Taksa plaćena u gotovu GODINA XXVI Izlazi svake subote. Pretplata'u Jugoslaviji Din. 48 godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96'-, za Englesku, Ameriku i Australiju Din 144'— Pojedini broj din 1- ) paz s Dubrovnik, 15 aprila 1959 Broj 15 men m ad Dopisi se šalju uredništvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; ne- frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din 7'- za svaki centimetar visine jednog stupca. Vlasnik, izdavač i urednik; DOMINKOVIĆ P. KRISTO Osnovan 1892 god. Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2. ra bd“ nd q : Sporazum i narodno povjerenje Svako naše narodno pitanje koje svaki od nas treba da sma- tra kao svoj sopstveni posao ži- votnog interesa koji ima da se e u .1, e uredi, treba da se,ozbiljno prouči i raspravlja, mirno i dostojan- stveno kako to sam posao zahti- jeva, bez ikakve animoznosti, bez | strasti, isto kao savjestan sudija koji svaku raspravu koju ima da riješi, treba ranije da dobro pro- mozga, pa da bez obzira prema ikome, imajući uvijek pred oči- ma samo boginju Pravdu koja u- pravlja njegovim mislima, izreče svoj objektivni sud. Naša štampa koja svojim radom sudjeluje u riješavanju svakog narodnog posla, treba isto tako da iserpljivo prouči stvar koju hoće da brani, pa da pošteno u- tječe ma razne duhove, upućujući ih na realno i zdravo mišljenje, imajući uvijek pred očima Otadž- binu, interese naše države i na- roda. Međutim jedan dio naše štam- pe, baveći se hrvatskim pitanjem, nije uvijek u duhu, nije u sa- glasnosti sa predmetom kojim hoće da se bavi. Ona je u diso- nanciji sa idejom sporazuma, pa na taj način ona otežava posao, | a možda i kvari dobro raspolo- | ženje koje vlada u cijelom na- rodu, za povoljno riješenje spo- razuma. Valja da ta štampa, ne vodeći brigu o državnoj cenzuri, ne daje mnogo važnosti ni dru- goj nekoj cenzuri, koja nema ni- kakva posla sa državnim tužio- cem, ali je oštrija od one i koja ne prašta, a to je javno mišlje- nje, koje osuđuje svaku neisprav- nu misao, koja kvari svako ple- menito i pravilno osjećanje. U raspravljanju hrvatskoga pi- tanja, ona uvijek ima na nešto da se žali, a najrađe na tiče se, da u državnim službama nema mnogo Hrvata (a dokaza- no je protivno) ,,pa hrvatski na- | rod ne može da se na njih osla- | nja, da mu pomognu onako kako bi narod želio“. Toliko ih je malo na broju, a toliko su želje | i zahtjevi narodni veliki. Nikad dakle da ta štampa raz- govara sa svojim seljakom ljudski, razumnim čovjekom; da ga uči kako treba savjesno da vrši svoje građanske dužnosti, da treba da poštuje vlast, od koje može da traži sve što je zakonom dopuš- teno, a ne da ga buni, da ga potstiče na otpor i mržnju protiv vlasti, ako slučajno njeni pret- stavnici nijesu hrvatski rodoljubi, i da traži od njih usluga u ime svojim narodom, sa | kao sa | međusobnog rodoljubivog povje- | | slučaju vodi glavnu i odlučujuću " renja. Eto do apsurda, paradoksa dolazi: s jedne strane spomenuta se štampa žali što vlast ima tobože vrlo malo autoriteta, a s druge opet obara joj i to malo autoriteta, potči- njavajući ga nekim u državnoj službi nedopustljivim uslugama. Ali ona treba da pouči seljaka na malo drukčije shvaćanje reda, državljanske dužnosti, državnog ugleda i cijelog naroda s kojim treba da živi u zadruzi, u slozi i ljubavi, a ne da mu puni glavu | praznim i rušilačkim idejama, koje/ga vođe u propast. Nije prijatelj seljačkog naroda, | ko od seljaka hoće da napravi egzaltovanog i kakvih se anomalija, vjeka koji treba da je svakom riječ, jer razuman seljak to ni sam ne želi i ne traži. On hoće da o svim našim pitanjima, pai političkim, bude tačno i nepri- strano poučen, da u stanovitom poslu stvori svoje mišljenje, i da prema svojoj sposobnosti i samo- | stalnom shvaćanju radi složno sa umišljenog čo- | ostalim narodom za dobro Kralja i otadžbine; inače on postaje neki automat, koji radi ne svo- jom glavom, iz svoga ubijeđenja, nego kako mu drugi ed slučaja do slučaja sugerišu mišljenja s kojima se on više puta ne slaže, ali na njih pristaje, očaran rje- čitošću lažnih demagoga, kojima zbog svog neiskustva vjeruje. Jugoslavija Nema sumnje, ne smijemo da se prepuštamo nikakvoj indife- rentuosti pri današnjem razvoju prilika u Evropi. Ma kako da je položaj Jugoslavije, u vezi nje- nih odnosa prema svim svojim moćnim i slabijim susjedima, pri- vremeno dovoljno osiguran od nekih jačih iznenađenja spolja, to nije niti smije biti dovoljan razlog, koji bi nas smio da ulju- lja u neku bezbrižnost. Hladno- krvnost koja se pokraj sveg