'Taksa plaćena u gotovu GODINA XXVII —— ——__ Dubrovnik, 6 jula 1940 Broj 27 Izlazi svake subote. : jarak Dopisi se šalju uredništvu Pretplata u Jugoslaviji Din. a pretplata, oglasi i javne sa godin a Polugodišnje zahvale administraciji lista. 1 tromjesečno srazmjerno; Rukopisi se ne vraćaju; ne- za strane zemlje Din 96'-, frankirana pisma se ne pri- 2 Peba pa i maju. Oglasi se plaćaju po | ustraliju Din 144'— dogovoru, a za javne za- AVN Aa hvale i priposlano Din 7- Pojedini broj din 1'- za svaki centimetar visine jednog stupca. ME rasne dlaku ie Vlasni zdavač i urednik: KRIST t ) : OP. : j P. DOMINKOVIĆ Osnovan 1892 god. | Uredništvo i admimistracija: Kraljice Marije br. 2. ik |. Kontradikciije i i i | adikcije i nelogičnosti i Jedan naš list govoreći nedav- Pe dika: onog našeg u svoje vrijeme. Nemojmo zato da je sve onako kako oni govo- kh bi ši i Avinera“ ali od | prenagliti, 1 na nesolidnoj osno- | re, i da je ovakav sporazum pra- U] države, u jednom odlučnom i. Ti htejigh je o . tijevati da | vi umišljati da se prećutno može | vo savršenstvo u koje se ne smije dl storijskom momentu, kada su bili kobi, zoi, jez za taku | preći preko svega što je urađeno ni dirati, kao da je od uroka, ME u pitanju bitni i najviši drškoni IM pjene gio nikakve nas kao preko svršenog posla, pa na | Međutim zlo treba liječiti dok je M] interesi. I da zato ma taj šojma da Prilike ne _mogn oprav- keca spolni dai pr pi u zametku. To bi morala imati ME ' | tanja državne zajednice. Io bi | na umu naša javnost u opće, na- i zum moramo gledati id istorijske Sporazum ovakav kakav je, za- | bilo isto što i none uassh jednog | ročito ona od koje se šbdkoje IJ perspektive, 1 sa tačke gledišta dovoljava vanjski svijet, i to je dh no o značaju sporazuma, kazao il je da je »sklopljen u odbranu svršen pod pritiskom vanjskih | nicama mogao, iz želje da dopri- prilika, pa ni sami ljudi koji su | nese koliko može, otstranjenju 3 k en | ga izrađivali nijesu potpuno bili | raznih motiva zbog kojih dana- traži da njegova prošlost koja je njim zadovoljni; ali zbog spome- | šnji sporazum nalazi otpora u | ponos ne samo njegova nego ci- jedinitelja Aleksandra I, kad je | nutih prilika, trebalo je da ga | velikoj većini našega naroda, sa jeloga našega naroda, bude po- | pridružio Dubrovnik Zetskoj ba- na brzu ruku, provizorno, onako ubijeđenjem .da poštenom i ra- štovana, da njegovanje i održa- novini, namjenjujući mu tako bo- | skalupe. A to potpuno vjeruje- zložitom kritikom može samio da vanje njegovih tradicija posluži lju budućnost i priznajući u nje- | mo, tim prije kad se vjerovatno | koristi ideji sporazuma. Uzroci mu onu kulturnu misiju koju su zbog kratkoće vremena sporazum | nezadovoljstva razni su, kako je mu i njegova Fistorija i srećan svršio bez diskusija i sudjelova- | pozneto, a koji su, mi na žalost oo adekatkka? stjecaj poznijih slavnih događaja, nja srpskoga naroda. To se sve | ne možemo da ih nabrajame, jer | lo krvno srodstvo ineizmijenjeno | prirodno odredili. ostavilo do boljih vremena, sa- | voditi polemiku o sporazumu, | osjećanje bratske ljubavi i pošto- | Prenebregavanje svih ovih mo- svim logično, inače ona izjava 1 | nama bar nije dato; »Dubrovnik« vanja; da stari Dubrovnik koji | ralnih preimućstava koje Dubrov- uvjeravanje sa kompetentnog mje- | i »Delo« nijesu na istom položa- je od cijelog kulturnog svijeta | nik ima, ne bi po našem skrom- sta, ne bi imala nekog smisla, | ju, nijesu u jednakoj mogućnosti Mieoko., Mieše i gotovi SE nem mišljenju, moglo poslužiti ne bi bila ni opravdana, da je | da o tom pitanju raspravljaju 9- lui dk : J 2 K A «od na korist ni naše države, ni na- sporazum zadovoljavao, i da je | nako kako bi se željelo, pa bi | *U%1 caemim na im POKOJENJI | šaga naroda. Dubrovnik je jedin- bio prihvatljiv. bilo uzaludno da »Dubrovnik« | ma kao primjer državničke mu- | stven grad u državi, čija se važ- želje današnjih Dubrovčana, do- kaz je da su bile priznate od blaženopočivšeg Knašeg ralja u- da se žrtvuju cjelini, Dubrovnik : : maka | bolesnog organizma, mjesto da | ispravna riječ, u interesu naše Pee oled in o i DA dovoljno, zato je ovakav | ga se radikalno liječi. | države i osiguranja »zajedničke u i10g, “| 1 stvoren; a za nas, misliće leki ž jj ćnosti | talnog, partjskve, Vali iueelo. , , ićemo se | Neki drže kao u vosku, | jugoslovenske budućnosti«. il škog« — at o ! To znamo, i više smo puta e e o il okad je trebalo, to i naglasili. N J b d f b Bio