A

Izlazi svake subote.

Pretplata'u Jugoslaviji Din.
48 godišnje. Polugodišnje
i tromjesečno srazmjerno;
za strane zemlje Din 96'.,
za Englesku, Ameriku i
Australiju Din 144'—

Pojedini broj din 1-

e PPK . AVN KI E rak
Vlasnik, izdavač i urednik; KRISTO P. DOMINKOVIĆ

ubrovnik, 927 jula 1940

I

Broj 29

Dopisi se šalju uredništvu
a pretplata, oglasi i javne
zahvale administraciji lista.
Rukopisi se ne vraćaju: ne-
frankirana pisma se ne pri-
maju. Oglasi se plaćaju po
dogovoru, a za javne za-
hvale i priposlano Din 7-
za svaki centimetar visine
jednog stupca.

_——-

—_—.

Osnovan 1892 god.

Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2.

Ža jaku državu i srećniju budućnost

Sve što dalje odmiče vrijeme
u sporu oko političkog i privre-
dnog uređenja naše državne za-
jednice, sve dublje zalazimo u ne-
ki beskrajni lavirint, u kome je
teško snaći se i pronaći pravi put.
Obuzeti prividno mišlju zadovo-
ljenja raznih naših narodnih po-
treba, mi brinemo više za poli-
tičke, nego za privredne i ze-
mljoradničke interese; pa sve što
bismo i mogli da se privredno or-
ganizujemo, to mi podređujemo
političkom, ili bolje strančarskom
zadovoljenju naših prohtjeva, ko-
je opravdavamo brigom za dr-
žavi« interese, i za opću našu
bolju budućnost. Međutim ni u
ednom, ni u drugom pravcu, ni-
jesmo pokazali naročite dobre vo-
lje, ni riješenosti da u te poslo-
ve ozbiljno zagazimo, nego se u-
puštamo, ima već 22 godine, u
beskonačne disertacije 1 rasprave
po novinama, o demokratiji, de-
centralizmu, feđeraciji, državnim
pravima itd. A sva ta raspravlja
nja ne samo što nam otimaju zla-
tno vrijeme i stavljaju u zakutak
mnoga važnija pitanja, nego nam
stvaraju nepovjerenje i na strani
i u narodu, ubijeđenjem da ni-
jesmo za neki ozbiljan rad, i da
$va naša čarkanja nijesu mi za
pedalj odmakla u uređenju pita-
nja privrede i zemljoradnje u o-
vim oslobođenim krajevima, koje
io pitanje najviše ovaj narod in-
teresuje. Narod i tako strada zbog
elementarne štete koja ga već go-
dinama ne ostavlja: nekad popla-
ve, nekad grad, ili nerodica, ne-
kad Suša, a vrlo često zločinačko
Pustošvuje naših šuma i nemar
oko njegavanja voćaka, po južnim
krajevima, naročito u dubrovač-
kom srezu napuštanje obrađivanja
masline, čiji je plod toliko kori-
stan, bio nekad jedini proizvod
Ovoga ubavog kraja, našto danas
Niko pa ni nadležni ne svraćaju
Wikakvu pažnju, sve to dovodi
narod do nezadovoljstva, gotovo
do očajanja, jer mu uskraćuje i
koru hljeba koju teškom mukom
Zarađuje, a mi mu ublažavamo
jade raznim projektima zadovo-
ljenja stranačkih zahtjeva. Od o-
Mraženog ukočenog centralizma
oji je nekome toliko smetao, do-
šlo se do priželjkivanja razvod-
ljive federacije, žrtvujući osnov-
Si princip maše države; naše na-
"odno jedinstvo, uvjeravanjem da
J* u konačnom cijepanju našega
daroda njegovo spasenje, i da na
“KO uređenje pristaje i sam na-
Tod, da je to uprav ono što na

"Od i traži. Ali koji narod? pita-"

