A Izlazi svake subote. Pretplata'u Jugoslaviji Din. 48 godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96'., za Englesku, Ameriku i Australiju Din 144'— Pojedini broj din 1- e PPK . AVN KI E rak Vlasnik, izdavač i urednik; KRISTO P. DOMINKOVIĆ ubrovnik, 927 jula 1940 I Broj 29 Dopisi se šalju uredništvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju: ne- frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din 7- za svaki centimetar visine jednog stupca. _——- —_—. Osnovan 1892 god. Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2. Ža jaku državu i srećniju budućnost Sve što dalje odmiče vrijeme u sporu oko političkog i privre- dnog uređenja naše državne za- jednice, sve dublje zalazimo u ne- ki beskrajni lavirint, u kome je teško snaći se i pronaći pravi put. Obuzeti prividno mišlju zadovo- ljenja raznih naših narodnih po- treba, mi brinemo više za poli- tičke, nego za privredne i ze- mljoradničke interese; pa sve što bismo i mogli da se privredno or- ganizujemo, to mi podređujemo političkom, ili bolje strančarskom zadovoljenju naših prohtjeva, ko- je opravdavamo brigom za dr- žavi« interese, i za opću našu bolju budućnost. Međutim ni u ednom, ni u drugom pravcu, ni- jesmo pokazali naročite dobre vo- lje, ni riješenosti da u te poslo- ve ozbiljno zagazimo, nego se u- puštamo, ima već 22 godine, u beskonačne disertacije 1 rasprave po novinama, o demokratiji, de- centralizmu, feđeraciji, državnim pravima itd. A sva ta raspravlja nja ne samo što nam otimaju zla- tno vrijeme i stavljaju u zakutak mnoga važnija pitanja, nego nam stvaraju nepovjerenje i na strani i u narodu, ubijeđenjem da ni- jesmo za neki ozbiljan rad, i da $va naša čarkanja nijesu mi za pedalj odmakla u uređenju pita- nja privrede i zemljoradnje u o- vim oslobođenim krajevima, koje io pitanje najviše ovaj narod in- teresuje. Narod i tako strada zbog elementarne štete koja ga već go- dinama ne ostavlja: nekad popla- ve, nekad grad, ili nerodica, ne- kad Suša, a vrlo često zločinačko Pustošvuje naših šuma i nemar oko njegavanja voćaka, po južnim krajevima, naročito u dubrovač- kom srezu napuštanje obrađivanja masline, čiji je plod toliko kori- stan, bio nekad jedini proizvod Ovoga ubavog kraja, našto danas Niko pa ni nadležni ne svraćaju Wikakvu pažnju, sve to dovodi narod do nezadovoljstva, gotovo do očajanja, jer mu uskraćuje i koru hljeba koju teškom mukom Zarađuje, a mi mu ublažavamo jade raznim projektima zadovo- ljenja stranačkih zahtjeva. Od o- Mraženog ukočenog centralizma oji je nekome toliko smetao, do- šlo se do priželjkivanja razvod- ljive federacije, žrtvujući osnov- Si princip maše države; naše na- "odno jedinstvo, uvjeravanjem da J* u konačnom cijepanju našega daroda njegovo spasenje, i da na “KO uređenje pristaje i sam na- Tod, da je to uprav ono što na "Od i traži. Ali koji narod? pita-" 9%. Zar onaj koji je žrtvujući se- * Stvorio ovu državu, pa ne do- Pišta da se cijepanjem naroda ona slabi_i na nekolicina ljudi, koji su bez ikakve svoje muke došli na go- tovo, u državi se dobro snašli i toliko se izobijestili, dane razu- miju kako od skromnog i pošte- nog života u toj državi i savjes- nog sarađivanja na korist njenu i naroda, do suprostavljanja svo- ga egoizma, tjesnogrudosti, na- metanja svoga despotizma i sa- movolje na štetu države i naro- da,—ima zaista velike razlike.— Svakako slabo shvaća svoju du- žnost i rđavo izražava ljubav i brigu za državu, ko neće da se | uvjeri da taj put ne vodi nika- | kvome dobru, niti služi ideji ju- žnoslovenske i balkanske solidar- | nosti, koja zahtjeva da naš na- rod buđe kompaktan i jedinstven, | da njegova država kojoj je jedin= | oje do države, ni do naše sređe- stvo uslov života bude jaka, da bude branič njegova života i slo- podriva, ili o- | bode, onakav kako ga je zami- | šljao onda kad je državu stvarao i stvorio, jer ne stvara država narod, niti ona može da ga cije- Pa i prekraja, nego narod stva. ra državu. A narod je složan da- nas, kako je bio i onda kad su legalni njegovi pretstavnici svo- jom slobodnom voljom i ljuba- | Vi pristali uz jedinstvenu državu | isključujući | mišljenja oko njenog uređenja, svaku podvojenost i bez ikakvih trećih namjera, na | osnovu jedimstva, a ne pocije pa- nosti i defetizma. Nema u našamu srpsko-hrvat- sko slovenačkomu narodu ispra- vnog čovjeka koji ovako ne mi- sli; ima samo nametnika, koji iz Sračunatih svojih interesa i usko- grudnosti, ometaju prirodni tok državnog života. Tim ljudima ni- nosti, nego do svog