"Taksa plaćena u gotovu GODINA XXVII Izlazi svake subote. Pretplata u Jugoslaviji Din. 48 godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96'- za Englesku, Ameriku i Australiju Din 144'— Pojedini broj din 1'- Dubrovnik, 5 februara 1940 Uba iNiK Broj 5 Depisi se šalju uredaištvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; ne- frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za jayne za- hvale i priposlano Din 7- za svaki centimetar visine jednog stupca. Vlasnik, izdavač i urednik; DOMINKOVIĆ P. KRISTO Osnovan 1892 god. Uredništvo i administracija: Kraljice Marije Br. 2. Primjedbe o novoj izbornoj Uredbi Objavljen je projekat Uredbe o izboru narodnih poslanika. Ob- zirom na izjave nadležnih fak- tora, po kojima bi, izgleda, ovaj projekat imao uskoro da postane definitivna Uredba sa zakonskom snagom, potrebno je, zbog jav- nosti, da se naprave neke kon- statacije i primjedbe. Projekt zasniva politički život u našoj zemlji, kao i cio meha- nizam izbora, na postojanju po- litičkih partija, preko čijih orga- nizacija bi narodu trebalo omo- gućiti da slobodno iskaže svoju volju. Međutim dok su Hrvati i Slovenci potpuno politički orga- nizovani i spremni, da svakog momenta preko svojih organizo- vanih partija nesmetano iskažu svoju volju, to je srpskom naro- du, bez svoje, krivice sve do da- nas spriječeno. Prvenstveno bi prema tome trebalo omogućiti potpuno slobodno političko oz- ganizovanje srpskog dijela našeg naroda. f Izborna geometrija predviđena u projektu objavljene Uredbe sračunata je na majoriziranje Sr- ba. Na taj način biće smanjena i njihova uloga koja im pripada ne samo po istorijskim pravima “ i zaslugama za stvaranje ove dr- žave, već i po stvarnom broju njihovom. Bez obzira na granice administrativnih srezova, pa čak i banovin2, srpske većine u kra- jevima čisto ili pretežno srpskim, namjerno su pomiješane sa hr- vatskim ili manjinskim grupama iz drugih srezova tako, da se srp- ske većine pretvaraju u manjine i tako ostaju bez svojih pretsta- vnika. Primjeri su mnogobrojni | od kojih navodimo slučaj sa srp- skim srezovima u zapadnom Sre- mu, kome se dodaje jedan čisto hrvatski srez, brojno jači od dva srpska sreza, te će prema izbor- nim rezultatima i ovi srpski sre- zovi dobiti hrvatski karakter. I- sti je slučaj i u Lici i Kordunu, gdje su srpski srezovi pocijepani i onda pomiješani sa čisto hrvat- skim srezovima te će Srbi zbog toga ostati bez svojih pretstavni- ka, a čitav taj kraj po izbornom rezultatu izgledaće čisto hrvatski. Isti je takav slučaj i u Bosni i Hercegovini. Pet hercegovačkih |. srezova sa pretežno srpsko-pravo- slavnom većinom jedva ako dobiju | većinu u Dalmaciji . povučen je jedan dugački izborni jednog svog poslanika. Ali dok su ovako srpski krajevi cijepani, to nije slučaj sa hrvatskim bira- čima. Da zaštite svoju hrvatsku na primjer okrug od Splita do Dubrovnika, ne dopuštajući ni u svojoj Hr- vatskoj banovini nikakvo miješa- nje sa susjednim bilo srpskim bilo muslimanskim srezovima. Pored ovakve izborne geome- trije, sračunate na slabljenje u- ticaja srpskog naroda u budućoj Narodnoj skupštini, stvorena je po ovome projektu i tako zvana državna lista od 5o poslanika. Kako su Hrvati i Slovenci kom- paktno organizovani, dok su Sr- bi pocijepani u razne partije, to će nesumnjiva posljedica od tak- vog stanja stvari biti i to da sa državnih lista dođe srazmjerno više poslanika Hrvata i Slovena- ca, nego li Srba. Dalja karakteristika ovog pro- jekta je i u tome da će veliki broj srezova ostati bez svojih pretstavnika, dok će drugi neki srezovi imati po dva poslanika. Tako na primjer izborni okrug Ogulin ima 12 srezova a bira svega 5 poslanika. Čak i pri spa- janju dva sreza u licu jednog po- slaničkog kandidata, ipak će u tome okrugu dva sreza ostati bez svog zastupnika. Isti je rezultat i u izbornom okrugu Gospić, ko- ji sa svojih devet srezova bira svega 4 poslanika. Pravilo je po ovome projektu, da u koliko je koji srez siromašniji, te su mu stoga potrebe veće, u toliko će prije ostati bez svoga poslanika. Nema ni mogućnosti da ovoga zamijeni bar nosilac okružne li- ste, jer taj ne postoji. I ove od- redbe pogađaju srpski dio našeg naroda. Dok su ma gore izloženi na- čin Hrvati kroz ovakvu izbornu geometriju htjeli da u potpuno- sti zaštite svoje nacionalne inte- rese, dotle se sa .srpske strane u Vladi o zaštiti interesa Srba ni- je vodilo računa, ali se vodilo računa o interesima pojedinih bu- dućih vladinih kandidata. Tako je vrlo karakteristična formacija niškog izbornog okruga, kome su oduzeti srezovi, koji su uvijek sa Nišom bili vezani a dodati drugi srezovi, koji do danas ni- kad nijesu činili jednu izbornu ili administrativnu jedinicu. Si- gurno su