9%. Zar onaj koji je žrtvujući se-
* Stvorio ovu državu, pa ne do-
Pišta da se cijepanjem naroda

ona slabi_i
na nekolicina ljudi, koji su bez
ikakve svoje muke došli na go-
tovo, u državi se dobro snašli i
toliko se izobijestili, dane razu-
miju kako od skromnog i pošte-
nog života u toj državi i savjes-
nog sarađivanja na korist njenu
i naroda, do suprostavljanja svo-
ga egoizma, tjesnogrudosti, na-
metanja svoga despotizma i sa-
movolje na štetu države i naro-
da,—ima zaista velike razlike.—
Svakako slabo shvaća svoju du-
žnost i rđavo izražava ljubav i

brigu za državu, ko neće da se |
uvjeri da taj put ne vodi nika- |
kvome dobru, niti služi ideji ju-

žnoslovenske i balkanske solidar- |
nosti, koja zahtjeva da naš na-
rod buđe kompaktan i jedinstven, |
da njegova država kojoj je jedin= |
oje do države, ni do naše sređe-

stvo uslov života bude jaka, da
bude branič njegova života i slo-

podriva, ili o- |

bode, onakav kako ga je zami- |

šljao onda kad je državu stvarao
i stvorio, jer ne stvara država
narod, niti ona može da ga cije-
Pa i prekraja, nego narod stva.
ra državu. A narod je složan da-
nas, kako je bio i onda kad su
legalni njegovi pretstavnici svo-
jom slobodnom voljom i ljuba-

| Vi pristali uz jedinstvenu državu
| isključujući
| mišljenja oko njenog uređenja,

svaku podvojenost

i bez ikakvih trećih namjera, na

| osnovu jedimstva, a ne pocije pa-

nosti i defetizma.

Nema u našamu srpsko-hrvat-
sko slovenačkomu narodu ispra-
vnog čovjeka koji ovako ne mi-
sli; ima samo nametnika, koji iz
Sračunatih svojih interesa i usko-
grudnosti, ometaju prirodni tok
državnog života. Tim ljudima ni-

nosti, nego do svog keristoljublja

raskalašenog života i zgrtanja
novca, za koji oni prodaju tuđi-
nu svoja imanja, bez ikakvih skru-

| pula, bez trunka ljubavi za svo-

ju zemlju i za svoj rod, Možda
će ovaj rat, ovaj smak Svijeta do-
nijeti i u tom pogledu korisnu
pouku kako treba voljeti, pošto-
vati i braniti svoju otadžbinu, i
kako treba živjeti.

Naš junački i uviđavni narod
koji sve ovo dobro razumije, ne
priznaje nikakva pitanja koja su
na štetu državne zajednice: ni
specijalno srbijansko, ni hrvatsko
ni ma koje drugo pitanje, on ne-
će da se suprotstavi ujedinjenju
cijeloga naroda za naše opće do-
bro, koje traži dobru volju i e-
nergiju svih bez razlike patriot-
skih građana, kojima je dužnost
da uz našega dičnog Koalja, vo-
de našu ponosnu lađu putem spa-
senja i srećnije budućnosti.

Jedno upoređenje

Razni ljudii narodi griješe mno-
go u tome, što za neuspjele u
životu u dosta slučajeva krive dru-
ge, a ne same sebe, i šte traže
snage izvansebe, a neu sebi sa-
mima; što ne probude uspomene
svoje prošlosti, u koliko je ona
bila sjajna i velika; što ne pri-
biru svoje snage i ne ojačaju svoj
nacionalni duh i ponos, te se ne
otresu malodušja i očaja.