keristoljublja raskalašenog života i zgrtanja novca, za koji oni prodaju tuđi- nu svoja imanja, bez ikakvih skru- | pula, bez trunka ljubavi za svo- ju zemlju i za svoj rod, Možda će ovaj rat, ovaj smak Svijeta do- nijeti i u tom pogledu korisnu pouku kako treba voljeti, pošto- vati i braniti svoju otadžbinu, i kako treba živjeti. Naš junački i uviđavni narod koji sve ovo dobro razumije, ne priznaje nikakva pitanja koja su na štetu državne zajednice: ni specijalno srbijansko, ni hrvatsko ni ma koje drugo pitanje, on ne- će da se suprotstavi ujedinjenju cijeloga naroda za naše opće do- bro, koje traži dobru volju i e- nergiju svih bez razlike patriot- skih građana, kojima je dužnost da uz našega dičnog Koalja, vo- de našu ponosnu lađu putem spa- senja i srećnije budućnosti. Jedno upoređenje Razni ljudii narodi griješe mno- go u tome, što za neuspjele u životu u dosta slučajeva krive dru- ge, a ne same sebe, i šte traže snage izvansebe, a neu sebi sa- mima; što ne probude uspomene svoje prošlosti, u koliko je ona bila sjajna i velika; što ne pri- biru svoje snage i ne ojačaju svoj nacionalni duh i ponos, te se ne otresu malodušja i očaja. Ovaj golemi i do sad već najstra- šniji rat svih vremena nekim je narodima donio gubitak samo- stalnosti, a Bog zna šta još če- ka, ne samo male i slabe, no 1 velike i moćne narode i države. Eto je stradao i veliki narod fran- cuski, i nalazi se u velikoj ne- zgodi i iskušenju. | Ž Baš u ovim prilikama nameće nam se i sama po sebi uspomena francusko-njemačkog rata 1870. Kad su iza Sedana Francuzi bi- li počeli da očajavaju za spas i opstanak svoje otadžbine, savje- tovao ih je slavni Thiers, istori- čar i državnik, neko vrijeme i pred- sjednik republike, da uče istori- ju borbe Karađorđevih junaka, da njom krijepe svoj pali i klonuli duh u toj teškoj i očajnoj prigo- gi a narod imao je u svo- joj istorijii svijetlih iteških momoj nata, ali ipak nikad onako mučni do onda kao te godine. Thiers im je spomenuo divovsku borbu .ma- lene Srbije suprot goleme i ja- ke turske imperije, upoređujući lema junaštva legendarnih srp- skih junaka, bez najprečeg oru- žja, bez materija Inih sredstava, bez ičije tuđe pomoći, sa dobro naoružanom i svačim dobro sna- . . * bdjevenom vojskom bogate Fran- cuske, namećući iz tog upoređe- nja prirodan zaključak, da narod velik, jak, bogat, može lakše i uspješnije odoljeti svim uezgoda- ma u borbi sa jakim neprijate- | ljem, no goloruka raja silnim i | moćnim neprijateljima i osvaja- čima, samo ako može i zna da | potraži i nađe u sebi samome | ra VRS | ba najviše političke nužnu otpornu silu i energiju, da propušteno nadoknadi, da izgub- ljeno povrati. Nama Srbima su te riječi Thi- ersove bile ma osobitu časti po- nos, kao god i velikog Napoleo- na Bonaparte, koji je Karađorđa »Topolskog heroja« nazvao čak i većim od sebe, uzimljući u ob- zir sve prepone koje su mu bi- le na putu, a ipak ga ne sprije- čiše da »cilju dospije velikome.« U ovim preteškim i sudbonos- nim momentima u svijetu mi iz- nosimo ovo, uvjereni, da su nam mnogi slavni momenti naše pro- šlosti, a u prvom redu ustanak šumadijske raje protiv Turaka, taj »pojav, kome drugog ravna ne iaože da pokaže istorija svijeta«, kako spomenu Madžar, zajedni- čki austro-ugarski ministar finan- cija i srpski istoričar_ Kallay, do- voljna poputbina i u ovim muč- nim danima svake strepnje i ne- izvjesnosti. Srpska nacionalna ideja, koja | | | | je dobila karakter naše općena- rodne iđeje, s tradicijama legen- darne, nepobjedne srpske vojske, prožimlje duše i srca svih pravih sinova Jugoslavije, u prvom redu našu uzornu, divnu i jaku, voj- sku, glavnu i najveću uzdanicu. Sjetimo se u ovim časovima o- (onih značajnih riječi slavnog po- litičara i državnika, u svoje do- ličnosti m | Španjolskoj, Emilija Kastelara : >Ja ne poznajem istorije, koja bi zasluživala više pažnje i prouča- vanja, nego li što je zaslužuje isto- rija za nezavisnost u Srbiji. Kada ih vas svijet bijaše same ostavio, Srbi se digoše do visine najjačih naroda nesavladljivom silom svog karaktera i neizrecivom krepošću svoje misli.« Sad, Bogu hvala, mi nijesmo ni slabi, ni od cijelog svijeta osta- vljeni. Mi imamo jaku izvanjsku odbranu, a možemo se za svaku eventualnost osloniti i na svoju duševnu i materijalnu jačinu, te gledamo vedro i mirno u buduć- nost, sretuu i uspješnu. Duje se u najam seko iz 5 sobe, kuhinje, banje, zahoda i nuzgrednih prostorija. Ul. Anice Bo- šković br. 18. 1. kat. — Obratiti se g. ing. Rafu Arneri,