ka rai E Bidai E ase Metu 2 2 = Dubrovačko kmetstvo. (5): uke dti U jednoj takovoj konjekturi, kad se predpostavi da ni sa strane vlade, Pa ni sa strane vlasnika nije bilo ni- kakve sile, toliko istina da je veći- na starosjedioca slobodno izčezla pre- ko granica, premda su po odnosnim Poveljama bili prodati kao prosta jed- na pripadnost zemlje, ne samo nego da su u tim prigodama i nekažnjeno poništavali stara gnijezda, onda tre- ba zaključiti da su toli oni starosije- dioci koji su ostali. koli oni pribjegli- ce iz tugjih zemalja, dobrovoljno i slobodno voljom “pristajali na obra- gjivanje uz uvijete koji su im se nu- Sjali, a koji su bili tako da rečemo pragmatični u državi, a to se zove da je odnosni težački odnos nastajao na osnovi slobodnog ugovora, Prigovara se exadverso da tu nije bilo drugog izlaza. nego prihvatiti ili seliti prama odredbi = se condonet pro homine vel villano alicujus ha- bentis partem, ili se condemnet esse hominem alicujus nostrorum ci- vium habentium partem (odredba Se- nata od 1399, god. Lib. Viridis,) pa da nije bilo slobodne volje. Takovo je mišljenje već po sebi neispravno. U svakoj je pogodbi situacija ista, prihvatili ili ne prihvatiti: Starosjedi- oci koji nijesu te uvjete prihvatili, odoše a oni koji su na novo pri- došli, kojim su bez dvojbe ti uvjeti bili .poznati, u koliko im ti uvjeti nijesu konvenirali jednostavno su izostali. Po toj teoriji svak tko je iz nevolje prisiljen da napravi dug, mogao: bi kazati da dug ne drži, jer da je na to bio prisiljen iz nevolje, pa da mu je falilo slobodne volje, Odlučni je momenat za naše pita- nje to što niti je bilo, niti je prama prilikama moglo da bude, nikakve sile. i da je težački odnos već!“ pri svome začetku postao iz megjusobnog slobodnog ugovora, i to u. cijelom području bivše Republike, Nego i preko toga, kad se analizi: ra bitnost toga odnosa, riema taj ap- solutno ništa što bi zasijecalo u jav- no pravo, a što bi se inače kosilo sa osićnim “ugovorom ortakluka, Težak koji je preuzimao zemlju, bio je dužan da istu o bragjuje sa pravom da ju is- PREDAVANJE G. CH, LOISSEAU') Isa kako je predavač zahvalio pre- cjedniku društva“ g. Dr: Bizzaru i os: talim priregjivačima ovog sastanka, priznaje kako na prvi mah izgleda du predmet, izabran za ovo preda-. Vanje. t. # paralela izmegju dvaju st&rih republika: dubrovačke i že- nevške, ne daje dovoljno gragje zna njihovo uporegjivanje. Megju njima, naprotiv, izgleda da je sve oprečno, Jedna dijeli sudbinu Istoka. druga Zapada. Jedna. je slo- venska, druga francuska i po jeziku i po temperamentu, a kod nje se ta- kogjer odrazuje uticaj civilizacije njemačke i talijanske, kojim je ona razmegja. Ovdje. primorske republi- ka. tamo centar čisto kortinentalni. Ovdje grad svetog Vlaha, tamo grad Kalvina. Ovdje. uzor male aristokrat- ske države, tamo talijonica. u kojoj se formirao duh _ moderne demokra- . tije. Sve je supr _, goreklo bi se. Ne pretjerujmo. Razlika je u spoljašnjim pojavama, u pozivu, u sudbini. *) Ovo interesantno predavanie priredilo_ je na 22. !L e. g. ,Društvo prijatelja francuskog “2 svoje članov&:: G. predavač, ug!. pi- mj Sat korišćuje, a da plod dijeli sa vlasni- kom, a razmjer je ovisio 0 Vrsti obra- Sjivanja. kako je to običaj već bio ustanovio. Težaci nijesu nikako bili vezani za zemlju, niti im je lična slo- boda bila tim odnosom skučena, oni su mogli čak i ostaviti zemlju, samo bi onda izgubili pravo na naknadu za svoje trude (melioramenta). Vla- snik je imao pravo da težaka izagna sa zemlje, ali morao mu je isplatit sve poboljšice. Za kuću težak je bio dužan obra- Sjivati zemlju u vlastitoj režiji vlasni- ka (Carine), a za to je bivao nahra- Za vrtal cko kuće od jedne zlatice, što jebio ostavljen težaku za povrće Za svoje kućne potrebe, dužan je vla- sniku da odgovara poklon t.j, kozli- ća, dvije kokoši, dva pilića i deset jaja. U slučaju da bi vlasnik izagnao kmeta, (casalini) morao