neprirodne i još neke formacije izbornih okruga u pred- ratnoj Srbiji i Crnoj Gori, pored toga što se i u ovim krajevima, naseljenim čisto srpskim elemen- tom, broj narodnih poslanika u budućoj Narodnoj skupštini znat- no smanjuje Na ovaj način biće sastavljena nova Narodna Skupština, u ko- joj će broj srpskih narodnih po- slanika biti jako reduciran, dokle će broj svih ostalih porasti. Hr- vati i Slovenci doći će ojačani i kompaktni u Narodnu Skupštinu, koja treba međutim da riješava ona pitanja, koja su van djelo- kruga i Hrvatske i Slovenačke banovine i koja se tiču isključi- vo srpskog dijela Kraljevine Ju- goslavije. Pored svega ovoga Hr- vati će dobiti i svoj posebni Sa- bor, na čiju kompetenciju i dje- lokrug rada ni Srbi ni Slovenci neće imati nikakvog uticaja. Predloženi izborni red u toliko je, po našemu mišljenju, opasniji za budućnost države, što se sa hrvatske strane izgleda želi da se glasanje po ovome projektu smatra kao neka vrsta plebiscita na osnovu kojega bi oni posle mogli još povećati svoje zahtjeve. Sa mjerodagne hrvatske strane jednako se dovoljno često ističe da sve što je do sada urađeno, da je to samo prva etapa u rje- šavanju Hrvatskog pitanja. Sa tim u vezi vjerojatno se odlaže i rješavanje granica Subotičkog izbornog okruga. Svakako izgle- da da će se i tu izborna geo- iaetrija preurediti u korist hrvat- skih pretenzija. * Pošto će nova Narodna Skup- ština imati značajan karakter u- stavotvorne skupštine te će mo- rati da riješava o već izvršenom, kao i još pretstojećem državnom uređenju, to će njen značaj pre- vazilaziti značaj obične Narodne Skupštine, što je protivno odred- bama i duhu postojećeg Ustava, obzirom na pitanja koja Vlada namjerava pred uju iznijeti na riješavanje, a koja pitanja obična Narodna Skupština nije nadležna da riješava. Međutim u tako je- dnu značajnu Skupštinu, prema projektu, Uredbe, srpski narod treba da uđe sa smanjenim bro=- jem svojih pretstavnika. O žrtva- ma Srbije i Crne Gore _ usljed njihovih ratova za ujedinjenje i oslobođenje, o desetkovanom bro- ju njihovog stanovništva zbog tih ratova, projekt Uredbe za izbore narodnih poslanika uopšte ne vo- di nikakvog računa. Iz svega napred izloženog ja- suo je da se u projektu nije vo: dilo računa 0 interesima i pravi- ma srpskoga naroda i da se zbog toga narod s pravom može upi- tati: da li bi odluke buduće Na- rodne Skupštine, u slučaju da se izbori sprovedu prema pred- loženoj Uredbi, uopšte. bile pu- novažne i da li bi one. mogle pravovaljano vezivati srpski. na- rod i za budućnost. Prema tome bilo bi u najvišem interesu države i naroda učiniti izmjene u spremljenom predlogu Uredbe za izbore narodnih po- slanika, Naličje Odjek svečano proslavljenih dana boravka Nj. K. Visočan- stva Kneza-namjesnika Pavla 1 Kneginje Olge, ne samo da se još osjeća u glavnom gradu Hr- vatske, nego u svim našim kra- jevima, pa i na strani, gdje se visokoj posjeti pridaje međuna- rodno značenje prvoga reda. Zaista i u običnim prilikama, visoka posjeta koja je izazvala onako svečan doček i oduševlje- ne manifestacije, stvorila bi u cijelom narodu neizrecivu ra- dost, zadovoljstvo i vjeru u bolje dane; a tim više u današnjim prilikama u kojima vlada svuda u svijetu zabrinutost za sutraš- njicu, visoka je posjeta umirila i osokolila kod nas zabrinute duhove, a svijetu je dala vidna dokaza, da u našoj kući vlada potpun mir i solidarnost naroda za svaki slučaj. A i ko nije pri: sustvovao zagrebačkim svečano- stima, mogao je o njima steći uvjerenje od same gospode mi- nistara na njihovom povratku u Beograd, kada su na pitanja raznih novinara Odgovarali da je u Zagrebu sve bilo. fino i odlično, sve u redu; neki su kazali da o tome ne treba ni da se pita, a svi su ujedno dali izraza. svoga potpunog za- dovoljstva. 1 sva naša javnost sa velikim oduševljenjem spominje veliki događaj prošlih dana; samo ljubljanski »Slovenec« (ne zna- mo tačno čiji je sad organ) brka nekako pojmove, kad kaže, »da su novim stanjem zadovoljni svi ustavni faktori: kraljevska vlada i hrvatski narod« — Srbe slu- čajno ne spominje — i da je »pobijedila zdrava jugoslovenska ideja, koja ne niječe tri narodne individualnosti; Slovence, Hrvate i Srbe.« Ovdje, istina, on nije zaboravio Srbe, ali mi zna- mo da jugoslovenska ideja pri- znaje i bori se za narodno je« dinstvo, a niječe i te kako teo- riju triju naroda. »Sve u svemu« (ovo je po njemačku »alles in allem«) kaže dalje, »proslavljen je u Zagrebu triumf narodnog sporazuma«. Kako. bismo bili radosni, da možemo i mi tako reći! Ali tre- ba da budemo iskreni, i malo manje optimisti; i toliko logični i dosljedni, da kažemo da na- rodni sporazum ne može još.za sada da slavi triumf, dogod o tome ne progovori domaćin, koji