"Taksa plaćena u gotovu
GODINA XXVII

Izlazi svake subote.

Pretplata u Jugoslaviji Din.
48 godišnje. Polugodišnje
i tromjesečno srazmjerno;
za strane zemlje Din 96'-
za Englesku, Ameriku i
Australiju Din 144'—

Pojedini broj din 1'-

Dubrovnik, 5 februara 1940

Uba iNiK

Broj 5

Depisi se šalju uredaištvu
a pretplata, oglasi i javne
zahvale administraciji lista.
Rukopisi se ne vraćaju; ne-
frankirana pisma se ne pri-
maju. Oglasi se plaćaju po
dogovoru, a za jayne za-
hvale i priposlano Din 7-
za svaki centimetar visine
jednog stupca.

Vlasnik, izdavač i urednik; DOMINKOVIĆ P. KRISTO

Osnovan 1892 god.

Uredništvo i administracija: Kraljice Marije Br. 2.

Primjedbe o novoj izbornoj Uredbi

Objavljen je projekat Uredbe
o izboru narodnih poslanika. Ob-
zirom na izjave nadležnih fak-
tora, po kojima bi, izgleda, ovaj
projekat imao uskoro da postane
definitivna Uredba sa zakonskom
snagom, potrebno je, zbog jav-
nosti, da se naprave neke kon-
statacije i primjedbe.

Projekt zasniva politički život
u našoj zemlji, kao i cio meha-
nizam izbora, na postojanju po-
litičkih partija, preko čijih orga-
nizacija bi narodu trebalo omo-
gućiti da slobodno iskaže svoju
volju. Međutim dok su Hrvati i
Slovenci potpuno politički orga-
nizovani i spremni, da svakog
momenta preko svojih organizo-
vanih partija nesmetano iskažu
svoju volju, to je srpskom naro-
du, bez svoje, krivice sve do da-
nas spriječeno. Prvenstveno bi
prema tome trebalo omogućiti
potpuno slobodno političko oz-
ganizovanje srpskog dijela našeg
naroda. f

Izborna geometrija predviđena
u projektu objavljene Uredbe
sračunata je na majoriziranje Sr-
ba. Na taj način biće smanjena
i njihova uloga koja im pripada
ne samo po istorijskim pravima

“ i zaslugama za stvaranje ove dr-

žave, već i po stvarnom broju
njihovom. Bez obzira na granice
administrativnih srezova, pa čak
i banovin2, srpske većine u kra-
jevima čisto ili pretežno srpskim,
namjerno su pomiješane sa hr-
vatskim ili manjinskim grupama
iz drugih srezova tako, da se srp-
ske većine pretvaraju u manjine
i tako ostaju bez svojih pretsta-
vnika. Primjeri su mnogobrojni

| od kojih navodimo slučaj sa srp-

skim srezovima u zapadnom Sre-
mu, kome se dodaje jedan čisto
hrvatski srez, brojno jači od dva
srpska sreza, te će prema izbor-
nim rezultatima i ovi srpski sre-
zovi dobiti hrvatski karakter. I-
sti je slučaj i u Lici i Kordunu,
gdje su srpski srezovi pocijepani
i onda pomiješani sa čisto hrvat-
skim srezovima te će Srbi zbog
toga ostati bez svojih pretstavni-
ka, a čitav taj kraj po izbornom
rezultatu izgledaće čisto hrvatski.
Isti je takav slučaj i u Bosni i
Hercegovini. Pet hercegovačkih

|. srezova sa pretežno srpsko-pravo-
slavnom većinom jedva ako dobiju

| većinu u Dalmaciji
. povučen je jedan dugački izborni

jednog svog poslanika. Ali dok
su ovako srpski krajevi cijepani,
to nije slučaj sa hrvatskim bira-
čima. Da zaštite svoju hrvatsku
na primjer

okrug od Splita do Dubrovnika,
ne dopuštajući ni u svojoj Hr-
vatskoj banovini nikakvo miješa-

nje sa susjednim bilo srpskim
bilo muslimanskim srezovima.

