Taksa plaćena u gelovu GODINA XXVIF Izlazi svake subote. Pretplata'u Jugoslaviji Din. 48 godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96'-, za Englesku, Ameriku i Australiju Din 144'— Pojedini broj din 1'- 4 Dubrovnik, 4 marta 1959 Po PELKA. šef g Si tet Broj 9 Dopisi se šalju uredništvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; ne- frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din 7- za svaki centimetar visine jednog stupca. Vlasnik, izdavač i urednik; DOMINKOVIĆ P. KRISTO Osnovan 1892 god. Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2. KO POLAKO IDE, PRIJE DOMA DOĐE. Poslije vladine deklaracije u Skupštini, nastala je u hrvatskim političkim krugovima neka ner- vozna užurbanost za riješenje hr- vatskog pitanja, koje je postalo predmet svagdanjeg raspravljanja i raznih nagađanja. To daje ne- upućenom svijetu povoda sve ve- ćeg uzbuđenja, koje je za vrije- me izbora bilo došlo do kulmi- nacije, pa između ostaloga jedni kažu da vlada g. Cvetkovića ima za zadaću, da samo smiri uzbu- đene duhove, da ih skloni na razumijevanje i bratsko izmirenje prije raspravljanja pitanja koje treba riješiti, a drugi opet kažu da vlada treba da se požuri sa riješenjem, obzirom na kritično doba u kome živimo, koje je pu- no elekriciteta, pa bi. moglo da nas neprijatno iznenadi. Tako razna i oprečna mišljenja jedno drugo zatječu, ne pretpostavlja- jući da stvoriti nešto veliko, što ima da potpuno zadovolji i usreći sav narod“ za vječita vre- mena, a sa nekom munjevitom brzinom kako to nestrpljivi lju- di traže, — nije nikako moguće. Čemu sada ta prekomjerna u- žurbanost, kad se za pune 4 go- dine vlade dr. Milana Stojadino- vića, krivnjom Hrvata i njihovo- ga vođe dr. Mačeka, nije osjeća- la za to potreba? Mi znamo ka- ko se između dvije opozicije ote- zalo sa sporazumom koji se naj- poslije izvrgao u blamažu ne po- stigavši ništa, i kako je dr. Ma- ček ostao ravnodušan i kazao da on može da čeka i 100. godina za riješenje hrvatskoga pitanja, jer da se njemu ne žuri. Zar zbog imaginarnih komplikacija u Evropi i zabrinutost za našu dr- žavu? Mi držimo da te kompli- kacije nijesu danas vjerovatnije nego su bile za prošle 4 godine; a za našu državu one ine posto- je, jer naše su granice vbezbije- ene, na našem horizontu nema | ni trunka oblačića koji bi nas mogao zabrinuti. Čak je .opšta Situacija na Balkanu sve jasnija i određenija, vjera u ujegovu stabilnost sve jača, kako se i o- “vih dana utvrdilo prilikom sa- Stanka Saveta Balkanskog spora- zuma u Bukureštu. Nema dakle Nikakva razloga da se zbog op: šte političke situacije prenagli Sa riješenjem hrvatskog pitanja, nego da se razumno i na tenanu S njim postupi, da u našoj žurbi ne bi što ispalo krnje ili naopa- ko, te dalo uzroka ponovnom raspravljanju i beskrajnom oteza- nju, a sve na mašu štetu. Zato ne držimo da je umjesno nagliti, nego poraditi ozbiljno, da se stvori raspoloženje u cijelome na- rodu, da se taj posao jednom pa- metno svrši. Ima pak neka te spominje i slovenačko pitanje; ali se naju- pornije održava opšte ubijeđenje, da se nijedno od tih pitanja ne može riješiti bez onoga glavnog, koje je sinteza sviju ostalih, ko- ji je glavna misao našega naro- da, jedino značenje i smisao nje- gova narodnog života i države, njene vrijednosti i snage, jedino jamstvo njene budućnosti, — a to je srpsko pitanje. I zaista bi opravdano bilo tako mišljenje, kad bi Srbi-Hrvati-Slovenci bili tri razna naroda, sa svim atributima i razlikama, koje bi ih činile za- sebnim narodima. Srpsko