Takca plaćena u gotovu GOBINA XXVII Izlazi svake subote. Pretplata u Jugoslaviji Nin. 48 godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno: za strane zemlje Din 96'-, za Fnglesku, Ameriku i Australiju Din 144'— Pojedini broj din 1- je“ rinna are da. kašivo m Ilabrovano | PegomiRo yo yina , tali masu * febrikd 492" Broj 6 Dopisi se šalju uredaištvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukocisi se ne vraćaju; ne- frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din _7'- za svaki centimetar visine | jednog stupca. Viasnik, izdavač i urednik; DOMINKOVIĆ P. KRISTOJ Osnovan 1892 god. Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2. JOŠ O SPORAZUM U U pitanju unutrašnjeg uređe- nja naše države, mi se još uvijek nalazimo u nekom zaista izvan- rednom stanju, koje uam uskra- ćuje najglavnije sSretstvo za to uređenje, a to je slobodno javno raspravljanje o njemu. Nama je sloboda štampe tako ograničena, da nijesmo u stanju da iznesemo ni najskromnijim načinom naše misli, bez ikakve savjetodavne u- mišljenosti, sa najboljom namje- rom da u tako važnom poslu ko- ji se tiče našega naroda i na še države, doprinesemo i mi po neku sitnicu, pretpostavljajući da i najspremnijim ljudima kojima se daje tako velika zadaća ure- đenja države, ne bi imalo sme- tati, ili držati da je suvišno ne- ko javno mišljenje ma sa koje strane dolazilo, ne možda radi veće sigurnosti povoljnog riješe- nja povjerene im zadaće, nego i zbog njihove lične odgovornosti prema Kralju, narodu i -državi. I eto već sada izbijaju među- sobna ozlojeđenja 1 inkriminaci- je, koje nijesu nikako na svom mjestu. Jer pošto za vrijeme kad se stvarao sporazum nije javno- sti bila data mogućnost da o nje- mu diskutuje, niti se tražilo su- djelovanje srpskoga naroda, a to javnost osuđuje, dosljedno osuđu- je isam ovakav sporazum, za- to se sad navaljuje prijekorima na one koji sa sporazumom nije- su zadovoljni, a to nije ni logi- čno, ni opravdano. Dr. Srđan Budisavljević se vrlo žestoko na njih oborio, tvrdeći čak da oni koji su protiv sporazuma, da su protiv države. Ali g. dr. Budi- savljević će dozvoliti da za takvu osvadu treba imati i opravdanih razloga i dokaza koje možda će g. Budisavljević i imati, pa je i to jedan razlog više, potrebna javna diskusija i sudje- lovanje srpskoga naroda, da se iznese na vidjelo ko je i zašto je protiv države, pa dase snjim obračuna. Dr. Budisavljević će dozvoliti i to, da je jedno biti protivnik sporazuma u principu, a drugo protiv pojedinih tačaka sporazuma, koje, da je vladala sloboda štampe i javna diskusija, vjerovatno je da bi se kao ne- prihvatljive bile eliminisale, ili ispravile. Ako se pak sa neke druge strane i to kaže, da ,,spo- razum treba da se zasniva na dogovoru, na uzajamnom razumi- jevanju i saznanju da je sudbina i Srba i Hrvata i Slovenaca je- dna ista, / da oni moraju da se slože i da čuvaju svoju zajedni= čku državu“, kako se onda mo- še zahtijevati da se bez javne kritike i sudjelovanja srpskoga da je bila | naroda primi en bloc sporazum, koji, ako daje uzroka zabrinutosti i zbog sudbine naroda 1 odbra- ne zajedničke države, daje zato ne samo opravdana razloga, ne- | go nameće 1 dužnost da se o to- me sporazumu najozbiljnije dis- kutuje, jer se preko toga ne mo- že i ne smije preći; — pa. zar bi se o ljudima koji vole i po- štuju svoju drž.vu, smjelo kazati da su (Bl protiv države? — Ma- lo je deplasirano takvo tvrđenje g. dr. Budisavljevića. Svi priznajemo da nam treba sporazum, samo ne ovakav, o ko- me se ranije ništa nije znalo, ne- go tek po svrš=nom poslu. Naša javnost zna međutim danas samo to, da braća imaju još zahtjeva koji ne prestaju, uaprotiv oni se množe sve više; dok mi opet dr- žimo da kad bi svi ti njihovi za- htjevi i bili opravdani — što ni- | pošto nijesu, — trebalo bi da se ipak uravnoteže prema interesi- ma cjeline. Sporazum nije kompromis ko- ji može da vrijedi za stanovito vrijeme, nego da bude za vjeko- ve, da se o njemu više ne dis- kutuje. Smisao svakog sporazuma znači zadovoljenje sviju ugovor- nih strana za njihovu bolju i stećniju budućnost, a ne da za jeduu stranu znači momentalno .pu daljih zahtjeva“. zadovoljenje stranačkih ambicija, koje sačinjavaju samo ,,prvu eta- Sporazum nije neka »carte blancfe« za o- svajanje zemalja; a država i slo- boda ne kupuju se na vašaru. Kome ovo nije jasno, taj je be- zuman; a još je luđi i drskiji, ako misli da bi se ikakav narod mogao naći na svijetu, za koga bi neko neispravno uređenje dr- žave moglo biti prihvatljivo, jer