mu je da pla- ti sve poboljšice na kući, u koliko bi izvedene bile njegovim ovlaštenjem. [ praktična jurisprudencija za: doba bivše republike držala se je postoja- no naznačenih uvjeta, kako proizlazi iz zbirke, odnosnih osuda sakuplje- nih 1778. godine od Armtonio Regini iz Diversis de Cancellaria: Osuda na listu 123, god. 1453, = Padrone puo cacciare dalle vigne li polovnici pagandoli li miglioramenti; Padrone volendo scacciar il suo vil- lico di Canali, li deve pagar li mi- glioramenti: Polovnico delle gionte di Cavtat puo esser seacciato pagandoli “li “migli- oramenti; * Osuda na listu 44. god, 1603. == Patronus potest expellere suum_ vil- licum de terris et domi, dummodo ei solvat melioramenta; “; Osuda na listu 238. god, 1618, : Contadino di Breno che ando ad abi- tare a Ragusa, o che ritorni. o che perda i miglioramenti, . Osuda na listu “88. god. 1692. == Villicus si defecerit in cultu terra- rum, dominus possit eum' expellere absque solution& melioramentorum KU ak Dubrovnik i Ženeva. “ Težaci su imali pravo da goje živo Ali ako se promučite i zadubete u dušu jednog i drugog grada. i ako se zapitate zašto su ti gradovi dionici istorije“ prijašnje i današnje, premda njihova materijalna srestva i njihova veličina to ne razjašnjuju, vi ćete pronaći moralne pobude, koje ih či- ne megjusobno usko sličnim, a od kojih su utisci kadri da dadu opću poduku, Molim Vas da me saslušate do svršetka da prosudite da li je ova prispodoba uzaludna i ova poredba umjetna. Opća povijest, barem do naših vre- mena. koja bilježi stvaranja i kršte- nja. mnogih novih država, ističe, kao neku “vrst pravila, postepeno izče- znuće političkih organizama kojim fali u isto vrijeme i snaga i veličina. Do XIX. vijeka. ženidbe megju kra- ljevskim- i kneževskim porodicama, nasljedstva, ratovi i ugovori pridona- šaju stvaranju ovih skupina. koje su se kasnije nazvale velike Sile, a kod | kojih “svako proširenje ima za po- sljeđicu jedno poništenje, Kasnije, pokret koji .se širi na korist velikih nacijonalnih skupina, poništi. tim vi- njen i pružena mu sredstva za put. Osuda na listu 344. god. 1500, == | AK -= »omnes pasturae sint comunes .... ltem omnia nemora contratarum sint cemuma pro possendo facere ligna comunes pro abeverando cuilibet, et quilibet fons habeat spatium unius Privredni Naše tržište. ŽITO I BRAŠNO, | Cijele sedmice poslovanja u znaku labavosti. Ali pošto ponuda rijep re- velika. tc cijene ne padaju mnodo nego se postepeno spuštaju, | Pšenica slaba potražnja, za kuku- ruz takodjer slab interes, osobito se primjećuje da naši krajevi malo robe traže, Bit će tome uzrok neprohodni putevi i slabo vrijeme uslijed kojeg su poljske radnje zaostale, Službeni tečajevi na Nvosadskoj Burzi dne 3. t. mj.: Pšenica 325.— ku- kuruz za prompt 240,— 250.— za April, Maj 247.50 '0/505, Cijene u Gružu, Pšenica: 405 ku- kuruz 320 - 330. Demaće brašno: 0.600 2545 - 575 5485 - 500 6, 415 425 Talijansko brašno; 00/595 1/A 510 1B 500 M410 O. Speciale 550.— Talijanska brašna su dalje poskupila ali pošto u Gružu ima još dosta sta- rih zaliha to su ovdje otale cijene ne- promjeirjene, KOLONIJALNA ROBA. Kafa. Cijene u Braziliji su stabilne. dok trščanska pijaca naginje laba- vosti jer imade dosta velikih stocko- va. Šećer nepromjenjen, Ulje, Nešto malo potražbe sa, stra- 4 ne Srbije. i Bosne. Cijena Din, 23.—: 23,50 | : | Buhač, Potražba vrlo ograničena, cijena Din. 60.