Broj: šimi.
000 '

izlazi: iz štampe.







* Responsabili redatur: Pero Pupator.

Godište: kongresa.

900

Prec: supra_ faci.

zik



+
Dubrovnik, setemana Neptunove/feste,



Živjela sam kontenta i felića u onijem bužama
na porporeli, imensijeh godišta, dok nijesu vragovi
zgradili one skaline od drva i rovinali mi abitacijon,
Ma donekie i bolje je tako, perke toka, imat stomak
za moć slušat sve ono što sam bila sforcana slušat.
je li kakvo matrimonio in vista — eto ti na onijem
klupama čakule o invitima, bjankariji, tratamentima,
vijađu.... Za rijet pravo, i meni bi kadgod učinili
zubi vodu. Je li ima kogod kapitat u grad, Inglezi,
meštri, sportaši, etećetera, odma ti komitat na sedutu
— gdje?.... na porporelu. A bože vas sačuvaj na
neke ure, kad skladna čejad pođu spat a ostanu leri i
šmiglinice.., Da ti pade obraz pod noge,... ko bi

vam od srama pripovijedo! Insoma uputim. se u po--

rat... Bacim oko na desno i vidim ti u Posatu peču
baračine, punu kajići, vesala, bov4, motora i šta ti
znam još. Ispod nje doturi Stefi, Raulo i Lujo u maji-
cama i gaćicama, u velikoj konfuzijoni. Povirim mome-
nat bliže i vidim “da je to direcijon ,Neptuna“. Hajde,
kad su naši —“ promislim — najbolje jih je puštit u
miru, I tiraja naprijed. Montavan kroz vrata od grada,
Viđi, vići, moga Pepa iz ormara! Još mi je dobar...
Krpi reke hlamine za ušjere, ma sam oservala i jedan
bolji par. Pepo mi govori da je to za onega što mu
plaća, Ma i pravo je, neka se poveretto pomogne...
Upeknem Pepa, pa strugnem kroz vrata i evo ti me
na Stradunu, Čujem da je na Pilama konćerat, pa ću niza
Stradun onamo. Vidim Autunića a isprid njega mali
kapo Frano stoji aptak, sa koluritijem štapićem u ruci,
She diavolo? Da Antunić nije konsiljer komunali . . . ?
žuvincem se, za videl koja je ura. Čudesa! Naš otsri
Kampanijo sa zvonom jopet na mjestu a doli blizu
Orlanda Marko Murat spiegava furestijem kako je kam-
. panijo Austrija srušila za despet i kako ga je nova
vlada sad jope zgradila. Malo dalje od njih na skali-
nima, Don Mato i Božo, pucaju nešto od smijeha.
Blizu Bradarića čejad a među njima Karlo cre-
vjar, sve jih nešto persvadava... Pogledam bolje. kad
nekakva nova banka. Ostavim tuđe posle i da ću niz
Stradun kad u Kamila butizi Duje, Gjorgjo, gospar
Gjivo i još neki. Kontrestaju se o fusbalu . , . stvar se-
rija. Malo dalje meštar Miho uči kosovića zviždat. Miho
zviždi i gleda kosovića a kosović gleda Miha i ne zviždi.
Na desnu bandu vidim jednoga mlađega gospara, bjonda,
ko je — ko nije, duše mi Lujo! Ma kako je progre-
diško oni mali Lujo, što je bijo u popova! Neka ga i
Zahandam u nekoga i gledam ko, bora mi
brijač Spaso. Uvijek isti; para mi ga sad viđet kad su
ga odizgar donijeli u sepetu. Malo dalje na kantunu
Vlaha Pušice stoju Pepica, dotur Pero, Iso Alesić i mali
Milan a izdaljega mu otac, vas arajdan gleda kako mu
je sin uvijek u društvu bojijeh. Pospiješim do široke
ulice i vidim u Luja Kraje butizi Vlaho s nekijem
kašunima amerikanijem u diskorsu ... o slugama ...?!
Malo dalje Jašo, raspetijeh prsi spjegava nešto proku-
raturu. Ja naprijed kad čujem gdje viču ,eto buhe, eto
buhe“, sve se razbježi a ja kroz vrata pa na Pile. Nijesu
Pile ni za pripoznat. Konćerti, studenti, tranvaj, prepa-
rande, atomobili, konfuzijon , . . Blizu fontane slušam
gdje Ivo Slavnik šapće jednoj: da mi ti je ubit buhu
— na ,<buhu, U onoj stisci atakam ti se nekomu na
nogu. pa uz nogavicu gori..,, Zgrabu me dva prsta,
kad ko, moj dragi Piero Pupator. Nešto sam mu pri-
šapnulai on me odma pusti a ja tira u Pile...
Gdje ću finut... koga ću upeknut,.! Viđećemo,
Dunkve — atento! »Buha“.

