Taksa plaćena u gotovu GODINA XXVII Izlazi svake subote. Pretplata u Jugoslaviji Din. 48 godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96'-, za Englesku, Ameriku i Australiju Din 144'— Pojedini broj din 1- PER LI 18: U E KRK) kL lav io MB u h3 hi anis ao pr i Dubrovnik, 16 marta 1940 Uba KniK Broj 11 Dopisi se šalju uredništvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; ne- frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din 7'- za svaki centimetar visine jednog stupca. Viasnik, izdavač i urednik: DOMINKOVIĆ P. KRISTO Osnovan 1892 god. Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2. HRVATI, SPORAZUM i RADIKALI Kako se u dramskim djelima | obično protagonist ne pojavljuje na binu odmah u prvom aktu nego tek u drugom i susljednjim; tako se i na našu narodnu binu pojavljuje tek u drugom aktu na- šeg sporazuma protagonist Svp- ski narod, oličen u Narodnoj ra- dikalnoj. stranci, koja za nj go- vori i radi, Kome je od nuših ljudi ona poznata samo po ime- nu, mi ne možemo u malo reda- ka da mu kažemo više, nego da je Narodna radikalna stranka o snovaua u Srbiji 188: g. iz so- cijalističko-radikalne grupe Sve- tozara Markovića, i da .je kao vođ stranke bio i ostao do svoje smrti genijalni Nikola Pašić. A u Vojvodini je poslije povlačenja . Svetozara Miletića iz političkog života, Narod. radikalna stranka obrazovana 1887 g. Vođ je bio Jaša Tomić, a čuvena Miletićeva »Zastava« postala je njen organ. I. Vojvodini-i su dvije stranke podržavale uvi- jek međusobnu vezu; one su u- prav bile jedno, a po svojoj ide- ologiji i po svom programu, naj- bolje su odgovarale potrebama i željama naroda. Dijelile su ih samo političke prilike u kojima su živjele: jedna je bila pod tu: đinom, a druga u svojoj samo- stalnoj i slobodnoj državi. Ova je druga poslije raznih trzavica koje su se u zemlji događale, prekinula najposlije sa režimom koji je izazivao neprekidne teške krize, 11903 g. odredila je no- vi politički pravac državi. Dola- skom kralja Petra I na prijesto- lje država je preporođena. Bal- kanskim ratovima i Svjetskim ra- u-u.Srbiji.ovex, tom, teškim žrtvama, ali slavom | ; ovjenčanim pobjedama oslobođe- (ona, Srbija je proglasom I-I2 I9I8 ujedinila Srbe-Hrvate-Slovence, i rušenjem Austro-ugarske monar- hije osnovala današnju našu dr- žavu Jugoslaviju. Dakle na osno- vi narodnog jedinstva izraženog od cijelog naroda, a svečano sank- cionisanog od kralja Petra I, do: šlo se do izvršenja ovako velikog istorijskog djela za vječita vre- mena. To je velikim dijelom za- sluga radikalne stranke, drukčije kazano srpskoga naroda. 'Tre- balo bi da nestane toga naroda, pa da se okrene tumbe sve ovo što je stvoreno, — Danas međutim vlada neko ne- sporazumljenje lu redovima same radikalne stranke. U čemu je Spor, mi ne znamo; ali ma ka- kav bio, mi vjerujemo da je ide- ologija stranke ona jedna, uvijek ista od njena postanja. Ona se ne da mijenjati ni pod kakvim prilikama, niti je ma kakva sila može spriječiti, ili obuzdati. Ako su radikali danas pocijepani, tu bi mogli biti uzrok neki lični motivi, neslaganje sa voćstvom, ili nesporazumi među članovima odbora itd, pa je posao voćstva stranke, da to raščisti i uredi ka- ko zna, a ne da u samoj stranci vlada nesloga, da se podržavaju razne oprečne struje koje hoće da jedna nadjača drugu, u dana- šnjem momentu, kad su na redu vrlo važna, možda i sudbonosna, pitanja za državu i za narod. »J a biča nek ite Istina je da u svakom Jeste li izmirili pretplatu? A narodno jedinstvo? — Širite ,Dubrovnik“ Pa zar tatima Mnogo se danas upire prstom na vanjske prilike koje nam im- ponuju da prikrijemo naše neza- dovoljstvo i da se pokažemo slo- Žžni, pa u ime toga iskorišćuje se ova naša situacija, namećući nam nove zahtjeve. Ali kad jed- nom nastanu normalne prilike i svijet se bude uređivati, pitanje je da li će oni koji će imati tu zadaću, priznati ovo naše ure- đenje, ili će nam ga skrojiti oni Se sa ovakim dosadanjim rezul- | po svom ukusu, — obila bi uzaludna sva ova U tom slučaju naša muka i danguba oko uređenja. Gotovo bi bilo najpraktičnije da taj posao ostavimo in suspensu odo boljih vremena; da objesimo gusle o čavo, a da ih skinemo kad nam sreća dadne da veselo zapjevamo. Ali do tada ne da- vajmo povoda velikima da oni sve ovo iskoriste i urede nas o- nako kako njima bude drago, a na našu štetu. A da bi se te bijede sačuvali, ŠTA DA Danas se Srpstvo zaista nala- zi u teškoj kušnji. Treba izabra- ti između historijskog misi nar- skog puta Srba i Srbije, toga Pi- emonta svih južnih Slovena, i drugog, lakšeg.i udobrijeg puta: povlačenja Srpstva sa opšte na- cionalne linije na ekskluzivno Srpstvo i samo Srpstvo. Danas izgleda, kao da su Srbi izgubili bitku, koju su vodili po- sljednjih četrdeset godina. No to samo tako izgleda, jer bi Srbi lako i u ovom času izašli kao pobjednici kad bi htjeli da kažu: nŠto se nas tiču Hrvati i Sloven- ci! Svoje ćemo skupiti a oni ne- ka idu kud im je volja! Mi tra- žimo svoje hiljadugodišnje držav- no pravo, plodove. svojih srpskih ratnih pobjeda, zadovoljštinu za mrtve najbolje Srbe i mrtvog srpskog Kralja. Svoje smo imali, svoje <enmio čuvati!“ Srbi međutim ne mogu ni u Ovim najtežim časovima da tako postupe i da na taj način stave interese jednog dijela ispred i iznad interesa opšte narodne cje- line. Srbima vazda lebdi pred o- čima kao uzor slobodna Srbija i dinastija Karađorđevića, koji su dali historijskih dokaza, kako se gine i strada za cjelinu i koji su baš na osnovu takovog djela- nja postali neimari i nosioci na- še zavjetne nacionalne misli. A šta radi danas veći dio naše bra- će? nE st — Čitajte »Dubrovnik“ RADIMO? Htjeli smo pravu Jugoslaviju kao veliko i zajedničko dobro svih Srba, Hrvata i Slovenaca i za taj smo ideal podnijeli nad- čovječanske žrtve i napore, a na- išli smo već na prvom koraku ka Pretplaćujte se na ,Dubrovnik“ -— — — — Mi foćemo svojel Mi foćemo Jugoslavlju Koja će biti jednako firvatska Kao i srp= ska, i u kojoj niko neće trebati da nam milostivo obećava slobo- du i jednakost. Mi smo svijesni da ponovno stvaranje te i takove Jugoslavije traži od nas Srba po- novne berbe i žrtve kao i dosa- da, a isto tako znamo, da će o- pet biti sve kao što i ranije: bi- će pobjeda kao i ranije. Srbija i Srbi išli su i pre rata i za vri- jeme rata svojim putem pobjede,