'Taksa plaćena u golovu GODINA XXVII Izlazi svake subote. ] Pretplata'u Jugoslaviji Din. 48 godišnje. Polugodišnje i i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96'-, za Englesku, Ameriku i Australiju Din 144'— Dubrovnik, 15 aprila 1940 * 514% GETE Osnovan 1892 god. Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2. I Da nastavimo sa razlaganjem govora g. dr. Lazara Markovića, On je između ostaloga kazao u svom govoru, da kod Švajcaraca nema čovjeka koji postavlja pi- tanje narodnog jedinstva; a da bi za onoga koji bi to pitanje postavio, rekli da je lud. Mi to razumijemo potpuno. Ne treba im narodno jedinstvo, niti ga može biti, jer su to tri heteroge- na naroda sa tri različna mater- mja jezika; a mi smo jedan na- rod, jer je maš maternji jezik jedan, isti. To potvrđuje dakle teoriju, da maternji jezik odre- Čuje narodnost, a ne ni plemen- ske razlike, ni privilegije kaste, mi vjera, ni kultura, Veliki hr- vatski pjesnik Petar Preradović bio bi se odnarodio, i vjerovatno bio bi postao veliki njemački pjesnik, da ga snaga i ljubav maternje riječi nije za vremena osvijestila i povratila svome na- rodu. Gritaj te DADO VNTE Naša država je u današnjoj formi samo nastavak i sinteza o- ne u davnoj prošlosti začete, još vrlo neodređene državnotvorne ideje naših predaka, kad su prvi put nogom stali na ove krajeve, A koju su razne protivne struje pomutile, razdvojile, tokom vje- kova spriječavale, ali je nijesu mogle uništiti. Prekaljena u vje- kovnoj borbi za slobodu i neza- isnost, oma je našla svoj epilog 1 velikom ratu 1914 — I918 g, ona ne može ni za čiju ljubav la se odreče narodnog jedinstva, er to bi značilo odreći se svoga elikog djela, kao i sopstvenog divota. Naša država nije samo radi las stvorena; niti je stvorena a neku raskoš i bezbrižan, ra- ipan život. Njoj je namijenjena edna velika zadaća, da u cen- ru Balkana, bude jamstvo mira reda, da se Balkan nikad više le vrati na ono što je nekad io: ognjište nemira, pokolja, eprijatnih iznenađenja, poprište olitike oprečne interesima bal- anskih naroda, kojom su se vje- to nadmetale velike sile za svo- e egoistične prohtjeve. Naša dr- ava treba da bude jedna, kao što je i narod jedan, inače ona ne bi mogla imati povjerenja, jer ne bi mogla davati onog jamstva koje se od nje traži, po- stala bi smetnja onima koji tra- že mira i reda na svojim grani- cama, pa bi se pobrinuli za ne- ko drukčije uređenje i naše i ci- jelog Balkana, a za koje nas ja- mačno ne bi ni pitali, Ako dobro shvaćamo naš život- ni interes, mi treba da brinemo za naše uređenje, prema toj ve- likoj zadaći koja nam je nami- jenjena. Naša država treba zato da bude jedinstvena, jer u je- dinstvu je njena snaga, da tu zadaću može uspješno vršiti. Ona ne može biti federalistična, jer je federalizam opravdan za hete- rogene narode, čiji materijalni interesi mogu da se slože; tu je potreba zaštićenja tih interesa utvrđena i neosporna, Ali gdje se smišljeno namjerno traži cije- panje interesa i moralnih i ma- terijalnih, gdje je samo težnja rušenja ove zajednice koja po- stoji, i stvaranja još jačeg razdo- ra među jednokrvnom braćom, tu je federalizam prosto zločin. Jeste li izmirili pretplatu? Dr. Marković“ kaže dalje, da se u razgovoru