Taksa plaćena u gotovu GODINA XXVII — BROJ 47 DUBROVNIK Kotor=-Dubrovnik, 30 novembra 1940 - < IZLAZI SVAKE SUBOTE Pretplata u Jugoslaviji Din. 48-- godišnje. . Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din, 96-, za Englesku, Ame- POJEDINI BROJ DIM. 1'— riku i Australiju Din. 144-- Dopisi se šalju uredništvu, a i javne zahvale administraciji lista, Rukopisi se ne vraćaju; nefrankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne zahvale i priposlano Din. 7:- za svaki centimetar visine jednog stupca. pretplata, oglasi Vlasnik, izdavač i direktor: KRISTO P. DOMINKOVIĆ Osnovan 1892 god. Direkcija i administracija: KRALJICE MARIJE BR. 2. Dan Ujedinjenja — dan je narodnog sporazuma Sutra je uspomena na jedan od najsretnijih dana naše nove i- storije, dan kojije pravom postao narodni praznik, Dan Ujedinjenja. Veliki i neosporivi značaj 1 decembra 1918 ostaje i ostaće od najsudbonosnijeg i najvećeg zna- čaja za sve Srbe, Hrvate i Slo- vence. Tog dana duša narodna udarila je svoj pečat istinskog, pravog i bratskog sporazuma, koji nije moguće ni oslabiti, ni okr- njiti, a kamo li preokrenuti sa nekim novijim, udešenim spora- zumom, pa bio on iznuđen -i si- lom prilika. Na 1 decembra 1918 nijesu odlučivala dvojica, ili ne- koliko njih o našoj zajedničkoj sreći bratske zajednice, nedjelji- vosti i narodnog jedinstva. Tu i tada odjeknuo je glas svih Srba, svih Hrvata i svih Slovenaca, da smo jedan narod, jedna dr- žava i jedna cjelina sazidana na kostima onih heroja, koji nisu priznavali neke individualnosti koja bi nas bila kadra dijeliti u tri naroda, koji su ginuli i svoje živote žrtvovali na oltar domovi- ne samo i jedino zbog tog svog vjeruju, zbog tog svog nesa- lomljivog ideala, da smo mi sva tri ogranka djelovi jednog stabla, a da individualnosti nijesu tako- ve da bi bile u stanju da od tih triju grana jednog jakog, naprave | To su mogli | tri kržljava stabla. da naprave samo dvojica sa po- moći nekoliko njih, da, opravda- vajući silom prilika, izvedu neku vrstu narodnog samoubistva, izvela narodna duša. U tome je veličina Prvog de- cembra 1918 godine, u tome zna- čaj toga dana, koji je pravom po- stao narodni blagdan, kojeg sva- ki iskreni patriot mora da sa po- nosom svetkuje i da se njime diči. Taj dan je udario neporušive temelje koje je sazidao osjećaj du- še čitavog našeg troimenog na- roda, osjećaj koji je znao i po- znao da smo svi, i pokraj indi- vidualnosti, samo jedan narod, kome je opstanak u ljubavi, slo- zi i bratstvu u samo jednoj, ni po čem djelivoj, državi, na čelu sa Dinastijom koja je sve dala i žr- tvovala, da se ostvari naše oslo- bođenje i ujedinjenje. Znajući cijeniti sve žrtve i pro- livenu junačku krv, po kojoj smo došli i do oslobođenja i do Da- na Ujedinjenja, tog našeg najja- čeg, istoriskog i neizvještačenog, već iskrenog i istinskog, naro= dnog sporazuma, na nama je da tu tekovinu očuvamo onako- vu, kakvu je narodni genije, na temeljima kosti palih junaka, sa- zdao, i oživotvorio i budućim po- koljenima u amanet ostavio, kad je na Dan Ujedinjenja udario ne- salomljivi pečat našeg jedinog i pravog sporazuma: da smo uje- dinjeni, da smo jedan nedjeljivi narod i jedna nedjeljiva država. Ovo što je 1 decembar utvr- dio, a samom