mE Y w #OŠTARINA PLACENA, Odgovorni urednik: STIJEPO M. BJELOVUČIĆ Urednik: Dr. MATIJA VIDOEVIĆ 5“ APRILA 1924. = zamzna a —— i Trgovina i zakoni. .Jedna država 6 trgovačkih zakonika, Još od g. 1919. dubrovački trgovci bili su prisiljeni da se tuže na ome- tanje njihove trgovine u drugim po- krajinama, Uprava u Bosni i Herce- govini išla je zatim. da pripadnici- ma ovih zemalja bude bolje pa oda-| tle zabrane izvoza životnih namirni- ca iz Bosne Hercegovine, namet na sakupljanje i izvoženje kadulje i dru- gih biljka, što rastu po njihovim pa- šnjacima, piijenjenje našega blaga na ispašama.... u jednu riječ nastavak one politike, koja je išla da od Bo- sne i Hercegovine učini posebno ti- jelo u našem narodu ne samo u po- litičkom, već i ekonomskom pogle- du. Taj partikularizam diktovao je kasnije i poznati poznati paragraf u Vidovdanskom ustavu, koji je garan- tovao Bosni i Hercegovini cjelokup- nost, te ocijepio Dubrovnik od nepo- sredna zalegja, a ne bismo htjeli, da se krije i u propagandi za gradnju lu- ke u Pločama, Dubrovnik je jedini grad u Jugo- slaviji, koji je političkom podjelom odijeljen posvema od svog gspodar- skg područja, Kao da ga zao usud Prati: U svom postanku našao se na $ranici Zahumlja i koraknuti, a da ne stupiš u drugu oblast, na područje gdje vladaju drugi zakoni. Na ovu razliku u zakonima hoće- mo da napose upozorimo. Kad je Dubrovnik bio nezavisna- republika, i onda su izmegju njega i neposred- nog mu zalegja zakoni pravili razli- ku, ali mogućnost posebnih ugovora sa srpskim kraljevima i vlastodršci- ma u Bosni i Zahumlju zaštićivala je trgovinu i osiguravala naplatu me- Sjusobnih potraživanja, tako da je i u ono doba, koje se baš nije moglo . dičiti pravnom sigurnosti, bar kad su Prilike bile normalne, bilo moguće trgovati. Sada, sa austrijskim trgo- vačkim i privrednim zakonima u ju- žnoj Dalmaciji, crnogorskim u cr: nci gori, bosanskim u Bosni i Herce- > govini, mi smo se vratili na vremena kad je jedina sigurna trgovina iz ru- ke u ruku, U ljubomornoj pažnji, da se zako- nici ne povrijede, sudovi ne vide koje teške posljedice nastaju od to- ga za samo pučanstvo. Kredit trgo- vački zavisi od mogućnosti naplate dužnog iznosa, pa kakav kredit mo- gu uživati trgovci u zemlji, gdje su- dovi na pr. ne priznaju ovršnost pra- vomcoćnih sudskih odluka izrečenih u drugim pokrajinama, jer da mate- rijalno pravo nije jednako? Tim se “može sačuvati za koje vrijeme od propasti koji trgovac, ali sigurno od trgovaca, koji svoje platežne obveze ne ispunjuju, nema koristi mi trgovi- Ni Ni pučanstvu, Kroz 5 godina, od kada smo jedna država, nije se našlo vremena, da se OVO pitanje uredi, iliti bolje, bilo je vremena, ali osjećaja potrebe nije bilo, jer je naša trgovina još uvijek skučena u uske granice provincija- lizma, Trgovac iz Sarajeva trguje u Bosni, iz Beograda u Srbiji, iz Zagre- ba u Hrvatskoj, a ako dogje do trgo- Ve izmegju pojedinih predjela po- 52 se obavlja na bersama, koje sa- Travunije; pa i“ * sada ne možeš, da tako rečemo, ni SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK Godišnja pretplata Plativo i utuživo u Dubrovniku 80 Dinara _ Za inozemstvo 200 Dinara Oglasi po posebnoj tarili me sebi stavljaju zakone, Oni tamo dakle ne znadu za nevolje trgovine u mjestu, kao što je Dubrovnik, koji je stavljen na granici triju pravnih područja, te sve posljedice ove ne- sregjenosti mora da podnese, DUBROVAČKA RIVIJERA s Naše more Dubrovnik kao klimatsko lečilište. 