srpskih pretstav- nika sa dr, Mačekom vidjelo da Hrvate boli to što u čisto hrvat- Skim krajevima oni vide domi- natnu srpsku volju. Prije svega pitanje je koje oni krajeve ubra- jaju u hrvatske, jer tu skoro su kazali da je Beograd poslije Za- greba najhrvatskiji grad, pa nam je teško snaći se u ovoj konfu- ziji pojmova i geografije. A u čemu se sastoji neka srpska vo- lja, mi ne vidimo, jer ako je iči« ja volja danas dominantna, to je hrvatska. Držimo da je to naba- čeno samo da se nešto reče, kad je bez privoljenja srpskog naro- da zaključen sporazum 1939 g. Da li srpski narod odobrava u cjelini taj sporazum, to će se znati kad bude pitan i kad bude u mogućnosti da kaže svoju po- sljednju riječ. Tu mogućnost o- težavaju još uvijek nesređeni međusobni odnosi u radikalnoj stranci. Dok sje ne ukloni pod- vojenost u njenim vrhovima -ine uspostavi red, dok se ne bude na čisto ko vodi glavu riječ, da li Glavni odbor stranke ili ko drugi, ko je legalni njen pret- stavnik, ne može biti govora ni o legalnosti ma kog riješenja ko- je bi se donijelo u njeno ime. To je držimo jasno i potrebno, da ne bi došla u diskusiju legi- timnost odnosnog pretstavnika Radikalne stranke. Nego dr. Marković uvjerava da su Srbi bezuslovno za spora- zum, i da je njihova čast u pi- tanju. Ali mi držimo da ovdje ne može biti govora o važnosti sporazuma, niti je pitanje srpske časti. Srbi su uvijek više nego iko bili za sporazum, jer su se oni za njo borili-i žrtvovali. A na nešto što se bez sudjelovanja i privoljenja Srpskoga naroda u- ugovaralo i riješavalo, našto Srpski narod nije bio u moguć- O državnom uređenju TT TITITTI O RIE ZORE U O O DP JAZ ROTOR ZORRO ORONT OVO OAO PROROK ENI nosti da pristane ni da ne pri- stane, vije moglo biti ni razloga da on zalaže svoju riječ. Kad se bude s njim raspravljao i ugo- varalo, on će tek. tada kazati svoju posljednju riječ, za koju ue treba da se niko boji da će biti po čistoj njegovoj savjesti, po njegovom osjećanju rodoljub- lja i shvaćanju države, njene ve- like budućnosti i sreće. On će izreći svoju riječ, jer će njom za- ložiti i svoju nikad ne pomuće- nu čast, a njegova je čast sino- nim svetinje, kao kad kaže ,,ča- sui krst“ 1 časni post“; zato ne treba da ga _ niko potsjećuje ni na svetinju svoje ,,časne rije- bia izmeu dva Kako je javnosti poznato, pret- sjednik vlade g. Dragiša Cvet- ković održao je veliki govor I aprila ov. godine na konfereciji senatora JRZ i senatora, prijatelja vladine stranke. U tome svome govoru ua dugo i široko iznio je razvoj prilika i političkih do- gađaja do obrazovanja njegove vlade, o sporazumu sa Hrvatima, o JRZ, okupljanju radikala, ne- utralnosti naše zemlje it. d. Kako javljaju iz Beograda, ovaj govor izazvao je reakciju kod pretsjednika vlade kog je naslijedio g. Dragiša Cvetković, kod g: Dr Milana Stojadinovića. Ze Širite, ćitajte i pretplaćujte se na ,Dubrovnik“ se: Fabrovrnika sgetife Broj 15. z ' ae. Dopisi se šalju uredništvu 5 e apretvfataoglasići-javne .,,. : zahvale administraciji lista. i Rukopisi se ne vraćaju; ne- i frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din 7'- i za svaki centimetar visine | Pojedini broj din 1'- jednog stupca. Vlasnik, izdavač i urednik; DOMINKOVIĆ P. KRISTO : e