"faksa plaćena u gotovu GODINA XXVII izlazi svake subote. Pretplata'u Jugoslaviji Đin. 48 godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96'-, za Englesku, Ameriku i Australiju Din 144'— Pojedini broj din 1-- JUBA Broj 23 Dopisi se šalju uredaištvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; ne- irankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din_-7'- za svaki centimetar visine jednog stupca. Vlasnik, izdavač i urednik; KRISTO P. DOMINKOVIĆ Osnovan 1892 god. Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2. Opšti i sporedni interesi Ratua situacija posljednjih da- na, pruža sve većeg iznenađenja. Kapitulacija < belgijskog kralja Leopolda -III,:“ označuje“ se kao Ma kakvo: bilo danas razmimoi- laženje u: ocjenjivanju toga kra- ljevog djela, neosporan je fakat da se on na to riješio“ bez znanja svoje vlade i protiv“ volje svoga naroda, a dokaz 'jetošto se vla- da, jedina sada: pretstavnica Bel- gije, nije predala, dok narod i vojska bore ''se 1 dalje, ne priz: navajući kraljevo: riješenje. Neči- je je mišljenje đa će se o drža- Shvatimo važnost koju ima naša | država u čitavom svijetu, i povje- | renje koje ona uživa naročito u | Ovako teškim prilikama, za odr- djelo bez presedana “u historiji. | | ko 1 sam žanje mira, pa. da joj.ne stvara: mo novih briga novim zahtjevi- ma. Jer nije dosljednost kad _ne- priznaje da sada nije | vrijeme za raspravljanja koja do- nju kralja: Leopolda moći izreći | pravi sud tek onđa, poznate prilike i motivi koji su ga na taj korak naveli. Svakako ta će anketa moći samo da obja- sni događaj, kojom ili čijom je pobudom stvoren. “Drugo je pita- nje da li seon može i opravdati. I tako mjesto "da se ovo be- zumno prolijevanje krvi primak- ne kraju, ono će — sva je pri- lika — da se protegne u nedo- gled, jer niko ne može da predđ- vidi do koje granice može da do- pre nezasitljivost osvajanja i žeđ krvi, dok utučenost i zabrinutost koja vlada u svijetu, ogorčava svačiji život, i ko ne igra u o- vom paklenom kolu. Mi možemo biti zadovoljni što, zakivaljujući vrsnim ljudima koji: vođe našu lađu po ovako uzbunjenoj pučini, ostajemo po strani .od ovog u hi- storiji nezapamćenog pokolja. Potpuno je pravo što svijet oda- je priznanje našoj državi, što je u sadašnjoj teškoj situaciji umje- la sačuvati svoju neutralnost ko- joj niko nema šta.da. prigovori, i otkloniti od svog naroda novu nesreću. Zato se sa puno razlo- ga Jugoslavija i smatra kao ključ situacije na Balkanu, što je sa- svim prirodno za državu koja ni- kad nije bila agresivna, ni lako- ma za tuđim, niti je ikad imala drugih pretenzija, nego da živi kao slobodna, nezavisna država koja ne zadire ni u čije intere- se, potpuno zadovoljna onim što je uvijek bilo njeno, a što je te- škim svojim žrtvama od dušmani- na izbavila, Ona tako i sada ho- će da živi i da napreduje jer na to ima pravo, puštajući i drugo- ga da živi kako mu Bog đa, u- vijek spremna da to svoje pravo odbrani od svakog napadača. Ta- ko je uspjela da u malo godina stvori prijateljske veze sa svim velikim takay faktor mira na Balkanu, da prinuđava i svoje susjede i udaljenije države, na poštovanje i priznanje legitimnih prava. Duž- nost je “pak sviju nas da dobro i! l i državama, i da postane. kad “budu | | ba đa bude bar toliko logičan, | vode do sukoba, a s druge stra- ne nalazi za potrebno da nagla- si ,,da je uprav sada najzgodnija prilika. da se u što većoj. mjeri zadovolje Hrvati“ tim, da se pri- hvati ono sa čim drugi dijelovi naroda ne mogu još da se slože i da to prime. Ko to traži, tre- pa da pomisli da se interesi cje- line, naroda i države ne mogu da metnu na stranu, samo zato da se zadovolje braća Hrvati. Dosljednost bi tražila, da kad i sama braća prizuaju da se u ci- jelom našem narodu već javlja duh nacionalne sloge i pribira- nja, i oni od svoje strane pomog- nu taj duh da se sve više razvi- ja, a ne da ga suzbijaju, jet ta- ko kvare ono što bi htjeli da po- stignu. A sve što traže, trebalo bi da bude. osnovano na pravdi i istini, da sve svoje želje svedu na ono što sama pravda i narod i država i ljudski razum mogu da prihvate, i. da imajući povje- kad ed pravde otstupao nego se za nju uvijek borio i stradao, ko- ji ih je oslobodio i dao im sve ono što im je tuđin otimao, po- misle da kad im brat nikakva dobra ne bi bio do sada učinio, što im je skrivio da ih neko od njega odvraća i ne daje im da ga zavole, nego da ga mrze kao da im je krvnik? Ovim refleksi- jama trebalo bi da se rukovodi svaki onaj koji uz svoje zahtjeve prizna i prava drugih, kojima je glavna misao i briga državno i narodno jedinstvo, pa zato potre- bu riarodne