Pored ovakve izborne geome-
trije, sračunate na slabljenje u-
ticaja srpskog naroda u budućoj
Narodnoj skupštini, stvorena je
po ovome projektu i tako zvana
državna lista od 5o poslanika.
Kako su Hrvati i Slovenci kom-
paktno organizovani, dok su Sr-
bi pocijepani u razne partije, to
će nesumnjiva posljedica od tak-
vog stanja stvari biti i to da sa
državnih lista dođe srazmjerno
više poslanika Hrvata i Slovena-
ca, nego li Srba.

Dalja karakteristika ovog pro-
jekta je i u tome da će veliki
broj srezova ostati bez svojih
pretstavnika, dok će drugi neki
srezovi imati po dva poslanika.
Tako na primjer izborni okrug
Ogulin ima 12  srezova a bira
svega 5 poslanika. Čak i pri spa-
janju dva sreza u licu jednog po-
slaničkog kandidata, ipak će u
tome okrugu dva sreza ostati bez
svog zastupnika. Isti je rezultat
i u izbornom okrugu Gospić, ko-
ji sa svojih devet  srezova bira
svega 4 poslanika. Pravilo je po
ovome projektu, da u koliko je
koji srez siromašniji, te su mu
stoga potrebe veće, u toliko će
prije ostati bez svoga poslanika.
Nema ni mogućnosti da ovoga
zamijeni bar nosilac okružne li-
ste, jer taj ne postoji. I ove od-
redbe pogađaju srpski dio našeg
naroda.

Dok su ma gore izloženi na-
čin Hrvati kroz ovakvu izbornu
geometriju htjeli da u potpuno-
sti zaštite svoje nacionalne inte-
rese, dotle se sa .srpske strane u
Vladi o zaštiti interesa Srba ni-
je vodilo računa, ali se vodilo
računa o interesima pojedinih bu-
dućih vladinih kandidata. Tako
je vrlo karakteristična formacija
niškog izbornog okruga, kome
su oduzeti srezovi, koji su uvijek
sa Nišom bili vezani a dodati
drugi srezovi, koji do danas ni-
kad nijesu činili jednu izbornu
ili administrativnu jedinicu. Si-
gurno su neprirodne i još neke
formacije izbornih okruga u pred-
ratnoj Srbiji i Crnoj Gori, pored
toga što se i u ovim krajevima,
naseljenim čisto srpskim elemen-
tom, broj narodnih poslanika u
budućoj Narodnoj skupštini znat-
no smanjuje

Na ovaj način biće sastavljena
nova Narodna Skupština, u ko-
joj će broj srpskih narodnih po-
slanika biti jako reduciran, dokle
će broj svih ostalih porasti. Hr-
vati i Slovenci doći će ojačani i
kompaktni u Narodnu Skupštinu,
koja treba međutim da riješava

ona pitanja, koja su van djelo-
kruga i Hrvatske i Slovenačke
banovine i koja se tiču isključi-
vo srpskog dijela Kraljevine Ju-
goslavije. Pored svega ovoga Hr-
vati će dobiti i svoj posebni Sa-
bor, na čiju kompetenciju i dje-
lokrug rada ni Srbi ni Slovenci
neće imati nikakvog uticaja.

Predloženi izborni red u toliko
je, po našemu mišljenju, opasniji
za budućnost države, što se sa
hrvatske strane izgleda želi da
se glasanje po ovome projektu
smatra kao neka vrsta plebiscita
na osnovu kojega bi oni posle
mogli još povećati svoje zahtjeve.

Sa mjerodagne hrvatske strane
jednako se dovoljno često ističe
da sve što je do sada urađeno,
da je to samo prva etapa u rje-
šavanju Hrvatskog pitanja. Sa
tim u vezi vjerojatno se odlaže
i rješavanje granica Subotičkog
izbornog okruga. Svakako izgle-
da da će se i tu izborna  geo-
iaetrija preurediti u korist hrvat-
skih pretenzija.