je pi- tanje bilo za Austriju strašna mćra koja je davila i rušila nje- ne snove, pa je vjekove proku- burila u strepnji pomišljajući ka- ko će radi samog svog opstanka, da se jednom uhvati u koštac sa tim jedinim ozbiljnim protivni- kom na Balkanu, pa ili da ga uništi, ili da sama podlegne i da je nestane. Ali pošto smo mi Srbi-Hrvalti Slovenci jedan narod, pošto je taj narod Srbija, ispunujući svo- ju davnu zavjetnu misao, ratom 1914-1918 g. oslobodila, ona je tim već riješila srpsko pitanje, i preko toga nema nikakvih dru- gih pitanja da se riješe, jer da ih je bilo, Srbija bi ih bila ješila sve do jednoga. Preko to- ga ni ona sama, niti iko drugi ima šta odijeljeno da traži, kao što ne bi mogla sve i kad bi htjela da se nečega, što joj je ugovorom mira u Versalju pri- znato i utvrđeno, odrekne na ko- ri- | rist drugoga, jer bi tad prestala | biti ona država, koja. je pod od- | ređenim uslovima zasnovana; ona ne bi ni u kakvoj drugoj formi državnog uređenja sem današnjeg pružala onu garanciju koju je areopag velikih sila na versalj- skom kongresu, od nje kao dr- žave mira i reda stekao, Hrvatsku, Sloveniju i ostale južne zemlje, Srbija je ratom o- slobodila i ne samo pravom svo- ga oružja, koje je srušilo dva silna carstva, nego jednim dale- ke“ moćnijim i odlučujućim pra- vol, svojim narodnim pravom, a uz pristajanje i izričitu želju svojih jednorodnih djelova Au- strije u rasulu, prisajedinila svo- joj državi Jugoslaviji, odričući za vječita vremena pravo ili na- mjeru ma kojoj drugoj državi da ih prisvoji. [focrerneHo Beoepax, 28-11-1939 Ms snanune nexknapanuje, HezaBuo npouurane upeu Hapojnuom ckynimTu- HOM, jacHo ce Bujjezo 1a je Brama r. liparmwe Ilserkosuha craBuna ceću kao npsu u najaxauja sanarak npr= npeMawe TepeHa 3a pelmeie xpBaTcKor nuTaa, koje ce Beli 20 roguua noTe= xe omemoryhyjyhu cBojuM OJUIaraiseM KOHAHHOT pEllea HopManas pa3Boj zorafjaja. Mnysopuo 6u 6uno yseTu na ce To nuranje MOXKe NAaKIe pemu= Tu npeko Hou! Ty je norpećna pa- 3goxga nocreneocT, jep ce He MOxxe ca HauejHo onpeumux crasoBa npetiu Oj jemuoM Ha HKO KOHKPETHO H peaJI= Ho pujeuieie xpsarckor uuTawa. /la 6u ce Ipum/o crTBapaisy Tako BaxHor npoGnema snana r. lparame llserko- suha je cacBHM IpaBMiHO CXBaATHJA na upe cera TpeGa yno3HaTH ca ium no zerema u nmujeny nomaky jasiocT TIOLITO CE TO IHTAIBE UPBeHCTBEHO ie u Tuue. Ilorpe6uo je na ce o To- ME IpoĆJeMy, Ipeniosuma u MHiUbe- iby šamuTepecoBaHux jaBuo muckyTyje u TaKO NOCTedeHo CTBOpu 6asa na kojoj ke ce usrpauuTu Hane HoBo /p- xaBHo ypelje»e u TaKO 3Aa/OBOIBHTH saxTeBu CnjoBeHalnja, Xprara u Cpća HA OIIITY KOpHMCT HanpeTKa Be/uKe u mofine JyroczaBuje. Ilanama Brana r. Jlparume Ilser- Kosuka npekuuysa je na Bpujeme ca NOCANANIHKOM NpakCOM Yy pjemlaBaiy XpBarckor uurawa npensuhjajykiu xa 6u NOHABI/bAIb€ LOCAJLAIIIGE IIOJIHTUKE — oCOĆHTO y OBHM TEIIKMM MOMEH- peiruabawe THuMA — CTBOPHJIO TAKBO PACIOJIOKE= e (uzmu Gole Hepacnojoxewe) na o HEKUM IPErOBOpHMA H CNOpa3yMy He Gu Morno Guru nu pujeuu. la ću o- Boj Govuu nama nujeka Brana r. [Ipa- rume IlserkoBuhia je moniia Bp1o 0- Ipe3HHM M JIOCTCIEHHM NyTEM, AJIH eduxkacuuM u Op34M, TAKO Ja Ce MO= xe pehu ua nocroju jenua y6psana u 3,ipaBa NocTeNeHocT. Ia ce szana r. Jlparume IlserkoBu- ba nehe sanpxaru cauo ma neknmapa- nuju Buju ce naj0obe m3 upemiora čusancujekor sakoma 3a 1939=40, ko= | ja canpxu Befiu 6poj amanjimana, M€= by kojuma ce Huapouuro ucTHuy HeKo= NUKO IbuX, jep ce y wuMa_ npensuba= jy Bpllo BaxHe pedopme y yHyrpani= Woj ynpaBu. Tum amaniManuma laro