E o C OZIVAJ S€ Rad te nižo ne zove tl sa koga gledišta, suština je ta, (Na izazivanja beogradskog »Dela« dubrovački odgovor) i da je sporazum — kako je već Naš list osvrnuo se je više | vilegija. Ali ne dirajući u držav- | gov narod na selu i u gradu, IJ onda kad je bio sklopljen, sa | puta na sporazum s Hrvatima, 0- | ne interese za koje svaki kampa- dok nije bio otrovan tuđinskim | kompetentnog mjesta kazano — | nako kako je u dozvoljenim 8Ta- | nilizam i lokalni inieresi treba | intrigama. Da su to opravdane , na korist i ugled naše države, sa kojom ga je od vjekova veza- U gore spomenutom listu kaže | uz te uzroke i svoje razloge iz- | drosti, ljubavi za slobodom, va- | nost i ugled koji ima u svijetu, se dalje: »U opće nije aktueluo | nosi. spitanja i uglađenosti. Dubrovnik | ne mogu i ne smiju potejenjiva- o da li je LL. Ma kakvi bili ti razlozi, oni | ne traži za to ništa drugo, nego | nj je Ade) os eko ović— Mač najbolje i jedino MARS PORE : i j - | < 4+ Maček najbolj ] ne bi bili pokrenuti nikakvim | da mu se ne dira u njegov na- | U članku ,,Providne namjere“, moguće riješenje hrvatskog pita- lja i pitanja unutrašnjeg uređe- oranje nja Jugoslavije. Danas se samo | teresima, nmi pretenzijama, | ako Postavlja pitanje daljeg preure- | misli »Delo«, koje današnji Du- lokalnim, a još manje ličnim in- cionalni karakter J . | mismo govorili o ljudima kojima koji ma da je natrunjen opači- je samo do zadovoljenja njihovih nom i: destruktivnom politikom | ličvih interesa i ambicija, koji đenja cijele države na temelju brovčani apsolutno nemaju, kako nekadašnjeg našeg dušmanina, Gomera boat eo pora ipak je ostao živ i čitav u srcu |“ RI E 2ijee Pro mnner Osnovnih načela toga sporazuma “x sili. Oni s koji e: poe čin i država Za Roi pr. i đ svakog pravog Dubrovčanina. Du- neka: sb: omorika de loa Mi ostvario i su srećni što su slobodni građa- £P 8 < njihovim definitivnim pristaja- peba ima da posluži Gea ni u slobodnoj našoj dršavi, i što | brovnik traži da mu se da mo- njem na sporazum, koji te ljude dti: jednakosti i naa tu slobodu mogu da smatraju gućnost da bude i dalje bedem specijalno interesuje. Ako i vla- sti Srba, Hrvata i slov : iihove slobo- | slobode i slobodoumnik načela, | da stoji na tom stanovištu, imaće Prema tome, nastao je sada kao nastavak one nmjilove slo šljivosti i bratske liubavi, ko- | SvOjih razloga, ali kako dolazi Neki čudan preokret u mišljevju; | qe od vjekova, koja je ironijom | sno sinriča ratske ljubavi, ko- Dataset za zakljakii % Zaboravile su se vanjske prilike sudbine bila prekinuta za ne du- [ijom je prožeta sva njegova PT9%- | “Dubrovnik« napada neke grupe je su danas gore nego su E go vrijeme ropstva pod tuđinom. šlost, sve mjagova pao 1 NOVA | Pretstavljene u vladi, da one tra- Pred To mjeseci, 1 doping O nekom političkom uređenju po književnost, čiji su kori £1 PJE | že koncentraciju, kad ih mi ni- Povizorium sporazuma, o imo kome bi Dubrovnik sa njegovom | govi slavni ljudi priznati u svi | jesmo ni spomenuli? — Ko je e Re kao o eda i jE MO Ea sačinjavati jedno jetu, kao što je zbog svoje ugla- gene pitanje koncentracije i W o je od svega majg teke MAK elo u našoj državi, ni- | đenosti priznat i cijenjen i nje- ome ona ide u prilog, da li o- 0 se traži da se ovako dete posebno tijelo u J , pozicija ili ko drugi, to će ,De- 1 i nepotpun sporazum ir da je Dubrovčanima ni u kraj pz- lo" najbolje znati. Svakako ako obrenj ji ima još da ; : i obzirom na ; | spora dovoljav i . nja onoga koji J meti, sve 1 kad bi Zbog tehničkih razloga naredni zeeneprii:“ i rtekoniici Teče svoju posljednju riječ, pri- me rezerve, kao model za ija dlje uređenje države. Ova opreč: | bit 10 . I i Most a dhvečalji današnjih pri- | nik potpune to 1 zaslužio, SMa- “na 29 ov. mj. a što ćemo nasto- “+ bao : jih mora da vri- a i značaju samog SPOTazuma, | grajući da i za njih . rošlost to moglo svoju m pe bi Dubrov- | broj ,Dubrovnika“ izaći će tek | traciona vlada pametno i patriot- pravdano, ski postupila, kad bi primila en bloc sporazum, mjesto da ga za jati da čim pre nadoknadimo. | sada odloži, ako je sklona da ra- "Prav zadivljuje. Mi tražimo spo“ jedi pravilo, da smo svi ravno- ius i 20 di ,pozitivno na jednom tako važ- Tžum, a stvaramo veću pomet“ pravni građani, da niko uema, m Ž nom narodnom i državnom po- n x. t TL . : ić , j te Veći nesporazum i kompli niti smije imati ma kakvih pri = | slu", kao što je sporazum, iju bez potrebe. To nije uika-