djelu dao istorijski značaj, ne može niko da raskine i da iz istorije kao suvišno i ne- potrebno izbriše. | | Ono je najjača spona koja oće maš cio narod vezivati u jednu | nedjeljivu narodnu zajednicu, a svi formalni i silom prilika name- tnuti, takozvani, sporazumi, stvar su samo rđave, prolazne a nika- ko faktične vrijednosti. —Abnor- | malno ih vrijeme donijelo a nor- omalna vremena će ih oduvati, da nas vrate u onaj prirodni, pra- | vilni i pozitivni odnos našeg na- , rodnog sporazuma koji je utvr- ođen na 1 decembra 1918 godine | — na Dan Ujedinjenja. Pecjekcije o O nyToBawy r. Gama zp. CyGa- tuka no XpsarckoM 3aropjy, O ie- TOBOM NOueKY y pasuum mMjecruma u ONyIMEBJbEIHMA KOjuM je Guo noszpa- BJB€H, MH HeMAMO HAMjepy a FOBO- PuMO, jep cy xpBarcke HoBuHe Beti 0 TOME zOHHjeJEe uCIpNHA uaBujeniTera, Hero heMo ce OCBpHyTH Ha HeKE TA- uK€ TOBOpa r. Gana y Bapaxnuny, y KOME Kaxe za je nojurTuka uuHa 26 aBrycra 1939 r. ocHoBa Hose npxa- BH€ NOJUTuKEe; za XpBaru xoke za capaljyjy Ca CPNCKHM HApOjlOM HA KO- PHCT jenuux 4 Ipyrux, na na u Xp- BaTH 4 Cp6u u CnoBeniun 3aje unuku | Gpane JyrocnaBujy, ako 6yne noTpe- CHO. Ty cmo pujemenocr 6pake mu | 3auCTa 4 npenBuijaiu, ynpKoc KaJ10- CHHX HađIiHX MeHyCOGHHX OJNOCA MH | Ce3ymMHe cBalje, koja mpema roBopyr. | ali | narod to niti dopušta niti će do- | pustiti jer se njega nije ni pitalo. A kad dođe čas ili da ga se pita, ili da sam uzme stvar u svoje ru- ke, tada će ponovo da pobijedi ideal narodnog i državnog, jje- dinstva, tada će tražiti računa od onih koji ga htjedoše razjediniti i otuđiti jedne od drugih. Jer svak treba da bude toliko samovjestan, da ono vjekovi sjedinjavali, ono što su narodni umovi i genije, slijedeći zakonu prirode i procesu vjekova, otvoreno, javno propovijedali, za čim su u ropstvu uzdisali i sva svoja stremljenja upućivali, ne može se tako odlukom nekolice, bez učešća našeg najvećeg genija i sudije — naroda, naopačke iz- vrnuti bez polaganja računa: za- što su tako uradili Ono što je urađeno na 1 de- cembra 1918. prirodna je poslje- dica razvoja naše narodne istorije kroz vjekove, i tg je meporušivo za sve one koji ne znaju za bilo kakav razlog, kojim bi se hijelo da sruši to veliko djelo kojeg je | ana, u3rjena ga je nouena za jeia, na Cu OHIO Bpsio yTjemiuo na ce Ha | TOM NyTy ycrpaje u CBaKA AHHMO3HOCT što je priroda, što su | | | npecrane. Hac pazyje u cama namje- | pa za ce Ha TO nofje, K40 IurOo nac BECEJIH M HALHOHAJIHO HANPETOBAHE Mebymypja, kakO Hac ysjepaBa r. Gan, H AKTHBHOCT KOjy he Gpaka yJIOKHTH 34 IbETOB TOCNONApCKU PAZBHTAK. AJIH TpeG6a za NnpumujeTuMO HEIITO, HE ILA THM XOheMO la 34MjepuMO, HJIH JA HELITO NIpenGanuMO, Hero 43 «ee Na CBaKY CTBAp IIDETCTABHMO OHAKO KaKO jeCT, HIH KAKO Gu npupojno Tpećasio na 6yzte, a He za ce saraju- | BaIb€M HCTHHE CMaibyje BAKHOCT MA KOT uCTOpucKOr njema, koje je, npu- Mjepa pau, namo mMoryfitocT u Me- hymypjy za ce Bparu_y kpuao Xp- BaTCKE. Jep Ka34TH IPOCTO OHAKO KAO iuro ,O630p“ kaxe, za je ,pacnaj Aycrpo-YrapcKe TO H3BPUIHO“, a npe- ByTaTH OHO IITO je TJIABHO: KO je ckpiuuo Aycrpujy, uuja je pyka Me- hymypje ocnoGouna 4 noBparuja My *KHBOT, HE M3FJIEJLA HAM HH NpaBHJIHO HH TAKTHUHO, KA/L CE HMA y BH/Iy npe- OKPET HaIIHX MebhyCOGHHX