Taksa plaćena u gotovu GOĐINA XXVII Izlazi svake subote. Pretplata'u Jugoslaviji Din. 48 godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96'-, za Englesku, Ameriku i Australiju Din 144'— Pojedini broj din 1:- Dubrovnik, 31 avgusta 1940. < ire odletoni M Brof 34 Dopisi se šalju uredništvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji ista. Rukopisi se ne vraćaju: ne- frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din 7'- za svaki centimetar visine jednog stupca. Vlasnik, izdavač i urednik; KRISTO P. DOMINKOVIĆ Osnovan 1892 god. Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2. Pred proslavu rođendana njegova Veličanstva Petra II 6. nastajnog septembra “vrši sedamnaest godina života najve- ća naša narodna uzdanica, mladi i čili naš nacionalni kralj i vla- đar Petar II.“ Tad. On ulazi u zadnju godinu pred svoje sretno, akobogda, puuoljetstvo i preuzi- manje u svoje ruke kormila dr- žavnog. Sve što se više približu- je taj željno očekivani čas, sve jače i silnije biju naša srca, sve nas veće želje obuzimlju, da nam taj dan svane u miru i punoj unutrašnjoj sređenosti i jačini; sve se nade naše krjepče svode i stiječu u uzvišenoj Njegovoj o- sobi, kao glavnom osnovu, uvje tu, simbolu i garanciji međusob- nog našeg sklada i svetih nera- združivih veza pravog i iskrenog bratstva i zajednice. Silan je ovo i potresan momenat za sve one koji pravo misle našoi nacional- noj državi, koji destojno cijene prekrvavo stečenu našu slobodu. Dirljiviji je u toliko, što nam i sam po sebi dozivlje u pamet sve ono vrijeme od mučeničke smrti našeg neprežaljenog viteškog Kra- lja Aleksandra I. Ujedinitelja, koje je i suviše osjetno 1 teško proteklo i za sve nas podanike Jugoslavije i mladog našeg Kra- lja, ioš nedoraslog. Dijelili smo i još dijelimo s Njim zajedničku sudbinu, kao prava siročad za svojim ocem, dobrotvorom, mud- rim upravljačem, putevođom i za- štitnikom. Te osjećaje naše još jače potencira fakat, što se nala- zimo u novom ratu, i ako izvan naših granica, mnogo težem i strašnijem od minulog, i što će sretno — ako Bog da! — puno- ljetstvo zateći i nas i našeg u- zvišenog mladog Kralja, po svim znacima sudeći, u još mnogo go- rem i težem ratnom stanju zara- ćenih država, od čeg i mi već i do sad osjećamo poteže ekonom- ske posljedice. Pred ovaj znameniti dan na- rodne proslave nižu nam se živo u. uspomeni svi ratovi za naše o- slobođenie i ujedinjenje, od bal- kanskog rata 1912-13, sve do kra- ja groznog minulog svjetskog ra- ta. Bude nam se u mislima sve one pregoleme žrtve, sve ljute patnje pod tuđinom, i progonstva. U prvom redu lebdi nam pred očima divni lik Velikog mašeg Oslobodioca, Kralja Petra 1, u- zornog borca za slobodu, njezi- na idealnog zatočnika, jamca 1 zaštitnika; pa dičnog, mudrog, odvažnog i miroljubivog Viteš- kog Ujedinitelja. Pred duhovnim našim očima promiču crni kao pakao likovi groznih domaćih i stranih krvopij: Kralja Muč.ni- ka, koje pratimo gnušanjem i | stvu i slobodi. Pred imenom u- 1 | | nuka prvog našeg Kralja, kog | prokletstvom. Sve nam samo: po sebi iskače pred oči; dušmani i strani i unutrašnji, gori, pogani- ji, žučljiviji i mnogo pogibeljni- ji, no smo ih imali za doba ro- bovanja kletom tuđinu; sve ono što su demonske i bezdušne duše nam je, dotadašnjim robovima mrskog i prokletog tuđina, udi- | jelila bila božija pravda i gole- ; me uprav strahovite, nigda i ni- kadre bile da preduzimlju u ze- | (je da bude nikome draži i pre- mlji i izvan nje tuđim poticajem protiv mira, reda, stva 1 zajednice, kao i života naj- idealnijeg, najuzornijeg zalaga- oca i pregaoca za opće dobro i sreću svih sinova Jugoslavije, ko- ji nije pravio razlike od nikoga, ni hajao manje za jednog no za drugoga. I sve ostalo što je za- tim nastalo i što nam u mnogom budi nemile uspomen« Izbog dje- lovanja nedostojniu slobode i bratskog imena, u ovim časovima nam oživljava u sjećanju. Sve to za nas ima osnov i korijen u ve- likoj brizi i ljubavi za divnu na- šu zajedničku domovinu i našeg mladog vladara, u kom koncen- trišemo sve naše nade i ufanja. Dan 6. septembra biće najbo- lje, najstalnije i najočitije, ne- prevarno mjerilo: ljubavi, jedin- sloge, jedin- | gdje dotad neviđene žrtve divnog našeg Pijemonta, mučeničke he- rojske Srbije, sve razlike i su- protnosti i nesuglasice treba da prestanu i iščeznu. Niko ne smi- či od glavue vsobe u državi, do koje ne smije da dopre ni sama loša pomisao, a kamo li zlo i izdajničko, bogohulno i protuna- rodno djelo. Lijepo je i pleme- nito po zasluzi