Taksa plaćena u gotovu GODINA XXVIII — BROJ 2 DUBROVNIK Kotor-Dubrovnik, 11 januara 1941 e. IZLAZI SVAKE SUBOTE Pretplata u Jugoslaviji Din. 48:- godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din. 96'-, za Englesku, Ame- POJEDINI BROJ DIM. 1'— riku i Australiju Din. 144-- Dopisi se šalju uredništvu, a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; nefrankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne zahvale i priposlano Din. 7:- za svaki centimetar visine jednog stupca. Vlasnik, izdavač i direktor: KRISTO P. DOMINKOVIĆ Osnovan 1892 god. Direkcija i administracija: KRALJICE MARIJE BR. 2. NA UVAŽENJE Sa današnjim brojem stupamo u četvrtu godinu nasta- vljanja izlaženja našeg lista. Zahvaljujući poštovanim pretpla- tnicima, a još više našim rodoljubnim dobrotvorima i prijate- ljima, mogli smo da ovo vrijeme izdržimo u borbi koja nam je silom prilika, nametnuta, jer smo uvijek vjerovali, da, kada nam je Austrija u julu 1914 zabranila list, on više neće biti ni potre- ban, jer smo bili više nego uvjereni u naše oslobodjenje, u ko- me za ,Dubrovnik“ više neće biti razloga da se i dalje bori kad su mu ideali, za koje se borio, ostvareni. Ali se je u slo- bodi na Dubrovnik, uz indiferentnost pozvanih, na takav način sa svih strana okomilo, da smo bili,sa bolom u duši, prisiljeni, da ,Dubrovnik“ ponovo zauzme svoj stari stav i da povede borbu, koja je u nekim stvarima teža i od one predratne. — Naši rodoljubivi dobrotvori, pretplatnici i prijatelji sa razumi- jevanjem su shvatili naš položaj te nas pomažu i vjerujemo da će nas do kraja pomagati. LITO HKNa HABKKNA... Bpao je HeyKycHo u nesa- XBAJIHO NOBpahaTH ce Ha cTBapu O KOjuma ce Beli roBopnjio_u pa- CIIpaB.baJIo, H HeMajy norpeće za- ber oGjamiuivea. Agu ,O630p“ TO ne upusnaje, Mu CMO TOBOpe- hu o cnopa3syMy BHuie nmyTa Ka- 3a1H, za cy Cp6u u XpBaru me- by coGomM TaKO momujemaHu, na HeMa y orihe namer Kpaja, y KO- Me He XKHBE H jenuu 4 Apyru, NAKAKO y BeheM HJIH MaHeM OpO jy; a Npu3snaBaMO Ja HuMa u mo- jenunux kpajesa y kojuMa cy uc- KJ6BYUHBO jenHH, MJIH IPyTH, AJH Y3HMajyh4 CBy HAIIY IPIKABY C Kpaja ma kpaj, (usuBajajyhu caMo CnoBeHHjy), "pixumMo a je cacsuM MCIIPABHO KAL peueMO za ce no HHueMy He paša3Hajemo, ra 34T0 za HHKAKB€ TEPHTOpHjaJHEe FpaHHlE He MOTy la eTHuuku zujeJme Ha- POLL HHTH HKO HMA HA U€JY IIPH- POnHux Gujbera, Io kojuma 6u ce pacnosnao 6paT on 6para, — Cp- GuH oz XpBara. 3aTO CMO K434/IH na Tpe6a nopyniuTu _apruuuad- jaune melje kOjuMa Heko xohe ga orpanu nauy GamruHy, jep cama Ta HeMoryHiHOCT pacnosHaBara Cp6una oz XpBara, Haj6o;bH je loKa3 ga cMo jegaH Hapoj. Ty CMO HCTHHY NOKA3ZHBAJIH CI KehH ce mpumjepuMa y Apyrux uapoja. Y Hramju H. m. TaKO je OrpoMna pasjuka y roBopy usmetjy I'eno- Be, Pupeune u Hanoju, za KO IIO3Ha KIBMKEBHH je3HK HTAJIH- jancku, pekao 6u za TO Huje u- TajujaHcKH je3HK, Ja Cy TO TpH pasna jesuka KOjuM roBope Tpu pasa napojga. Ila unak oHu ce pašymjeBajy, omu ce npusnaBajy na cy cuuoBu jenuora napoja, y jenuoj cnoGonuoj