OJIHOCA. Aycrpo-Yracka MOrJa Ce cpyuuru 4 HEKOM /IPyTOM CYAGHHOM HJIH HayH- HOM, na na Melymypje ocrane ruje je u Guo, um za ra npucsoju eko KAKO Ce He GH XKCJbEJIO, A IITO HH NJTOBAIby rocnojiKa Gana Mehymypje camo, uu XpBarcka ne 6u Gula y craiy za cnpujeue. TpeGao je Cam za AycrTpo-Yrapcky cpyuiu jemua Bejuxa Mucao, u jegua ruraHT- CKA CMJIA NYXA H CplA y uCTO zLOGA, na na iweHe nujenoBse npuupy»u onoj ujemuau kojoj cy cnanajiu. Mu He cyMibaMO y yBuljaBuocT u NpaBuJHO Cxsahawe r. Gama np. Cy- Gauuha; He cyMibaMO za he 3a npa- BHJIHO yHYTpatlibe ypeljeie Hale 1p- *KABE IIDM3HATH, ra uMA jou TaKHX Meiymypja, Takux zujemoBa, koju rpe- Ca na uahy csoj zeduuuruBan, nmpu- pozaH cnoj, ucro Kao upajenoBu je- | IHe pa36ujede nuBH€ Ba3e, Tpe- Ga panu ieHor TauHor . pekoHcrTpyH- Catba, Ka MX Ce NpHIBYOH HA OHO H- CTO Mjecro Ha kome cy u puiuje 6u- du, za ce nojezuuu natuiu Kpajesu Npunpyxe omome zujejy Kome ux je OLpezuJa Hapojina BHjeKOBa, a He OJ TyljuHa_ HakaJe- M/B€HA CBMHjECT 34 IBETOBE MyTH€ Ha- Mjepe. Huaue nujena Basa nehe Guru OHO IITO je mekan Guma; Guhe rp- 106a, neka cMujeniHa, rpoTeCKHA KOM- nošuuuja, 6e3 ykyca, 6e3 cmucsa u BpujenuocTu. A _TaKy KOMIO3HUHjy HE | Cu Morao ONpaBJaTH HHKAKAB CnOpa- 3YM, jOLI Mae Kaji Taj cnopa3yM He Gu 6uo nornyH, Hero 6u y3 TO Guo nCcTOpujeka npo- | UIJIOCT, KYJITypa, CBHjeCT Hapoja on | H CHJOM NpunuKka HaMeTHyT. H ako Gpakha cBe INTO cy Tpaxuna u umro | uMajy namjepy za jom rpaxe, xohe za onpaBnajy HeKOM CBOjOM HHJIBBH- AyašHoluhy, rpe6a za ce pau ycno- CTABJbaiba TE CBOjE HHJHBHIYAKHOCTH pujeuie yuanpnjejt cBera oHora miro | HX Zanac Bexe y Tujecuy 3ajegauny ca cBojom cpnckom Gpahom: u jesuka u oGuuaja, u KPBHOT CPOJICTBA, H T€- puTopuja, ce Gu TO TpeGaJo na oHu NoHntire, na za ce Bpare Ha npBo- THO CBOje CTawe, ua npaBy cBojy uu- | ZuBunyajiHocT. Au Kan Gpaha, (ka- | KO je mocsmuje rosopa r. Gama Ka3a0 T. KpibeBuh) npusHajy na je y oso NaHauiie 1oGa TeIuKO H BOJIHKHM 34- | jetuunaMa H BeJHKHM IpXKABAMA, a | KAMO JIH MAJIHM IIpXKABHHM OpraHH3a- | | | | uujaMa, na cy 3aro cBujecHo mpacTy- nui sajezuuuu ca Cp6uma, JoruuHo je ma ucnpaBe oHo naumro Cp6u ne MOTY ZA NpHCTAHY, H 14 OLyCTAHY OZ 60p6e, jep cnopa3yM 60p5y HCKIBY- | uyje, a Tpau CMHp€ibeE H YpaBHOTE- XKeib€e 3axrjea Gpahe, a He OcTaHe HHKaKBE MEljy HaMa 3aKyuHuue, Koja 6u Hac zoBena oneT zo Hec- Nopa3yMa 4 zo pasnopa. To 64 no HalieMy MHIIlEb€ibY, OHO jenuuu mauHu | 34 ypehee Hammera 6yiyher cpe- | Huujer XKuBoTa, u jeguHu H31AJ1 #3 OBOT X4OTHUHOT Haller CTAIA. Sporazum i Srbi Beogradsko ,Delo“ osvrće se na članak ,Obzora“ 16 novembra, u kome se govori generalno o radikalima i demokratima, koji ne odobravaju sporazum, ni njegovu politiku, iz čega bi se dalo izve- sti, da Srbi ne prihvaćaju _spora- zum 26 avgusta pr. god. Među- tim ,Delo“ uvjerava da to ne stoji, a da ,Obzor“ pravi neku konfuziju, jer da je sporazum pri- | hvaćen od Jugoslovenske Radi- kalne Zajednice, u kojoj ako je i nastupilo izvjesno podvajanje u pogledu opšte unutrašnje situaci- (je, sigurno je da je mali broj ra- | dikala ostao uz raniju politiku borbe protiv Hrvata, i odbaciva- nje svakog sporazuma sa Hrva- tima. S druge strane kaže ,Delo“ da je sporazum prihvatila i radi- kalna grupa ,g. Ace Stanojevića i