* Pošto će nova Narodna Skup-
ština imati značajan karakter u-
stavotvorne skupštine te će mo-
rati da riješava o već izvršenom,
kao i još pretstojećem državnom
uređenju, to će njen značaj pre-
vazilaziti značaj obične Narodne

Skupštine, što je protivno odred-
bama i duhu postojećeg Ustava,
obzirom na pitanja koja Vlada
namjerava pred uju iznijeti na
riješavanje, a koja pitanja obična
Narodna Skupština nije nadležna
da riješava. Međutim u tako je-
dnu značajnu Skupštinu, prema
projektu, Uredbe, srpski narod
treba da uđe sa smanjenim bro=-
jem svojih pretstavnika. O žrtva-
ma Srbije i Crne Gore _ usljed
njihovih ratova za ujedinjenje i
oslobođenje, o desetkovanom bro-
ju njihovog stanovništva zbog tih
ratova, projekt Uredbe za izbore
narodnih poslanika uopšte ne vo-
di nikakvog računa.

Iz svega napred izloženog ja-
suo je da se u projektu nije vo:
dilo računa 0 interesima i pravi-
ma srpskoga naroda i da se zbog
toga narod s pravom može upi-
tati: da li bi odluke buduće Na-
rodne Skupštine, u slučaju da
se izbori sprovedu prema pred-
loženoj Uredbi, uopšte. bile pu-
novažne i da li bi one. mogle
pravovaljano vezivati srpski. na-
rod i za budućnost.

Prema tome bilo bi u najvišem
interesu države i naroda učiniti
izmjene u spremljenom predlogu
Uredbe za izbore narodnih po-
slanika,

Naličje

Odjek svečano  proslavljenih
dana boravka Nj. K. Visočan-
stva Kneza-namjesnika Pavla 1
Kneginje Olge, ne samo da se
još osjeća u glavnom gradu Hr-
vatske, nego u svim našim kra-
jevima, pa i na strani, gdje se
visokoj posjeti pridaje međuna-
rodno značenje prvoga reda.
Zaista i u običnim prilikama,
visoka posjeta koja je izazvala
onako svečan doček i oduševlje-
ne manifestacije, stvorila bi u
cijelom narodu  neizrecivu ra-
dost, zadovoljstvo i vjeru u bolje
dane; a tim više u današnjim
prilikama u kojima vlada svuda
u svijetu zabrinutost za sutraš-
njicu, visoka je posjeta  umirila
i osokolila kod nas zabrinute
duhove, a svijetu je dala vidna
dokaza, da u našoj kući vlada
potpun mir i solidarnost naroda
za svaki slučaj. A i ko nije pri:
sustvovao zagrebačkim  svečano-
stima, mogao je o njima steći
uvjerenje od same gospode mi-
nistara na njihovom povratku u
Beograd, kada su na pitanja
raznih novinara  Odgovarali da

je u Zagrebu sve bilo. fino i
odlično, sve u redu; neki su
kazali da o tome ne treba ni

da se pita, a svi su ujedno
dali izraza. svoga potpunog za-
dovoljstva. 1 sva naša javnost sa
velikim oduševljenjem spominje
veliki događaj prošlih dana; samo
ljubljanski  »Slovenec« (ne zna-
mo tačno čiji je sad organ) brka
nekako pojmove, kad kaže, »da
su novim stanjem zadovoljni svi
ustavni faktori: kraljevska vlada
i hrvatski narod« — Srbe slu-
čajno ne spominje — i da je
»pobijedila zdrava jugoslovenska
ideja, koja ne niječe tri narodne
individualnosti; Slovence, Hrvate
i Srbe.« Ovdje, istina, on
nije zaboravio Srbe, ali mi zna-
mo da jugoslovenska ideja pri-
znaje i bori se za narodno je«
dinstvo, a niječe i te kako teo-
riju triju naroda. »Sve u svemu«
(ovo je po njemačku  »alles in
allem«) kaže dalje, »proslavljen
je u Zagrebu  triumf narodnog
sporazuma«.

Kako. bismo bili radosni, da
možemo i mi tako reći! Ali tre-
ba da budemo iskreni, i malo
manje optimisti; i toliko logični
i dosljedni, da kažemo da na-
rodni sporazum ne može još.za
sada da slavi triumf, dogod o

tome ne progovori domaćin, koji