to ne bi bio više jedan junački i ponosni narod; tako prilagođa- vanje prilikama, značilo bi kuka- vičluk nekog skitničkog podivlja- log plemena, koji se potuca po svijetu za koru hljeba. Balkanski sporazum Konferencija balkanskog spo- razuma koja je održana prošlih dana u našoj prijestonici svrati la je pažnju cijeloga svijeta. Već prije nekoliko dana, stupci veli- kih svjetskih novina punili su se nagađanjima o ovom zname- nitom događaju, pa se danas, po srećuo i sjajno svršenom poslu, u njima nižu razni njihovi ko- menti i izrazi zadovoljstva, sla- žući se u jednoj misli, da je bal- kanski sastanak događaj, koji će po svojoj važnosti i prema vre menu u kome se izvršio, istorija zabilježiti kao političko epohal- no djelo prvoga reda. Sva politička važnost koja se pred dvaestak godina koncentri- sala u velikim evropskim metro- polama, u kojima se krojila sud- bina balkanskih naroda, danas je upravljena taman Balkanu, toj vulkaničnoj zemlji, koja je u ma- šti velikih, bila uvijek smetnja njihovom miru i blagostanju, nji- hovoj sili i veličini. Ta; nasilni- čka evropska politika, posljednjih je godina na veliko svoje izne- nađenje uvidjela, da Balkan ni- je više onaj nekadanji, da to ni- je raja koja je nekad bila, da je to jedna kulturna i kompaktna cjelina, koja spoznajući samu se- be i svoje pravo da živi pod sun- cem, odrekla se tutorstva silnika, pa hoće da živi svojim životom, svijesna da u njoj samoj leži ure- đenje svojih međusobnih odnosa. Nikad balkanski narodi nije- su kao danas, osjetili potrebu da se ujedine, jer_ da to sačinjava pitanje njihova opstanka. Oni su se na svojim leđima naučili, da treba da budu vrlo oprezni ida stoje daleko od krvavog kola ko- je su zavele velike države, jer svaka pogreška koja bi ih na to navela, bila bi za njih u dana- | šujim prilikama sudbonosna, ne- ispravljiva. I evropska politika skreće po- malo od svog starog mišljenja odnosno Balkana i naginje na pristojnije i logičnije ubijeđenje o njemu. Nije taj prevrat u po- litici nastao iz nekog obzira, ili iz ljubavi prema Balkanu, nego iz ubijeđenja da je ta politika bila na krivom putu, pa neki prave iz toga račun za budućnost, u svoju korist. Jer ima još uo- braženih (nije bila samo Austri- ja), koji gledajući Balkan s vi- soka, dižu i spuštaju durbin ne- prekidno, desno i lijevo, kao da im je magla pred očima, pa ne vide ono što sami gledaju, da je Balkan prepoređen, da se Bal- kan ne zanosi više grabežljivim instinktom otimanja tuđega 1 taš- tim ambicijama, nego da je rije- šen, da kompaktan brani ispred vajajući našu unutrašnju politiku koja je vođena pod uplivom te- ških vanjskih prilika; bez obzira na naše međusobne raspre i ne- zadovoljstva koja bi ometala sve- čanost ovog momenta, (a rečeno je da se domaće rublje pere u | | ma kog tuđina, svoje pravo Od- Svojoj kući), mi sa zadovoljstvom i | | na da usreći ovaj ponosom ističemo koustataciju i priznanje cijelog svijeta, da je.na- .ša država Jugoslavija prva, koja je inaugurisala politiku evrop- ske ravnoteže i izmirenja, a to je posljednjih godina i dokazala. Jugoslavija je od svjetske javno- sti shvaćena i pretstavljena kao vodeća neutralna država i glavni faktor mira u Jugoistočnoj Evro- Di, a Nj. Kr. Vis. knez namje- snik Pavle, nazvan je apostolom mira, ističući vodeću ulogu njenih državnika. Vaujska politika naše države na putu je da dokaže, da je ona jedino spasenje čovječan- | stva. Ne dirajući u tuđe i nedr- žeći da čovjek ima biti rob čo- vjeku, naš je narod prožet mišlju da je oteto prokleto, i stoga ne traži i ne želi tuđe, ali ne dani svoje, držeći se devize ,,Balkan balkanskim narodima“, koja je postala aksiom, i koja treba još da do kraja uvjeri svakog zavo- jevača, da je ona jedina .sposob- dio Evrope, jer svaka protivna ideja, ma u formiluka- zala, osuđena je na neuspjeh i na propast onoga koji bi se nje držao. kakvoj se najljepšoj Odmah nakori potpisanog spo- razuma hrvatski narodni zastup- nik g. August Košutić održao je na sjednici Hrvatskog Narodnog Zastupstva poznati govor, smo mi u cjeljni donijeli u 36 broju »Dubrovnika« prošle godi- ne. kog U tome svome govoru, — ko- ji će uvijek služiti kao dokume- Nedosljednost hrvatskih vođa - dosljednost hrvatskih masa nat vremena koje je stvorio ta- kozvani sporazum, — na jednom mjestu g. A. Košutić ovako bez ikakvih skrupola viče: »Dovoljno je pogledati po svijetu samo na stanje, koje nam je predano, ili — točHiiije kaza- no — koje se ima predati pod vlast bana Hrvatske. Nema tu područja narodnog života, za ko-