'Tahsa plaćena u gotovu GOĐINA XXVII Izlazi svake suboie. Pretplata u Jugoslaviji Din. 48 godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96'-, za Englesku, Ameriku i Australiju Din 144'— Pojedini broj din 1- Dopisi se šalju uredništvu a prciplata, oglasi i javne zahvale administraciji kista. Rukopisi se ne vraćaju; ne- irankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din 7'- za svaki centimetar visine jednog stupca. Vlasnik, izdavač i urednik; KRISTO P. DOMINKOVIĆ Osnovan 1892 god. Uredništvo i admimistracija: Kraljice Marije br. 2. Koncen iracija Prosuđivanje situacije u čita- vom svijetu, ma koliko da je ne- određena i nepouzdana obzirom na njeno razvijanje u skorom vremenu, nije nikad bilo tako jednodušno kao danas, u ubije- đenju da je ona vrlo teška i da daje povoda ozbiljue zabrinuto- sti. Ona je davno prešla svoju prvu fazu iz koje se postepeno, ali naglo mijenjala i rasla tako, da je postala neizdržljiva i bez- izlazna, pa čovjek u neizvjesnosti da li smo na pola puta, ili tek još na početku ove paklene igre kojoj se kraja nikako ne nazire, pomišlja kako bi bilo da bar u nečemu iskoristi najnovije geni- jalne izume, ubjedljive i osjetlji- ve produkte ljudske kulture i znanosti, pa da seriješi na put u stratosferu, da tamo potraži na nekom drugom planetu, jedan miran kraj, na kom bi mogao da prokuburi svoj jadni život. Možda je priroda tako odredi- la da se ljudi među sobom ne trpe, da se kolju kao čele u uli- štu; možda je prirodno da im ponekad 1 dosadi miran život, pa traže neku promjenu, ma ka- kvu, samo da im nije ovako jed- nostavan i monoton, kako ga sa- mi pretstavljaju. Do sada je čovjek išao po zemlji, ili se vozio po vodi. Da- nas ga vuče želja da se vine ne- bu pod oblake, da se prometne u pticu, da se s orlom barabari i nadmeće u savlađivanju nedo- stižniu visina, koje bi po njego- vom mišljenjumorale biti na do- maku raja, u kom treba da po- traži ono blaženstvo, na koje ga upućuju popovi. Pa ako se čo- vjek i tu nađe izigran u svom Skromnom pregnuću, on će da ispita i dubine Okeana, jer mu kažu da je i tuneki čaroban svi- jet, za nj privlačan naročito zato što mu nije još dovoljno poznat, pa ga sve više privlači radozna- lost i želja da i njim zavlada. I u evom metežu nezasitljivih strasti i čežnje za rušenjem i u- živanjem svoga gospodstva nad | ruševinama i na garištu svijeta, ima ipak kod nas ljudi, koji ne shvaćaju ozbiljnost vremena, rav- nodušni što se maša država i s njom čitav Balkan sačuvala do sada, (a sva je nada da će se sa- čuvati i do kraja ove ratne idi- le), — upuštaju se u stranačke Prohtjeve, pa pod izgovorom da rade na korist države i na oja čanju duha solidarnosti, oni se zanose pitanjem koncentracije vla- de, o kojoj se sada mnogo govo- ti i raspravlja, ali samo zato što u takoj kombinaciji vlade, omi nazrijevaju mogućnost da se Prihvati definitivno sporazum 26 avgusta, dakle i bez privoljenja srpskoga naroda, koji iz poznatih razloga nije još mogao dati na nj svoje pristajanje. Ti ljudi zna- ju da je sporazum stveren na brzu ruku zbog teških vanjskih prilika, i da se do boljih vreme- na ne može o njemu raspravljati; da se diskusije ne bi mogle iz- bjeći, a da bi one mogle da do- vedu do sukobi, koji bi našli o- djeka u javnosti i našoj i tuđoj, a daseto u ovako ozbiljnim momentima nikako ne želi, nego iz obzira prema našoj državi tre- ba ih izbjegavati. Pa ipak ti ra- zlozi za neke naše ljudi ne vri- jede, oni sve to uzimaju na laku ruku, jer ne paze što je za do- bro države: njima je glavno, da budu zadovoljeni njihovi strana- čki zahtjevi. Istina je da se koncentraciona vlada nameće uvijek u ozbiljnim momentima međunarodne situaci- je; a za našu državu, kad ta zaoštre- nost međusobnih odnosa na strani može da djeluje i na naše unu- trašnje prilike. Ali to na našu sreću nije slučaj, naš stav neu- tralnosti prema vanjskim doga- đajima već je određen, on kod svih moćnih država, bez razlike, nalazi shvaćanja i podrške, svuda | je u svijetu priznat kao vrlo lo- | gičan, umjestan i čak potreban, On se i vrši najskrupuloznijom tačnošću tako, da ne samo nema | ko da mu išta prigovori, nego je naišao na opšte odobravanje. A pošto se ništa drugo od nasine | traži nego da se držimo određe- nog pravca, nema razloga, ni potrebe da budemo zabrinuti i da, prema današnjem stanju pri- lika, pomišijamo na koncentra- ciju, jer to bi moglo na strani dati povoda sumnji nečemu predomišljamo, vjerovat- prihvatiti: a ako nije, onda bi bilo uzaludno to kriti. Oni znaju da Srbi nijesu nikad bili, miti mogu biti u principu oprečni na- rodnom sporazumu, jer su se za nj