opasnog razvoja prilika u Evro- pi osjeća u dovoljnoj mjeri u narođu Jugoslavije, više je re- zultat samopouzdanja nego in- diferentnosti. Sam fakat da se | neželjene komplikacije razvijaju neke | uveličane nepravde prošlih reži- | ma, počinjene činovnicima Hrva- tima. Žali se na vlast, koja ,,kao apstrakcija, uživa danas vrlo ma- len autoritet, a taj ovisi o pret- stavnicima vlasti“, pa kaže ,ako se želi da ti pretstavnici vlasti uživaju autoritet, trebalo bi ih u hrvatskim krajevima birati iz- među firvatskih rodoljuba, u koje narod ima povjerenja“. Prema mentalitetu dakle te štampe, ne treba n.p. da sudija ima dovoljno pravničkoga i svestranoga znanja, da je besprijekoran u vršenju svoje tako delikatne dužnosti, nego samo da je hrvatski rodo- ljub, jer samo tako može imati povjerenja u narodu, i narod u njega; a to može jedino biti, ako je u hrvatskim krajevima sudac Hrvat. U tim istim novinama 1" na samoj našoj granici, u nepo- srednoj našoj blizini, najbolja su opomena na opreznost. Zahvaljujući mudrom upravlja- nju naše spoljne politike kroz ovo nekoliko zadnjih godina, mi | ma i privre- | se ipak nalazimo, meno, u jednom dosta povoljnom položaju. Daju nam se uvjerenja o sigurnosti i nepovredivosti na- | šeg državnog integriteta, ali niko danas ne zna što sutraš- njica mosi. Iznenađenja nijesu više neka neobična stvar, pa kraj sve sigurnosti koja nam se čak garantuje spolja, opet nam dužnost opreza nalaže da smo u svako. doba pripravni za bilo koju eventualnost. Političko stanje u Evropi doi- sta zabrinjuje. Došla su u sukob dva jaka fronta. S jedne strane velike demokratije s druge na- cizam, ili kako se kaže: demo- kratske države i totalitarne dr- žave. Koraci koje su kroz zad- u današnjim prilikama | njih šest mjeseci napravile Nje- | mačka i Italija ugrozili su u | vrlo velikoj mjeri mir za koji se svi zalažu krvoproliće. I ovi pothvati mačke i Italije izazvali su kod demokratskih država revolt, u kome se Njemačka i Italija oz- načuju kao napadači i zbog čega | Nje- se oivoreno prijeti retnim uda- rom sa obadvije strane. Nestanak slobodne = Čehoslo- vačke republike prouzrokovan ulazom i okupacijom njemačkih vojske u kojim je prestala slobodna ocijenjeni | trupa; upad talijanske Albaniju sa da bitiše dojakošnja Kraljevina Albanija, su kao osvajački imali biti samo uvod u neka veća jača osvajanja, u kome bi u prvom ređu morale stradati manje države, preko kojih bi se obračunali veliki. Njemačka i Italija ne kriju da su ovi njihovi pothvati kao vanje totalitarnih država sa stra- ne demokratija žava koje okružuju Italiju. Engleska i Francuska pak prosuđuju ovo, donekle nasilno, guranje Njemačke i Italije pre- ma Istoku, kao vrlo veliku i čak sudbonosnu opasnost po njihove interese na Istoku, te sada, u zadnjem času odlučno se suprotstavljaju ne samo da- ljem madiranju već traže povla- čenje i sa dosadašnjih pozicija. Čvor koji je nastao vrlo je za- | pleten. Da li će uspjeti da se ovo dana on mirno i tiho razri- | ješi ili će ga se morati presjeći, spremajuć se na to je pitanje samo nekoliko da- na, možda i sati. Dakle, priprema se strašni rat da bi se očuvao mir. Čudan je taj krvavi mir! Samo da manje i slabije države i nacije ne po- stanu kusur pri obračunavanju tog krvavog mira! S jedne stra- ne im se poručuje: garantujemo vam granice, nezavisnost i slo- bodu i kogod se usudi da vam ta vaša prava okrnji ili oduzme, naći ćete u nama zatočnike. S druge strane ulazi se osvajački u teritorij malih država jer da one nijesu sposobne da same | sobom upravljaju, pa ih se stoga koraci koji bi | | gostanje i sreću, okupira da se uvede red, blago- stanje i sreća pod tuđim protek- toratom, odnosno gospotstvom. Tako i jedni i drugi vode brigu za male države, za njihovo bla- jedni da ih imaju za subornike u eventual- | nom ratu drugi da ih imaju kao | svoje : O | tačke u slučaju da puška, top i neki kontra-udarac ma zaokruži- | J P PR; ratno uporište i polazne ostalo ratuo oružje stupi u djej- | stvo za — odbranu mira. sa savezima dr- | Njemačku i | Ovako stanje mora da svako- ga zabrinjuje. Jugoslavija je svijesna teškog današnjeg stanja | u Evropi, dakle stanja oko sebe. | Ona je svijesna i zna prosuditi sve moguće eventualnosti, koje nijesu isključene. Svijesna polo- žaja u kome se nalazi i snage koju u sebi, u svojim složnim sinovima, osjeća, ide neustrašivo | sutrašnjici u susret, vjerujući da | | na pamet da posegne za će se kraj sve ove eksplozivne napetosti naći načina da se oču- va mir bez krvi. Ali ako neko- me dođe kobna ideja ili želja našim