Hini



Telegrafi.

Zagreb. Dećido sam jope poć za Franću, po-
Šljite mi indiric Vidovića. Neka_mi Mirko asenja na
Credit Lyonnaise 50.000 franaka. Lujo Šulić,

Vijena. Kapitavam s novijem modelima klobuka

i bareta od gome. Pozdravite kap. Pera i Dana. Auf-
viderzen Malvina.



Motto < Virim te kroz bužu. naj



Sarajeve. Ako fali manipulant za _administra-
cijon i speze ,Buhe“, telegrafajte — dolazim.
S Milo Šare,

Novisad. Kaparajte kod soćetati lovaca sve kože
od ubijenih vukova na hajki, Telegrafajte koliko bokuna.
Lajtnant Vlatko.

Trebinje. Zlatar Andra osnovi društvo absti-
nenata ,Trezvenost“. Odaziv imenas. komitat.

Beograd. Zapriječen važnim poslovima u pi-
tanju nomine župana i guvernera, žalim da nemogu
prisustvovat festi ,Neptuna.“

Rude — državna spojka.

Sarajevo. Do sam sarti da mi očisti maće
s onoga bonžura, ako dospije kapitavam na festu, Po-
zdravite Marka Šutića. Pepo Kobasica,

Vijena. Kad Bonačić bude nominan za ingje-
nijera od tramvaja, eto me za montera. Avizajte direcijon.
Tonko Zore.

Zagreb- U utakmici vaterpola na Savi dobila
prvo premijo Perica s Ploča. Dubrovčani u Zagrebu
regalali su jon lijepi vaz od porćelane. Danas putuje
ua utakmicu u Beograd. Športski Savez.

PP

Finalmente se dećidalo....

. počet gradit novu komardu,
.. . kalat prec od eletrike.
.. . učinit na prvi aprila tramvaj do Kupara.
... pjantat na Ilinoj glavici još nekoliko sedila.
... da Giildo digne onaj štag ispred kafe, gje su
visjele ingleze bandjere. | *
. provesti elecijoni komunale,
. liberat onu kuću iz grada.
. kupit pompjerima pumpu na motor. -
.. prenijet gjinazijo u Tabor.
.. da ,Gundulić“ i ,Sloga“ dadu po jedan konćerat,
.. da u prvoj oke ““onići Dum Niko Gjivanović drži
kakvu parlatu. "+
.. . da se uzme i kojega Rusa u puliciju. perke da
su vajaniji od domaće čejadi.

PP i

Sinćeritat . , .

Najviše žalim automobil.

Lijepo li smo prošli u Ljubljani. Sve same puste
fureste iz. .... Slovenije i Ljubljane. = :
e s Arturo i Benust. *
Dokle sam ovodi nema vode — pogjem li sasvirui
pit ćete more. Ra Komesar,
Bože moj — ko bi bia Tek6! Bačinić,
Da sam sikura da neću imat djece, odmah bi
se udala. Kontesa Katica,

Tugja žalost — moja jadost. Božo Bacelj.
Da sam zno će ovdliko durat, nebi se bio ni

Župan.

primo mjesta. < Prof. Čičon.
Toka da slabo rde, tad sVe čine bez da ikoga pitaju.
Nesti.

Što mi je stalo — mog“ me al pj pensjonat,

Pepica Barić.
Mi smo uvijek bili Davdovićevci. ——
Prof. Karlović i Popara,

Finalmente ću uspjet. (Sikuro je hotio rijet: u
Spljet). a o
Tko će rijet da ja uvijik nijesam bio Protićevac ?
: Popov.