vjekovima i borili; a ne pri. znaju nikakav sporazum koji bi rod, nego iz uvjerenja da je to jedna neosporna narodna potre- ba, da ne smije biti nikakve raz- like među nama, nego potpuna jednođušnost, kao sinova jednoga istoga naroda. Samo takav sporazum, samo ta- bio iz neke formalnosti, da se | kvu narodnu Koncentraciju traži nekoga uvjeri da smo složan na- | Srpski narod. Dimenzije rata postaju sve ve- | za sada u materijalu a, vrlo la- će. Nadiranje njemačke vojske u | ko brzo, i u ljudstvu. Francusku i njen pomol na ka- nalu Lamanšu, nije stavio u te- žak položaj samo Englesku, već je uznemirio i Američke sjedi- njene države, koje u utvrđivanju njemačke vojske ma zapadnom dijelu Lamenša vide ugrožene i Svoje interese, pa se je zbog to- ga u političkom svijetu već pra- vilo prognoze, kako će na kraju Amerika ući u rat. Najnoviji događaji kao da će dati pravo toj prognozi. I ako se cijenilo da će Italija još izdr- žati svoj stav nezaraćene zemlje, ona je, ipak dosta nenadano, u ponedjeljak izjavila preko dućea g. Mussolini, da je došao čas, kada je Italija dužna, da u ču- vanju svojih interesa zadovolji obavezama, koje je vezuju sa Nje- mačkom, te se od tog dana, II juna ov. g., nalazi u ratnom sta- nju sa zapadnim demokratijama kao saveznik i suborac Njemačke, I dok Italija i Njemačka na svoj način opravdavaju ovakav stav Italije, dotle Francuska ovo dr- | žanje Italije proglasuje kao uda- orac u leđa svojoj latinskoj sestri. da sei mi no da smo skloni na otstupanje | od našega sadanjega pravca ap- solutne neutralnosti. Zar to ne bi potreslo._ ono povjerenje koje uživamo na strani, zar to ne bi za nekoga bila provokacija ? Ali na stranu sva ta razmi- šljanja, mi nemamo čega da se bojimo, jer je danas naš među- narodni položaj vrlo solidan, a naša vaniska politika u dobrim rukama. Ona je već do sada dala dovoljno dokaza sveje umješno- sti i takta. Nama se samo name- će pitanje zašto neki naši ljudi hoće da iznude sporazum nekim nepravilnim načinom, kojim bi postao bezvrijedan i nemoguć, Ako je sporazum perfektan, ne treba da se niko boji da li će ga i srpski narod u svoje vrijeme Bez obzira kako jedna strana o- pravdava a druga osuđuje sada- šnje ratno angažovanje Italije, fakat je tu, da rat uzimlje sve jače dimenzije, jer sa ulaskom Italije u rat protiv Engleske i Francuske, rat se proširuje i pre- ko granica Errope. On, zahvaća- jući Sredozemno more oko kojeg se najviše otimlju, prelazi i pre- ko njega i zahvaća talne interese imaju i Italija i Francuska i Engleska. Prirodno je da su neprijateljstva u tom sektoru današnjeg rata, koji pe- malo ed Evropskog postaje Svjet- Ski rat, počela već da se izvode i sve jače pooštravaju. Svakako je istina, da je ulaskom Italije u rat na strani Njemačke, Fran- cuska dovedena une baš zavidan položaj, te je zbog toga u izgle- du, da se osim engleske pomoći u teškom položaju sprema i od Amerike jaka pomoć Francuskoj, zemlje sje- | verne Afrike, u kojima svoje vi- | Ulazak Italije u rat na strani Njemačke izazvao je u narodu Američkih sjedinjenih država pra- vi revolt, te je umerička javnost naglo okrenula svoje pacifističko držanje u ratno. Govor pretsjed- nika g. Ruzvelta bio je uvijeni odraz tog ratnog raspoloženja masa, te svi znaci govore, da će i Amerika da uzme direktnog u- češća u sadašnjem ratu. Što se tiče nas na Balkanu, razvoj današnjeg rata razvija se u pravcu koji, barem za sada, ne može i neće zahvatiti ove kra- jeve. G. Mussolini, u svom go- voru izrečenom u ponedjeljak, kada je svečano proglasio rat sa zapadnim demokratijama, kazao jeiovo: ,Sad pošto je kocka bačena i pošto su našom voljom spaljeni svi mostovi za nama, svečano izjavljujem da Italija ne- ma namjeru da uvlači u borbu druge narode koji su jej susjedi i na moru i na kopnu. Neka Švajcarska, Jugoslavija, Grčka, Turska i Egipat prime znanju ove riječi“, Jugoslavija je sigurno primila znanju ove riječi g. Mussolinija, i ona će i dalje da striktno pro- vodi svoju neutralnost, koja joj ne smeta da uvijek ostaje budna, oprezna i pripremna na svaku eventualnost očuvanja svojih in- teresa i svoje — slobode. Apel Narodne odbrane protivu defetizma »Narodna odbrana« donosi iu- teresantan članak pod naslovom pNašim defetistima“, u komejpo- red ostalog kaže: »Kod nas, na našu veliku sreću, defetistička propaganda nije ima- la uspijeha. Ni u herojskim da- nima 1914, kada su naše divizi- je prebacivane s kraja na kraj Srbije da zatvaraju prodore, ni tragične Igis, kada su maši de- cimirani pukovi otstupali pod borbom preko hiljadu kilometara, defetistička propaganda nije mo gla da pridobije ni jednu dušu