| = Taksa plaćena u gotovu GODINA XXVII SJ RR Izlazi svake subote. Pretplata u Jugoslaviji Din. 48 godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96'-, za Englesku, Ameriku i Australiju Din 144'— _ Pojedini broj din 1. . . vo. mh PN Vlasnik, izdavač i urednik; KRISTO P DOMIN U današnjem poremećenju me- đunarodnog života, u zabrinuto- sti i nesvijesnosti kada i kako će se svijet smiriti i urediti, mi smo zaokupljeni privrednim i socijal- nim problemima koje ipak pod- ređujemo raznim našim domaćim . razmiricama, uzimajući za pola- znu tačku sporazum 26 avgusta kao svršeno djelo, o kome ne tre- ba više da se diskutuje, ni da se | mijenja, ili samo ispravlja. — — Prenebre- gavajući tu svoju dužnost i sve ob- zire, ona neće još da smetne sta- ore svoje krive ideje o državi, o o narodu, o ravnopravnosti it.d. koje se ne slažu ni sa novim iđe- jama u svijetu o administrativno- političkom uređenju državne zaje- dnice koje se ima u vidu, i za koje se velike sile tako živo zalažu. Pre- ma tom novom uređenju, sva naša politika, i unutrašnja i vanjska, na- ša privreda, administracija i pro- svjeta, i u opće sav naš život biće upućen prema interesima države koji su najpreči, mimo kojih ni- čiji se interesi neće trpjeti, jer svi će građani naći svoju sreću, svoje blagostanje, samo u sreći i blagostanju države, naše zajed- nice. : Gtina i pravda treba da zavla- daju svijetom, one treba da daju direktive svačijemu životu, i sva- ko otstupanje od tih principa, Prije ili poslije krvno se osveću- je. To je poruka kojom ,,mir se Svijetu naviješta“ od ljudi u či- jim je rukama danas sudbina čo- Vječanstva. Mi možemo i da bu- demo skeptični prema ovim u- Vjeravanjima koja nam dolaze sa Ovako autoritativne strane, odakle "U nam i ranije dolazila. Možda teće ni nove društvene reforme zadovoljavati, nego će ostati kao Promašeni eksperimenti da se u- sreći izmučeni svijet, koji čezne Za mirom i pravdom. Možda će 1 ova stremljenja prema nedosti- čljivoj sreći tražiti nove žrtve, 1o- Vi pokolj; možda je to u prirodi ljudskoj, da čovjek uvijek teži savršenstvu koje neće nikad do- Stići, svakako svijet uvijek traži dolje, hoće da napreduje, a ne da Ide u natraške, a sve zavisi kako e se ta pravda i istina poštovati Kako će se vršiti, inače sve re- lorme ostaće puste želje, svi za- ola uredbe, mrtva slova na har: lJI. Naš je naraštaj iskusio u ma- lo godina svu težinu nesređenog Poretka u svijetu, koji se sve vi: * nadimao dok nije prsnuo i po: "uo u krvi, jer bez krvi se 1i- tkva velika svjetska reforma ni: Dubrovnik, oazi jula 1940 sar, zv vabats re fE Broj 28 PMSGprsi se šalju uredništvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; ne- frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din 7'- za svaki centimetar visine jednog stupca. KOVIĆ Osnovan 1892 god. Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2. I Vrhovni uslov na kojem je osnovano Sokolsko društvo Dubrovnik bio je i ostaje: slobodna volja slobodnog članstva, »Hrvatskog Sokola“ i ,Dušana Silnog“ Zajedničko prestavništvo ,,Hrvatskog Sokola“ i ,,Dušana Silnog“ na sletu bugarski ,Junaka“ u Scfiji, god. 1910. — — — — Ugovorom od IgrI godine općina dubrovačka ustu- pila je Hrvatskom Sokolu pro- storije na drugom spratu palače Sponza, uz uslov, da ih u svom trošku restauriše i zato iskorišća- va kroz 25 godina. Godine 1919 »Hrvatski Sokol« donio je je dnoglasni zaključak po kojemu se fuzioniše sa Srpskim gimna- stičkim društvom »Dušan Silni« pod imenom Sokolskog društva, Društvo je primilo i svu imovi- nu Hrvatskog Sokola i Dušana Silnog i na taj način postalo i pravni i faktični nasljed- nik obih ustanova zadržavši i današnje > sokolske = prostorije. 