7, Naše more je kao tekući kristal, koji se u veličajnom horizontu ljubi s nebeskim plavetnilom. Eto te vode koje se u stotinu oblika prelevaju, odbleskuju na suncu i belom penom plaču obalu, bile su čežnje svih naših predaka, one su budućnost naših po- tomaka! Od onoga vremena kad je Srbija u njima prinela žrtvu slobode, i kad je celi svet kliknuo »Ave Ser- bia« more je za nas predmet kulta. Ali je more prijatelj slabih i bolnih. Ono leči svojom blagom klimom. Zbog vodenih masa koje se teško zagrevaju, ali i teško rashlađuju le- to je svežije a zima blažija, Radi is- toga razloga duvaju stalni povetarci. danju s mora na kopno, a noću od kopna na more. U primorju je vazduh onako čis kao što je na kopnu samo na velikim visinama, te u njemu nema ni praši- ne ni klica nikakvih bolesti. Na mo- ru i to 70 milja od obale vazduh je apsolutno čist. Vazduh u primorju osim toga ima u sebi više oksida i ozona, a manje ugljične kiseline. Na mestima gde more udara od obale ima u vazduhu i morske soli zato neki usevi ne mogu uspevati blizu mora, Ovaj ovako od mora promenuti vazduh ima i jači barometarski priti- sak, zbog čega deluje na bolesnike od srca i krvnih sudova osobito, ako dolaze iz mesta, koja su na visinima, Usled vetrova rashlađuje se u pri- morju telo, koje mora, da drži uvek svoju stalnu temperaturu, te zato vi- še sagoreva materijala, te se više troši, Usled ishlapljivanja morske vo- de ima morski vazduh više vlage i zbog tog se ljudsko telo manje ispari- (va, Pošto se tako kroz kožu i pluća gubi manje vode to se pri vlazi uzlu- čuje više preko bubrega. Obratno se događa, kad je vlaga mala a toplina velika (leto). Zbog ovih osobina de- luje morska klima kod bolesti bubre- ga i cirkulacijonih organa. Vlažni morski vazduh najbolje deluje na sluznice disaćih organa i njihovih bo- lesti. Samo zbog hladnoga kopneno- ga vetra, bure, koji naglo ruši vazdu- šnu temperaturw i vlagu, a od bure Dubrovnik nije ni malo zastičen, ova klima nije dobra za plućnu tuberku- lozu osim u samom početku, Pošto se Dubrovnik nalazi daleko na jugu (42" 38' širine i 18" T' dužine) imamo u svako doba sunca i svetlosti, Svetlo deluje na kožu, što svak može videti kad koža pocrni. Delovanje je svet- losti osobito važno kod deteta, ali ono i kod odrasloga pomaže stvaranju krvi, te deluje na disanje i raspole- ženje, I stari su Grci kao i drugi veli- ki narodi, starog veka, Rimljani i E- gipčani poznavali lekovita svojstva mora. Euripid piše »morem se opere svako zlo«, iz čega se vidi, da su Grci lekovita svojstva prepisivali više mo- tskoj vodi i morskoj soli, nego mor- skom vazduhu, zato što su oni stano- vali uz južna mora, u kojima su se mogli dugo kupati i sunčati. Danas je utvrđeno, da je morski vazduh i bez kupanja lekovit, te da se lečenje mo- že vršiti i na obalama severnih mora, gde je mnogo kraća sezona za kupa- njea iu moru je manje soli, Za mor- sku banju treba, da voda ne bude ispod 15"C, Take temperature mor- ske vode imamo u Dubrovniku od meseca maja, do meseca novembra, te ćemo se o pitanju morskih “banja drugi put razgovarati. Osim banje upotrebljavaju se i injekcije morske vode u svrhu lečenja nekih bolesti. Tako su neki lečnici provali lečiti plučnu tuberkulozu, tuberkulozu ko- stiju i neke kožne bolesti na ovaj na- čin. Voda se uzimlje iz dubine od de- set metara i to deset kilometara da- lje od obale u staklenu posudu. Vo- da se mora sterilizovati, te svaki par dana činiti injekcije u dozama od 50 do 200 cm. Ovo lečenje nije posta- lo još popularno, Od starina nam je ostao još jedan način lečenja a to je putovanje po moru, koje se i tada oso- bito preporučivalo kod plućne tuber- kuloze. I baš je Jadransko more bilo cenjeno za taka lečenja. Da je ovaj način lečenja imao vrednosti, vidi se po tome, što su ga stari narodi cenili i ako su njihovi brodovi prema da- našnima bili jako primitivni. Zato bi ovo sredstvo trebalo danas osobito pronagisati, kad imamo toliko kon- fertnih srestava za morska putova- nja. Baš naša šarolika obala sa mno- gobrojnim lukama sa lepom klimom, može opet postati slavna za taka pu- tovanja koja uz klimu i draži čarob- ne prirode oporavljaju bolesnike. Dr. Đuro Orlić STRANCI DOLAZE, Proljetna sezona. — Većinom da- me, — Očekuju se Česi, — Pripreme. za putnike, — Pred Uskrs, — Pro- paganda, : Po našim ulicama vide se prve sku pine stranaca, koji su nakon zim- skog zastoja sada opet počeli da nas posjećuju u većem broju, Ni hoteli nijesu sada pusti, sad je u svakom već lijep