— za vrst dubrova- čku, Već je zadnji rok prodaje, jer nijesmo daleko od nove žetve, koja se predviđa mnogo veća od prošle godine u svim predjelima Dalmacije. Lovora i pelin, Vlada dalje stag- nacija. ' Galica. Din. 9.15; sumpor Din. 3 do 3.40 prva vrsta extra Trezza, prestavljaju jednu tradiciju. I malo po malo smatra ih se i postupa s nji- ma kao s anahronizmima. Ovaj anahronizam, koji ima svoje zasluge 1 svoju veličinu, izgleda za- jednički i Dubrovniku i Ženevi. Ove male republike nijesu mogle vječno da postoje, barem ne kao male pot- puno samostalne države. Ali su ipak opstojale tako dugo da začugjuje. I uprav ovo što upada ovdje u oči 1 što ne samo ovlašćuje nego i daje poticaja na poredbu izmegju hrabrog grada na Jadranu: i glavnog grada pokrajine Leman, to je što su oba grada sačuvala svoju nezavisnost od leona, bez naravnih granica, gotovo bez teritorija, sa malim. sredstvima ža. obranu i sve 6 uprkos sili, pohle- i često političkoj bezsavjesnosti zalogajem. Ko g Da objasnim ovu pojavu treba čini mi se, da se pozabavimo zajedničkim rocima. Ti su — tame i Do == jaka gradska organizacija, jak vanj- ski život, i nada sve patriotizam, ko- jeg bi volio nazvati gragjanskom VI= li u smislu etimološkom,. po. ko- ubrovniku linom, | iman Pe Lo ntau B je išla na ruku sa poznatim istitutom: | nemi Item quod omnes acquae sint | [ča Din. 230.— Limuni nepromjenje- | €, : početka srednjega vijeka do Napo. pi pei moćnih susjeda. od kojih samo jedan bio bi mogao — da se poslužim obi- | čnim izrazom — progutati ih jednim comunes, nisi illis lis et contratis quae contri-. buent et participes erunt ad expen- sam curandi et purgandi illas (ordo | 25. Februara 1427, Lib. Viridis.), | Dr, Vaso Birimiša. Nasšišat će se). gua pregled. JUŽNO VOĆE. Naranče. Limuni, Ove sedmice. bilo je življe tražnje za naranče i to s razloga što trgovci trebaju ovu ro- bu za predstojeće uskrsne blagda- ne, Zalihe u Gružu se već rasproda- ne, ali upravo pod konac ove sed- mice stigle su nove svježe pošiljke. Tendencija cijena u Siciliji čvrsta, a. takodjer i kod nas i to tim više što: se naša valuta pogoršaje. Ipak su se. oves edmice držale stare cijene ta-| ko da se danas prodaje u Gružu. sanduk primissima crvenih narana-. ča Din, 300.— prima crvenih nara- nača Din. 280.—, a žutih narana- I no od Din. 120 do Dai 145.— Ostali artikli kao smokve, sulta- nine, rogači i t. d. bili su takogjer .mnogo traženi, ali su zalihe u ovim artiklima minimalne ili sasma ras-. prodane, Pomorstvo i saobraćaj. PAROBRODARSKA SLUŽBA IZ- MEGJU NAŠE DRŽAVE TE AL- BANIJE I GRČKE. | »Jadranska Plovidba D. D.« na Sušaku, uregjuje sa 1. aprila ove go- , dine sedmičnu parobrodarsku, službu za Albaniju i Grčku, sa polaskom iz Sušaka. Na ovoj parobrodarskoj, pru: zi ticati će se. redovito: Rijeku, Trst, Zadar, Šibenik, Split, Gruž, Kotor, Bar, Ulcinj, Sv. Ivan Meduanski, Drač, Valona. St. Quaranta, K=f, St. Maura i Patras, a kao uvjetna tica- nja: Crnica kod Šibenika, Vranjica, Sučurac, Sv. Kajo, Dugirat, Omiš, Ravnica, i Zelenika u našoj državi, te Sajada, Parga, Argostoli i Zante u Grčkoj, 22 2 2. Polazak parobroda, za Sušak: biti će svakog utorka u 18 sati, a povra- | radi gra. le svoju pravu. vrijednost gjanskog odgoja, Gragjanin. riječ u ovom smislu što joj se daje poslije francuske revolu- cije — možda bi bila loše zvučila u | ušima starog dubrovačkog patricija- ta, koji je za sve vrijeme. republike sam obnašao vlast i koji stije drago- voljno umnožavao svoje redove čak ni u korist bogate i dobro odgojene buržoazije: XVII. i XVIII, vijeka, Za pravo reći nije ni bilo gragjana izvan toga .patricijata, jer ostali su tačnije rečeno bili samo podanici, Ali napo- ken, ako i nije izbjegao nastranosti- ma, pai samoj sebičnosti vladajućih klasa, barem mu treba priznati da je gradu doprinosio neprekidnost po- litičkog duha, čime mu je, čini mi se 7 Imuogo: doprinio za njegov napredak > i njegovo trajanje. Ne samo preimuć- stva, nego umjeće vladanja ostalo je takogjer svojstvo jedrog malog bro- ja i to.na takav način da za napre- dak države i nije. trebalo uputiti no- ve porodice u to zvanje, Takovu vrst vladavine nazivaju oligarhija. kad je hoće da diskreditiraju ili kad sama počne da propada, Ali čim se vodi računa o potrebama vremena i o uslugama, koje je pridonijela, treba postupati prama njoj onim obzirim S pristoje podijeljenoj autokratiji, “već pokazuje napredak nad g (NIZza < pozu koji koja Pu vs Se