11-og septembra 1925 pod red. br. 606 spisa notara Svilokosa, Općina dubrovačka dala je izjavu u kojoj Sokelsko društvo priznaje kao pravnog nasljednika Hrvat- skog Sokola sa pravom uživanja prostorija koje su bile date Hrv. Sokolu ugovorom od 6 februara IgII. To obavezno priznanje dubrovačke Općine poštovali sU u potpunosti općinski povjere- nici Hrvati i redovito izabrano vijeće Općine dubrovačke u ko- joj su Hrvati članovi 1185 na čelu sa današnjim senatorom g. Dr. Mihom Skvrce, imali apso- nu većinu. Co jao činjenice koje ispu: Nadajmo se da ćemo dočekati i proživjeti srećnije da- ne života koji nam još ostaju, pa da ćemo moći kazati: proste na" še žrtve svekolike, imali smo za- što 1 stradati. je izvršila. njaju moralni i stvarni osnov ovoga pitanja proširene su ugo- vorom od rs aprila 1930, koji je bio sklopljen između Mini- Starstva Vojske i mornarice 1 Općine dubrovačke u pogledu razmjene zgrada, a u kojemu se je Općina obvezala da _ će So- kolskom društvu ostaviti na upo- trebu sve prostorije koje je do toga časa držalo. U slučaju pak, da uslijed općinskih radova bude potrebno ispražnjenje prostorija, općina se obvezuje da će Soko- lu osigurati drugu zgradu. Radi toga Sok društvo stoji na stanovištu da ima pravo upotre- be današnjih prostorija, dok one ne budu potrebne samoj općini, koja će u tom slučaju dati dru- štvu neke druge. — — — — Hrvatski Sokol u Dubrovniku i Srpsko gimn, m SKOJ | 1 bezprizivnu društvo DušanjSilnižosnovani su u doba našega. robovanja tuđinu, u doba kada je Jugoslavija i ju- goslovensko jedinstvo postojalo | samo u savjesti i srcima dubro- | vačkih Hrvata i Srba | prije rata i zagvrijeme rata dali koji su dosta dokaza o; spremnosti da za vrhovni ideal žrtvuju nešto više | i dragocjenije od imena srpskog | i hrvatskog, od jedne forme ili uniforme, od jedne prostorije ili partijske pretenzije. Oni su žr- tvovali i živote i imanja u toli- koj mjeri kao ni jedan bivši ili živući reprezentanat antisokolske i antijugoslovenske misli. U prkos silnicima i njihovim slugama, Hrvatski Sokol u Du- brovniku objavio je svoju prvu sentencu 19-og septembra 1905 pred Crkvom dubrovačkog Parca Sv. Vlaha. Starešina Hrvatskog Sokola, pre- davajući barjaktaru prvu sokol- sku zastavu u Dubrovniku, upu- tio mu je ove značajne riječi; »Vodi braću putem koji označuje Hrvatsku misao i slavensku uzajamnost« Sokoli Hrvati zapamtili su, čuvali i oču- vali amanet svoga starešine. Sa- mih pet godina docnije — ispu- njenih plodnim radom u duhu sokolskom i slavenskom — »Hr- vatski Sokol« u Dubrovniku do- nosi i drugu historijsku odluku: da sa »Dušanom Silnim« stvori jedno sokolsko prestavništvo na sletu bugarskih »Junaka« u So- fiji od g do 12 jula rgro (Naša slika prikazuje prestavnike »Hrv, Sokola« i »Dušana Silnog« bra- ću: Đilda Job-a, Antuna Stan- dingera, Draga,Marinovića, ;Luka m = rI Odlazak ,,Hevatskog sokola“ i ,Dušana Siinog“ na zajednički nastup u Splitu prigodom sleta župe »Vojvoda Hrvoje“. 1910 g.