sloge, međusobne ljubavi i poštovanja, jer opšti in- teresi ne smiju se podrediti spo- rednima. Glavni odbor Srpskog musli- manskog kulturnog i prosvjetnog | društva »Gajret« uputio je po- | slanicu svima članovima i musli- | manima u našoj državi. Ova po- slanica glasi: »U teškim vremenima dana- šnjice, kad se skoro cijela Evro- pa nalazi u plamenu, narodi Bal- kana, a među njima i naš narod, ostali su do sada pošteđeni. Ju- goslavija je riješena da do kraj- njih granica očuva svoju neutral- nost. Bez obzira kako će se prilike dalje razvijati, naša patriotska dužnost nalaže nam da danas. više nego ikada do sada budemo na najvećoj opreznosti, da zbi- jemo naše redove, da se u za- jednici sa ostalom braćom dru+ gih vjera složno okupimo oko prijestola našeg Kralja i da bu-/ demo u svakom momentu spreme ni da stanemo na branik otadžbine. Kroz vjekove davane su ogrom- ne žrtve i proteklo je more krvi dok smo se oslobodili 1 dok smo se ujedinili svi Srbi, Hrvati i Slovenci u jedinstvenu državu Kraljevinu Jugoslaviju. Na stva- ranju takve države radili su ve- liki naši pretci svih triju vjera, svaki na svoj način u svoje vri- jeme. Kad je po pristanku tur: ske carevine riješeno da Austro- ugarska okupira Bosnu i Herce- govinu, muslimani su se goloru- ki suprotstavili silnom i naoru- žanom napadaču i zadali mu te- ške gubitke. Pored toga što to dokazuje njihov patriotizam, nji- hovu naprednu svijest, jasno je da bi uspjeh toga otpora bio ve- ći da su ga u ono doba zajedni- čki vodili svi stanovnici Bosne i: Hercegovine. Danas smo, hvala Bogu, u mnogo boljoj situaciji, ne samo kad je u pitanju odbrana svoje | rodne grude, nego smo združeni | svi bez razlike na smo svijesni opasuosti -koja bi nam mogla zaprijetiti. Tada se zaboravljaju sve zadjevice unutra- šuje prirode i sporovi svih vrsta. Ovi časovi opasnosti ukazuju najbolje naša unutrašnja nesioga kroz 20 godina i koliko je nerazumna politička borba i netrpeljivost štetna za opšte državne interese. Neka Bog da da nam ovo bude posljednja opomena za pravu bratsku ljubav i slogu, jer treba svi da uvijek imamo u vidu da nijedan grad, nijedna pokrajina, da nijedan dio maroda, pa ni jedna vjera ne mogu očuvati svo- ju nezavisnost i slobodu bez sa- radnje svih ostalih i svih krajeva, svih imena i svih vjera. Sudbina jednih potpuno je u zavisnosti od sudbine drugih, naročito u času kad tuđin prijetida ugrozi našu samostalnost i našu slobodu. Toga treba da bude tri- jezan svaki. Treba uvijek za to imati na umu i biti svijestau da je muslimanima, kojima se ovim pismom obraćamo, Bogom cdre- đena sudbina da žive u miru sa ostalom braćom. Njihova sudbina ne može biti. niukom pogledu, a najmanje u vjerskom, drukčija od ostalih i nigdje im ne može biti bolje nego u ovoj slobodnoj državi. Stoga treba nastojati svi- ma silama da se neprestanim kontaktom i bratskim dogovorom sa svom ostalom braćom posveti prva i najosnovnija briga bez- bjednosti naše države u svakom pogledu. U tom cilju ne smiju vjeru i mi muslimani nigdje da zaostanu u; aktivnosti od ostale braće. Svaki, pa makar i nehotični ispad; ko- ji bi mogao takav red ometati, | ske i vojne koliko je bijedna bila | treba“ suzbijati u korjenu i one“ mogućiti. Mi smo svijesni i ponosni što su se muslimani u ovoj našoj državi uvijek pokazali kao naj- lojalniji i najodaniji, da su naj- uzornije vršili sve svoje građan- dužnosti, pa prema tome njihov osjećaj za državu niukoliko ne zaostaje od osjeća- ja braće drugih vjera. Taj osje- ćaj, takvo shvatanje dužnosti u interesu naroda i države i u naj- većem interesu muslimana treba u današnjici da dođe do jačeg izraza u svakom pogledu. Sve treba baciti, bar za sada, u stranu.. Rezonovanje o ishođu velikog sukoba u Evropi, o simpatijama i antipatijama prema jednoj ili drugoj zaraćenoj straniili slično, treba da bude umjereno i da se uvijek gleda sa stanovišta opšteg narodnog i državnog. Različita shvatanja u tome ne smiju da buđu razlog koji bi mogao da dovede do zategnutosti i nesla- ganja sa svima koji u tom po- gledu zastupaju drugo mišljenje. To treba učiniti zbog toga što se ne zna odakle nam. prijeti e- pasnost. Odaklegod ona dođe si- gurno je da će muslimani u naj- većem svome interesu sa odušev- ljenjem ustati na odbranu domo- vine kao što su to uvijek činili i njihovi ocevi i djedovi“. Ovu poslanicu potpisao je pret- sjednik »Gajretaš, bivši ministar, g. Avdo Hasanbegović. Jednako patriotsku poslanicu uputio je na sve muslimane Reis ul-ulema a. Jugoslavije, g. Fehim Spaho. U njoj se, između ostalog, ka- že i ovo: »Vjera u Boga, vjera u samog sebe, vjera u kompaktnost našeg naroda, u lijepu budućnost naše