poštovati i svoje čestite vođe i prvake, svoje za- služne članove naroda ito sve u mjeri i načinu, koliko kome priliči i pripada. Sve može i mo- ra biti ljubljeno i čašćeno, što za- služuje i koliko zaslužuje, ali u prvom redu pak i najviše onaj, koji je najprvi među prvima, ko- jije uzvišen nad svima, i do kog ne smiju da dopiru ni mr- žuje, ni osvete ,ni ikakve dušman- ske spletke i tuđinske mahina- cije. Ko podjednako ljubi sve svoje podanike treba da bude i on ljubljen od njih i poštovan | | 1 više svega i iznad svijeh, Ko protivno radi, tim najbolje otkri- va svoje pogubne namjere i izla- že se bez milosti i oproštaja naj- gorem preziru i prokletstvu sva- kog pravog i dostojnog člana na- roda i države. Na 6. septembra nek se svi pravi sinovi Jugoslavije, bez raz- like vjere, plemena, socijalnog položaja 1 drugih spoljašnih raz- lika, ujedinjeni ljubavlju otadž- bini i općem dobru, združe u to- ploj molitvi Nebeskom Tvorcu pred oltarom domovine. Nek se srdačno i iskreno pomole Isto- čniku svakog dobra, sreće i ma- pretka, za zdravlje, dug život i svaku sreću i napredak najveće naše uzdanice, mladog kralja na- šeg Petra II., da u dugu i u sve- mu uspješnu vladanju steče do- voljnu nadoknadu za i suviše rano prekraćeno doba bezbrižnog djetinjstva i dječačke dobi, a mi u njemu dočekamo dostojnog za- mjenika Njegova uzvišenog oca, a našeg Viteškog Ujedinitelja! Bože čuj, zaštiti i spasi kralja našeg Petra II,, državu mašu i sve prave i dostojne sinove veli- ke i moćne naše zajedničke maj- ke — Jugoslavije! ,Obzorove“ kontradikcije Zagrebački »Obzor« koji se neotstupno drži ideje trijalizma i naro “nog razjedinjenja, govoreći o godišnjem radu Banovine Hr- vatske, kaže da je postignut ve- liki uspjeh tim, što je ,,dat živi potstrek hrvatskoj narodnoj misli, na svima poljima javne djelatno- sti, da je izvršeno čišćenje činov- ničkog kadra od protuhrvatskih elemenata, i da je učinjeno sve što je bilo moguće da se naro- čito seljaku i radviku omogući život dostojan čovjeka“. Ne zna- mo o kome seljaku ,,Obzor“ go- vori, jer uaš seljak nije nikad bio, niti je danas u tako ža: losnoni moralnom ni materijalnom stanju. Naprotiv, naš seljak kao ozbiljan i razuman čovj+k, bavi se marljivo svojim poslom, svo- jom zemljoradnjom, zadovoljan je svojim stanjem, jer uspijeva da svojim poštenim radom obilno podmiri svoje skromne životne potrebe, i da vršeći tačno svoje dužnosti prema državi, uživa i sva građanska prava, pa može da u njoj živi kao dobro situi- ran čovjek i slobodan građanin. Da čovjeku stane pamet, kad pomisli kako prema Obzorovim riječima mora da je bio kuka- van život ujegova seljaka sve do sporazuma, a kakav mu se tek sada sprema, ako ga njegovi po- litičari ne upute na realniji ži- vot, u slozi 1 bratom. »Obzor“ žali što se u ovoj go- dini rada nije i više postiglo, ali se tješi tim, što je trebalo ,,po- kopati centralističko - hegemoni- ljubavi sa svojim , | tim primjera radi, vidimo iz bu- | 1 1 1 | 1 | | | | stički sistem“, i što je tim uspje- | hom sada. ,,otvoren put ostvare- | nju još i drugih narodnih zahtje- va“. — Očigledno ,,Obzor“ ne zna da sporazum ne bi imao bi- ti za to da jedna narodna misao progoni i tjera drugu, niti bi mu morala biti zadaća da se vrši či- šćenje činovničkog kadra od ne- hrvatskih elemenata, nego briga da svaki činovnik bude sposoban da vrši pošteno svoju dužnost, jer ni za Hrvata, ni za Srbina, narodno ime ne stvara nikakvu veću kvalifiku, ni uslov za nje- govo namještenje i karijeru. Ako Obzor“ misli protivno, onda on opravdava hegemoniju koju je malo prije osuđivao, ako ona ide na korist njegovih ljudi; a ako ide na korist drugih, onda je osuđuje. Odnosno centralizacije, znamo da se sve do sastavljanja budže- ta tvrdilo, a i danas se govori o koristi decentralizacije; među- džeta, da ga sami personalni iz- daci terete sa preko 53%, dok materijalni niti za 47%. Tako je danas dok imamo samo činovni- štvo banske vlasti, njene isposta- ve, banskih ustanova i nekoliko činovnika seoskih općina; a ko- ji će razmjer između ličnih i ma- terijalnih izdataka tek onda biti, kad se po novoj reorganizaciji ta decentralizacija još više voveća uvođenjem i sreskih, oblasnih, oKkotarskih“, ili kako drukčije, samoupravi? — Ipak iz velike svoje bojazni ,oživljavanja cen- tralističkih tendencija“ »Obzor« traži da se što prije nastavi sa daljim uređenjem, bez obzira na onu ,vis major“ koja za sada to spriječava. U ostalom Obzorove aluzije na hegemoniju, centralizam, korupci- ju it.d., sve je to zarđalo gvožđe,