Ovaj golemi i do sad već najstra-
šniji rat svih vremena nekim je
narodima donio gubitak samo-
stalnosti, a Bog zna šta još če-
ka, ne samo male i slabe, no 1
velike i moćne narode i države.
Eto je stradao i veliki narod fran-
cuski, i nalazi se u velikoj ne-
zgodi i iskušenju. | Ž

Baš u ovim prilikama nameće
nam se i sama po sebi uspomena
francusko-njemačkog rata 1870.
Kad su iza Sedana Francuzi bi-
li počeli da očajavaju za spas
i opstanak svoje otadžbine, savje-
tovao ih je slavni Thiers, istori-
čar i državnik, neko vrijeme i pred-
sjednik republike, da uče istori-
ju borbe Karađorđevih junaka, da
njom krijepe svoj pali i klonuli
duh u toj teškoj i očajnoj prigo-
gi a narod imao je u svo-
joj istorijii svijetlih iteških momoj
nata, ali ipak nikad onako mučni
do onda kao te godine. Thiers im
je spomenuo divovsku borbu .ma-
lene Srbije suprot goleme i ja-
ke turske imperije, upoređujući

lema junaštva legendarnih srp-
skih junaka, bez najprečeg oru-
žja, bez materija

Inih sredstava,

bez ičije tuđe pomoći, sa dobro
naoružanom i svačim dobro sna-
. . *
bdjevenom vojskom bogate Fran-
cuske, namećući iz tog upoređe-
nja prirodan zaključak, da narod
velik, jak, bogat, može lakše i

uspješnije odoljeti svim uezgoda-
ma u borbi sa jakim neprijate- |
ljem, no goloruka raja silnim i |

moćnim neprijateljima i osvaja-

čima, samo ako može i zna da |

potraži i nađe u sebi samome | ra VRS
| ba najviše političke

nužnu otpornu silu i energiju, da
propušteno nadoknadi, da izgub-
ljeno povrati.

Nama Srbima su te riječi Thi-
ersove bile ma osobitu časti po-
nos, kao god i velikog Napoleo-
na Bonaparte, koji je Karađorđa
»Topolskog heroja« nazvao čak
i većim od sebe, uzimljući u ob-
zir sve prepone koje su mu bi-
le na putu, a ipak ga ne sprije-
čiše da »cilju dospije velikome.«

U ovim preteškim i sudbonos-
nim momentima u svijetu mi iz-
nosimo ovo, uvjereni, da su nam
mnogi slavni momenti naše pro-
šlosti, a u prvom redu ustanak
šumadijske raje protiv Turaka, taj
»pojav, kome drugog ravna ne
iaože da pokaže istorija svijeta«,
kako spomenu Madžar, zajedni-
čki austro-ugarski ministar finan-
cija i srpski istoričar_ Kallay, do-
voljna poputbina i u ovim muč-
nim danima svake strepnje i ne-
izvjesnosti.

Srpska nacionalna ideja, koja

|
|
|

|

je dobila karakter naše općena-
rodne iđeje, s tradicijama legen-
darne, nepobjedne srpske vojske,
prožimlje duše i srca svih pravih
sinova Jugoslavije, u prvom redu
našu uzornu, divnu i jaku, voj-
sku, glavnu i najveću uzdanicu.

Sjetimo se u ovim časovima o-

(onih značajnih riječi slavnog po-

litičara i državnika, u svoje do-
ličnosti m

| Španjolskoj, Emilija Kastelara :

>Ja ne poznajem istorije, koja bi
zasluživala više pažnje i prouča-
vanja, nego li što je zaslužuje isto-
rija za nezavisnost u Srbiji. Kada
ih vas svijet bijaše same ostavio,
Srbi se digoše do visine najjačih
naroda nesavladljivom silom svog
karaktera i neizrecivom krepošću
svoje misli.«

Sad, Bogu hvala, mi nijesmo
ni slabi, ni od cijelog svijeta osta-
vljeni. Mi imamo jaku izvanjsku
odbranu, a možemo se za svaku
eventualnost osloniti i na svoju
duševnu i materijalnu jačinu, te
gledamo vedro i mirno u buduć-
nost, sretuu i uspješnu.

Duje se u najam seko
iz 5 sobe, kuhinje, banje, zahoda i
nuzgrednih prostorija. Ul. Anice Bo-

šković br. 18. 1. kat. — Obratiti se
g. ing. Rafu Arneri,