je nojezuHum pecopuma Kao “u MHHH= CTApCKOM CaBjeTy NpaBO za monece ypenG6e ca sakoHCKOM CHATOM, no naraisuma koja cy Te«KCTyeJIHO M3HH- jera u orpaumuema y npeliory mama= mer (unancnjekor_3akona 1939-40, IlaBaie oBora npaBa ioHonieia ypeJ- Gu Ca 3aKOHCKOM CHAFOM moje /lHHHM rpanama upxasne yupase u MuHu= CTAPCKOM CABETY MIIJIO Ce 34 TAM Ja u3Gjeruy nyre u cnope cxkynmruucke nponenype u ryO;beie BpeMeHa u Ta= KO Ha jeza 6p3, ebukacan u mame= TaH HauuH_ npucTyrnu «oncojujanuju HaNIUX VHYTPAUIBHX NOJHTHUKHX NpH- JIHKA. Ya amaHnimaH, koju naje MusucTap= CKOM CABETy IPABO JA NOHOCH yp€lI= Će ca 3AaKOHCKOM CHAFOM, y UHbY a cpefjuBawa H OJaKIIABAHA EKOHOMCKHX | npuaiuka y 3em;u, Tpe6a napouuro | ucrafiu na ce MuuucrTapckom caBjeTy ucTO TaKO naje u oBramhewe za MO= | e ga nonocu ypen6e ca 3aKkOHCKOM | cHaroM O IITAMIIH, O yupyixeHMa, o 36OpoRuMa u /IOoroBopy, o u36opmma napojuux noczanuka 3a Haponny ckyne mruny. OBe Mjepe €KOHOMCKOF H IIO- JIHTHUKOT KApakTEpaA NpeCcTaBIbAJE Ću npsy erany y uaBobjey name Iojm- TuuKe konconunanuje HnajaBibeHe Bja- Nuuom zeknapanujoM. A xao Kopak Hanpeg y TOM paly ma cpehjuBawy HANIHX NOJIHTHUKUX NpuluKka, jecTe oBnamlieie kojam ce MuuucTapcKoM caBjery naje npaBo —a MOXe y IMbY yBoljea HAapolHHX CaMOyTIIPABA, A pa- zu nekonneHTpanuje u jenenTparim3a- uuje npxaBue ynpaBe, na IocTerIeHo npeHece ua GanoBuHy ongaočHo Ha Y= npasy Tpaua Beorpana jenau eo mo- CJOBA M3 HAJLJEKHOCTH BPXOBH& /IP- xaBHe ynupase. Osako BaxHa oBJanihe- ia, koja ce najy amaungmamuma rpe= nora dunancujekor 3akoHa, yKa3syjy Ha CBy O30M/BHOCT INPHPOJE IVCTABIBE- Hux upoćnema u mjepa koje BIala r. Nparume LIserkoulia Muc/m na npe= nysme panu pujemema ropyhux nuTa= ia. A u3 npupoje u 6poja Tux amaH- MAHA HA34py Ce M KOHTyp€ ITA KO- jum be ce ufiu_y pujemaBaw»y Hamux HApOJHHX H IpKABHUX rpo6Iema. Illu- pOKHM OBJAIIeE>HMA CKOHOMCKOF KA= pakTepa npunpyxyjy ce nozuruuka osnamhema, kojuma_fie Guru nara c1o- Gona mramne, 36opa u nmoroBopa. A KAO Npupogam macraBak oBora 1o/a3€e jom oncexnuje u kopekTnuje mMjepe y npaBny npeypeljeea uame yuyTpalwe yrpaBe. IIpen nama ce yxkasyje jenan rmame- TaH njam a cucreM, Koju he ya mpa- BHJIHO, JLOCIBCIHO M IOCTENEHO H3BO? bee yOlaxurTu omrpuuy nocrTojefiux JipoOJeMa u TaKO NpuHnpemuTu TepeH 3a nedunuruBHo pujenieie XpBaTCKOr NuTAHA. Osa Baxua oBnamfieia, koja cy ma- ra MuuumcTapckoM caBjery m nojenue HMM MHHHCTApCTBUMA, y3 rapaHTMjy KOjy Npy>Ka CacTaB naHamiwe = BJAJE, Guhe nameruo uckopuufiena y IJHUBY name yuyrpanwe noanruuke koHco= zunanuje a ua omuTy Kopucr napona u npxaBe. PABIRCI Ima li hegemonije srpskog na- roda? — Sarajevska ,Jugoslov. PO- šta“ donosi pod gornjim natpisom članak u kome odgovara ,,Obzoru“ na njegove članke sa izvjesnim sta- tističkim podatcima kojima je cilj da | dokaže kako se je u zemlji vodila | 20 godina politika srpske fegemonije. ,otatistika je — kaže se u članku »]. P.* — nož sa dvije oštrice. Da bi bila pouzdana ona mora imati | autoritativan i čist izvor. »Obrzor« | nije takav izvor. Njegova statistika | je jednostrana, tendenciozna i namje- | štena. Ne, da pojedini podatci nisu | tačni — naročito oni o omjeru: vi- šeg činovništva, — nego oni nisu kompletni, ne daju vjernu sliku od- nosa koji se trebao da ocrta! Ona je udešena — a udešena je da podi- gne, na način nesrećan za naše me- đusobne odnose, borbeno ogorčenje hrvatskih masa protiv Srba, a ne protiv jedne nesretne i nevaljale po- litike, koja je imala hegemoniju _i nad Hrvatima i nad Srbima. Nasu- prot te »statistike« i lažne fraze _ O