broj gosti. Po spolu većinom su dame, a ima ih iz raznih naših krajeva, najviše iz Voj- vodine, Sarajeva i Beograda. Od stranih državljana najveći je broj Austrijanaca, kojim poboljšane valu- tne prilike omogućuju boravak na jadranskoj Rivijeri, dok Čeha još ne- ma, i ako je najavljeno da bi ih | ove godine imalo stići do stotinu hiljada. Mi svakako želimo da ih što skorije vidimo i radosno ćemo ih pozdravi- ti u našoj sredini, a nadamo se da se ove godine ne će više opetovati oni iz naše zemije. u, tugje krajave, Ove godine stranci će u našem gradu naći u znatnoj mjeri više kon- forta i prigode za razonodu, jer se je na tome ipak prilično radilo, Najve- ći naš hotel, luksuzni Hotel Impe- rial, potpuno je restauriran, a uve- deni su dnevni koncerti, i to tri puta: za vrijeme popodneve čajanke, pre- ko večere | po noći u baru. Tako- gjer i u drugim hotelima obavljene su radnje, koje su se ukazale potre- bitim za zadovoljenje brojne publike, koja ovdje odsjeda. U tom pogledu neumjesni glasovi, koji gone putnike. BROJ 10 - GOD. i. naročito ističemo Hotel u Kuparima. Ove ćemo godine imati i jedno mno- go dotjeranije javno kupalište: za- kupnici vojnog kupališta sučiuili su u tom pogledu dosta i o tom ćemo posebno pisati u svoje vrijeme, Ču-. jemo da će se u najskorije vrijeme uvesti i pruga za dnevne izlete + po okolici, te da je u tu svrhu spremljen - vrlo lijepo uregjeni parobrod, O Uskrsu obično je u Dubrovni- | ku mnogo stranaca; ove godine oni koji dogju prispjet će na koncerte »Stankovića«, »Kola« i na 'gostova- nje Hudožestvenika. Naš će list početi u najskorije vri- jeme da donosi spisak svih putnika, koji odsjedaju u našim hotelima, Že- limo da ta rubrika bude stalno što punija, a mislimo da i hoće bude li dobro smišljene propagande, koja dosada nije baš onakova kakva bi trebala da bude, a i zaostaje za dru- gim gradovima, Ali o tome pisat će- mo u dojdućem broju. | KORČULA, Akcija za promet putnika. — Pri- rodne ljepote, — Koniort. Dne 16. III, 1924 održala se Kon- stitnirajuća skupština »Društva za. Saobraćaj Putnika _i poljepšavanje. grada Korčula«, ta eto tako dodjos- mo do vrlo važne ustanove, koja će pospješiti da naš grad, naš korčulan- ski kanal dodje do onoga glasa što mu i pripada po svim njegovim pri- rodnim ljepotama i historijskim zna- menitostima. m Agilni upravljači društva jamče za uspjeh, te su, već diljem domovine i bližeg inozemstva razaslali reklam- ne plakate sa odnosnim fotografija- ma, Korčula koja leži na glavnoj pruzi Sušak—Kotor, te imade dne- vne veze sa kontinentom, pruža put- niku sav mogući konfort uz vla nis ke cijene, Pruža romantične šetnje kroz vijugaste čiste, uske, uličice. isčičkane starinskim portalimia i bal- konima, šetnje oslagjene mirisom : svakovrsnim a posebice cvijeća, na- ranče i limuna, što se susreće ria sva kom koraku; izlete po oko duboko razvedenih zaliva, koji pružaju sliku Švajcarskih jezera. Za izlete po moru stoje na raspolaganju: motorni čamci i čunovi na vesla ko- jih imade obilno, jer ma Korčuli pos- toje poznata brodogradilišta. Sve je razumije se tarifirano pod kontrolom vlasti. Najveća je blagodat Korčule kao ljetovališta, što u konalu ljeti . stalno duva lagodni vjetrić te se spa- rina i ne osjeća, a opet to tjera tu- berkolozne putnike, Poznata je kor- čulanska razvedena i šumovita oba- la kgioj je i donijela ime »Corcyra Nigra« a na svakom koraku u ideal- PE GAaS A “dug eFcundse- no čistim lokalima možete, EYE" te krepkog vina osobito poznatog »Grka« te dobre ukusne ribe. Korču- la imade dva lijepo uregjena mor- ska kupališta, dok su nedaleko mor- ska pjeskovita kup..išta Lumbarde i Orebića, koji opet putnika privlači | svojim obilnim nasadima egzotičnog bilja, što su ga doveli naši pomorci iz daleka svijeta. Na hiljadu putnika posjećuje godi- šnje Korčulu, te se ovi hvale gosto- primstvom našeg primorca, zamjerno urednim putevima bez trunka pra šine kroz borovu šumu te ino zele- - nilo nasadjeno po svim brežuljcima | ija.