u HeJjemuBoj upaBu, jamauuo jep mujecy jom OGa3HajiH, KAKO Ce HA E>HMA Cy- CYNpOTHOj CTPAHH, BABJA M3 HEKOT NpođuibeHor my parTaHu3Ma u og cBakora jou HecxBahene | | skenoTe jesuka, oz jegunor ješsuka CTBapajy TPH, a HCTO TAKO MO- *KNA H3 NPEHATPIAHOCTH HAPOJA, ol jemuora ce napona kKpoje sa Cana TPH, 4/H AKO Ce yBaxH He- Ka CeJekilija FOTCKOF HapO/a, MO- Ka H BHIIIČ. Hero cBe Halle pa3/ore H u- CTHH€, NOIITOBAHH ,O630p“ Hu- KAKO HE GereHHlle, MH 34TO CMO. MY KA34/M, JA KAZ HH OH HH Gpaha Ha Halie npeniore He npu- cTajy, OHNa HeKA HAM 34 CIOpa- 3VM H Hale yHyTpaniibe ypetje- Ibe NOCI KE XHCTOPHjCKE FpaHu- ne jep TO 6u Guo _ jom jenunu u HajonpaBnaHuju HauuH Haniera 1u- jesbeta. /la, notuToBau 6u ,O6- 30p“ MOXJA HA TO MH mpucTao, aIH — OH Ce Beli yuanpujen 0- rpatjyje, — caMO Ha OCHOBH CBO- ra HHTEpripeTHCat»a xucTopnje; He KAKO HaC OHA yuH, HETO KaKO 6H IKEJIHO OH H IbETOBH BEJIHKH /bY- uH, KOj4_Cy Ce KPBaBO 3HOjHJH Ka CY OBY IpAKAaBy Fpanuju, na na Ty XucTOpHjy CBH odu 3ajeuuo »Npumnjene y cBujeT1y nmoBjecne ucruHe“. Jep 3a ,O630p“ cy »JlamMaTuHcka u GaHcka XpBarT- CKA“ ,C4a IOBJeCHOT TEMEJBA HEO- CIIOPHO XpBaTCKe 3eM/be“, ,Ty je Guna KOJMieBKa H CTOXKEP XPBAT- CKE IPKABHOCTH HT. Can 6u TpeGano ga oneT 3a- noljedeMO PA3FOBOpP O HaLIOj Ha- ponuoj reHe3H, OL HACe/bEEA CIIO- BeHa Ha BanikaH O JaHac KO cy Guau anconyTiu rocnonapu Ilam- Manuje, ranje je Guo xpBarcku HapOl H CTOXKEp XPBATCKE IPIKA- BHOCTH, AJIH HHjeCMO TAKO HAHBHH Na O TOME FOBOpHMO ,O630py“ KoMe je TO cBe 1o6po mosnaro, na heMo palje TO npehyTaTu, a HaM ce He 3amMjepu ta MH IHpH- MO BaTpy 6paTekor pasnopa. Ca- MO heMO My y Haj6o/beM ,cBHje- TAy HenpucTpane xucropuje“ pe- hu, na XpBarTu Huujecy HuKaJ 34- masmia Ha jyr nae oz Llerune. Vuaue ca ,O63opom“ je yaany- AHO PA3TOBApaTH, KAL KAKE ZA Bocna uuje HuKA2 Crajaja y CKJIOTI cpricke npxaBe. Og UacnaBa ma no 1463 r., kaz je nana noz Typ- Ke, Cpejuba u ucrouma Bocna 6H- ga je yBujek y 3sajexuuuu ca Cp- GujoM no XII sujeka, a caMo 3a- naguu zuo ca XpBarekomM. ]lo- uuuje je Guma kao noce6ua 1p- XKaBa, a1 He caMocrajHa, jep cy je omeramu Mabapu, Koju cy joj Ce HAMETAJIH KAO BPXOBHH FOCIIO- napu. Bocna ce pašsuna noz Ko- TpoManoBuhinMa, ox Kojux je uaj- 3nauajuuju Guo Tsaprko I, Koju ce KPyHucao 3a Kpasva BocHe H Cp6uje; 1390 r. no6uo je cBy Nanmanujy (cem /ly6poBuuka u 3anpa) u npornacHo ce sa Kpa- iba Bocne, Cp6uje, XpBarcke u Naamanuje, amu nocauje i»eroBe CMpTH Ojaua Malapcku yTunaj, u pasnupana rpalja#cKHM PATOBHMA Boca HaKOH MAO Naze noj Typke, Noz KOjuMa ocTage 3a npeko ueTupu Bujeka, 1o aycTpu- cke okynauuje, koja je Tpajaja 1o ocnoGobeta 1918 r. Aum 3a cBe OBO AyFO BpHjeMe CTpazama 4 6op6e, cpnucku 1yx BocHe He ca- MO IITO HHje KIOHYO, Hero je 6op6oM jauao, HapOuuTO TOKOM 19 Bujeka, ka cy GocaHcKOo-xep- ueroBsauku_ Cp6u 3ajemuo ca Cp- Gujanuuma u LIpuoropuuma 1u3a- JIH ycraHke 34 ocnoGobeie u y- jezuibee ca Cp6ujom u LIpuom Topom, OcnopaBaru znanac cprickH Ka- pakTep Bocne, koju npusnajy cBH NAMETHH /6YAH, Na Guju OoHu