Žo bi nam bilo poć s komune prije nego našim

milim Dubrovčanima finemc Vodovod. | :
Ingjenijeri komunali,

svenu dogje konac.
gospar Luko,
Ah! što mrzim Lunačika! On će o meni napisat

da sam za komin a ne za ?920rmicu....1?
Mala Begovica;

Sudbina jarac —

m < zr
ff M

Rubrika ingleza.

»Dubrovački lisi“ feizd6 extra edicijon na inglezom
jeziku. Zli jezici govoru ia su se jadni inglezi znojili
dok su legali.... Glavm je da je bila dobra intencijon,
što se vidi iz zahvale zniralja Broke-a  ,direturu“ Ma-
tiji na dobroj ideji. >

Za vrijeme beravki Ingleza u našem gradu, bilo je
divertimenata na svakom kantonu u abundanci. Preci di-
ferenti: za ofičale — muhe, a za mormare — u šterli-

nama. Za to je bilo svukud napiaano : Velikome. (Altro-

kć da su nekljem dobro došli!)



Inglezi su dali na ikoda »soire“, ma kako su bili
inviti na inglezomu, tako mnogi nijesu znali kako se imaju
obuć. Zato su neki pošli! u salonu, neki u trlišu i sa
žutijem crevjama, neki jopet u bijelu i svakako drugova-
čije. — Za da im se gragjani odužu, invitali su ih_na
»zakusku“ u oficirski do. Buduć su ovodi inviti bili na-
pisani ćirilicom, to su inglezi ofćali (neznajući legat) do-
šli neki u paradi, neki u ćivilo;a mnogo jih je došlo u
u bijelijem kratkijem luzama, kako nosu — bože mi
prosti — kogl i kamarijćri.



Na Poljani grupa mornara stoji i gleda na Zadruzi.

trasparente, izmedju njih jedan, na inglezomu jeziku, gdje
piše: Živlo pres. Makdonald,. Jedan se mornar obrće i
pita Luja Kraju: ,Molim Vas koje to Makdonald ? Lujo
mu odgovata: ,To je jedan bogati gospar Inglez što jeu

mirno doba užo doć u Dubrovnik sa svojom jahtom...“

———

Pripovjedo mi je Bato Mortigjija dA su se Inglesi o

čudili koliko u gradu ima špićarija. Kad jim je reko da
nema nego tri, nasmljali su se i rekli da su u nas sve
butige, hoteli i barovi špičarije. (Imaju i prav).

“Za pofalit je da je svak išo Inglezima na ruku, što
je moguće više. Najboje su se ponijele naše banke, koje
su se od jutra do noći sakrifikale (pa i u negjelju!) i
promijen'vale Inglezima šterline.

Dan prije nego je partila ingleza flota, doš6 je u
našu redacijon jedan ofićo sa kaćatorpedinijere (od onih
što su stale pred Lokrumom) | donio dvije puce sa tri-
kota ženskoga od banja i reko da je to ispalo jednoj si-
njorini od one tri, što su bile na brodu s jednijem mla-
dićem. — Dotična sinjorina (mi je znamol) može pridići
puce kad hoće u nasrne! ,Buhe“. :

Govori se da je profesur inglezoga na banketu u
dvoru spjegavć amiralju plan, po kojem su on i amiraljo
amerikani salvali Spljet od italijane flote.

Onijeh je dana bila kapitala u grad | Serafina, za
ingrandiškat festu. Ma nije bila entuzijazmana ,...

Ko indovina (to nije teško) koja je butiga najviše

aprofitala od Ingleza — dobiće na regć jednoga kanarina. |

(Redacijon).

Priobćeno.

Veleštovani narode !

Vičem bijelim grlom i junačkijem glasom, otva-
rajte bolje oči kad drugi put dogju Inglezi.... dobro
razgledajte na sve četiri strane kako se junak okreće.
Nije Kati bilo potreba od Ingleza ni od inglezijeh lira,
ni talara, nijanke ćilina, Nije se Kate napila ni vina
ni piva, već hladne vodice, častio me je gospar Ivo
Ivanović žmulom mlijeka bijeloga. Tad je Kate polećela
kako Ravijola: ugledaše je ingleški kitari (oni sa cr-
jenijem kitama) i kako je ugledaše pružiše joj bijele