo=
NUKO IbuX, jep ce y wuMa_ npensuba=
jy Bpllo BaxHe pedopme y yHyrpani=
Woj ynpaBu. Tum amaniManuma laro
je nojezuHum pecopuma Kao “u MHHH=
CTApCKOM CaBjeTy NpaBO za  monece
ypenG6e ca sakoHCKOM CHATOM, no
naraisuma koja cy Te«KCTyeJIHO  M3HH-
jera u orpaumuema y npeliory mama=
mer (unancnjekor_3akona 1939-40,
IlaBaie oBora npaBa ioHonieia ypeJ-
Gu Ca 3aKOHCKOM CHAFOM moje /lHHHM
rpanama upxasne yupase u MuHu=
CTAPCKOM CABETY MIIJIO Ce 34 TAM Ja
u3Gjeruy nyre u cnope cxkynmruucke
nponenype u ryO;beie BpeMeHa u Ta=
KO Ha jeza 6p3, ebukacan u mame=
TaH HauuH_ npucTyrnu  «oncojujanuju
HaNIUX VHYTPAUIBHX NOJHTHUKHX NpH-
JIHKA.

Ya amaHnimaH, koju naje MusucTap=
CKOM CABETy IPABO JA NOHOCH yp€lI=
Će ca 3AaKOHCKOM  CHAFOM, y  UHbY

a

cpefjuBawa H OJaKIIABAHA EKOHOMCKHX
| npuaiuka y 3em;u, Tpe6a napouuro
| ucrafiu na ce MuuucrTapckom caBjeTy
ucTO TaKO naje u oBramhewe za MO=
| e ga nonocu ypen6e ca 3aKkOHCKOM
| cHaroM O IITAMIIH, O yupyixeHMa, o
36OpoRuMa u /IOoroBopy, o  u36opmma
napojuux noczanuka 3a Haponny ckyne
mruny. OBe Mjepe €KOHOMCKOF H IIO-
JIHTHUKOT KApakTEpaA NpeCcTaBIbAJE Ću
npsy erany y uaBobjey name  Iojm-
TuuKe konconunanuje HnajaBibeHe  Bja-
Nuuom zeknapanujoM. A xao  Kopak
Hanpeg y TOM paly ma cpehjuBawy
HANIHX  NOJIHTHUKUX  NpuluKka, jecTe
oBnamlieie kojam ce  MuuucTapcKoM
caBjery naje npaBo —a MOXe y IMbY
yBoljea HAapolHHX CaMOyTIIPABA, A pa-
zu nekonneHTpanuje u  jenenTparim3a-
uuje npxaBue ynpaBe, na  IocTerIeHo
npeHece ua GanoBuHy ongaočHo Ha Y=
npasy Tpaua Beorpana jenau eo mo-
CJOBA M3 HAJLJEKHOCTH BPXOBH&  /IP-
xaBHe ynupase. Osako BaxHa oBJanihe-
ia, koja ce najy amaungmamuma  rpe=
nora dunancujekor 3akoHa, yKa3syjy
Ha CBy O30M/BHOCT INPHPOJE IVCTABIBE-
Hux upoćnema u mjepa koje  BIala r.
Nparume LIserkoulia Muc/m na npe=
nysme panu pujemema ropyhux nuTa=
ia. A u3 npupoje u 6poja Tux amaH-
MAHA HA34py Ce M KOHTyp€ ITA KO-
jum be ce ufiu_y pujemaBaw»y  Hamux
HApOJHHX H IpKABHUX rpo6Iema. Illu-
pOKHM OBJAIIeE>HMA CKOHOMCKOF KA=
pakTepa npunpyxyjy ce nozuruuka
osnamhema, kojuma_fie Guru nara c1o-
Gona mramne, 36opa u nmoroBopa. A
KAO Npupogam macraBak oBora 1o/a3€e
jom oncexnuje u kopekTnuje mMjepe y
npaBny npeypeljeea uame yuyTpalwe
yrpaBe.

IIpen nama ce yxkasyje jenan rmame-
TaH njam a cucreM, Koju he ya mpa-
BHJIHO, JLOCIBCIHO M IOCTENEHO  H3BO?
bee yOlaxurTu omrpuuy nocrTojefiux
JipoOJeMa u TaKO NpuHnpemuTu  TepeH
3a nedunuruBHo pujenieie XpBaTCKOr
NuTAHA.

Osa Baxua oBnamfieia, koja cy ma-
ra MuuumcTapckoM caBjery m nojenue
HMM MHHHCTApCTBUMA, y3  rapaHTMjy
KOjy Npy>Ka CacTaB naHamiwe = BJAJE,
Guhe nameruo uckopuufiena y  IJHUBY
name yuyrpanwe noanruuke  koHco=
zunanuje a ua omuTy Kopucr napona
u npxaBe.

PABIRCI

Ima li hegemonije srpskog na-
roda? — Sarajevska ,Jugoslov. PO-
šta“ donosi pod gornjim natpisom
članak u kome odgovara ,,Obzoru“
na njegove članke sa izvjesnim sta-
tističkim podatcima kojima je cilj da
| dokaže kako se je u zemlji vodila
| 20 godina politika srpske fegemonije.

,otatistika je — kaže se u članku
»]. P.* — nož sa dvije oštrice. Da
bi bila pouzdana ona mora imati
| autoritativan i čist izvor. »Obrzor«
| nije takav izvor. Njegova statistika
| je jednostrana, tendenciozna i namje-

| štena. Ne, da pojedini podatci nisu
| tačni — naročito oni o omjeru: vi-
šeg činovništva, — nego oni nisu

kompletni, ne daju vjernu sliku od-
nosa koji se trebao da ocrta! Ona
je udešena — a udešena je da podi-
gne, na način nesrećan za naše me-
đusobne odnose, borbeno ogorčenje
hrvatskih masa protiv Srba, a ne
protiv jedne nesretne i nevaljale po-

litike, koja je imala hegemoniju _i
nad Hrvatima i nad Srbima.  Nasu-
prot te »statistike« i lažne fraze _ O