u HALIH HeNpHjaTeJ6H, TO Cy aHo- Majuje 3aBellEHHX, TO Cy OCTALIH Tyijux rocnogapa u Bjepckor dpa- HATH3MA, IA Tpeća NnoxanuTu a u ,O630p“ xohe na ce c uma cozuzapuiie. Bocua u Xepuero- BHHa nane cy Cp6uja u CpncTBy 6e36poj cnaBHHX J6YAM H HA KYJI- TYPHOM H HA NOJHTHUKOM IIOJbY, H jyuaka y GopG6ama 34 c1o6o/y. CBH Cy TH NOKpeTH HM ycTaHuH HMAJIH HCK/I6BYUHBO CPIICKH KapaK- Tep, M Hujetan ce muje Gopuo sa ujeje Koje gaHac mpeTcraBiba 4 3a Koje ce Gopu ,O63op“ a 3a Koje ce 1o aycrpujeke 0- Kynauuje uuje uu 3nano. Amu cBe imro je Aycrpuja CTBOpuJa 4 HCKPHBHJIA_OHO ILTO je Oz Bje- KOBa mocTojano, nehe u He MOxe Hau Hapojr npusnaru, jep 6u TO GHJO HA IITETY EbeTFOBY H IPIKABE. Cmnjemuno je u y ucro_noGa xaJocHo, jep uuje uukaKo znoGap apryMeHaT 34 crnopa3yM, Kaz ,O- 630p“ kawe za GocaHcKH MYCJIH- MaHH Tpaxe ayToHoMujy, u za Taj 3axTjaB Noynupy KaTojuuKu XpBaT4 43 uucTe /ey6aBu npema HCTUHIA M npanmu, aSopasnajy hu na cy 6oc. xepri. MYCIHMAHH Guju HeKan nojaHuuu Typeke, a na nanac uujecy Buie Typuu, HETO HAIIH IP)KABIBAHH H CHHO- BH HANIFA HAPOJA, HALA MYCJIH- MaHcka Gpaha KOjy MH BPHO UH- jemuMo u moluiryjeMo, a oz koje HaC HHKO H HHIITA BHIIE Hehe MoOhu za pacraBH, a uajMaibe no- JIATHKA NOBAMIIHPEeHOT AyCTPHjCKOF nyxa, Koju jom nmomajo oGujera HANIY 3EM/BY. Tudjinski uticaj kod Hrvata Što o tome sami Hrvati kažu I Da se o nekom sudi, treba ga najpre poznati i razumjeti. Da se to postigne treba mu dublje za- viriti u dušu. Treba odvojiti ta- loge tuđinskog duha od onoga što je čisto narodno _u duši Hr- vata. Pre toga moramo da osvi- jetlimo načine i put kojim se tu- đinski duh upijao u narodnu du- šu. Stjepan Radić je bolno osjećao taj tuđinski talog na narodnoj du- Ši i istraživao: ,,Kako ćemo iz našeg zla u dobro“ (Sisak-1902). Tu nam on izlaže i načine, kako se to zlo, taj tuđinski duh uvla- čio u narodnu dušu: ,,Evo dakle u čem je korijen našem narodnom zlu: u gradskim školama, u koji- ma se doduše govori narodnim jezikom ali u kojima vlada uko- čeni latinski duh i naduta švab- ska glupost; dalje je taj korijen u međusobnoj mržnji hrvatske i srp- ske gospode, koja je baš najveća među ženskim svijetom; zatim je naše zlo _u tuđoj nevaljaloj nje- mačkoj i talijanskoj knjizi novi- nama, kojima se natrpaše naše kavane, društva i čitaonice; napo- kon je korijen našega narodnoga zla u, našem ropstvu židovima i Nijemcima, koji su našoj gospo- di učitelji o svoj slavenskoj braći... U hrvatskoj je gotovo svaka go- spodska kuća pravo zaklonište njemačkom govoru i njemačkoj knjizi... A sveto zlo plod nje- mačkog i mađarskog sjemena, sve je to djelo tuđinskoga duha, koji naša gospoda neprestano upijaju u kavanama i gostionicama, gdje nema pravoga zbora, ni pravoga odgovora, jer ne ima narodnoga osjećaja ni narodne misli... Je li onda čudo, da su ta gospoda sli- jepa kod očiju i gluha, premda imaju uši; je li čudo da seljački svijet samo truju mržnjom, koja ne smije biti u našem srcu protiv nikomu, a kamoli protiv braći“. Tuđinski uticaj na Hrvate je