ka rai E Bidai E ase

Metu 2 2

= Dubrovačko kmetstvo.
(5): uke dti

U jednoj takovoj konjekturi, kad
se predpostavi da ni sa strane vlade,
Pa ni sa strane vlasnika nije bilo ni-
kakve sile, toliko istina da je veći-
na starosjedioca slobodno izčezla pre-
ko granica, premda su po odnosnim
Poveljama bili prodati kao prosta jed-
na pripadnost zemlje, ne samo nego
da su u tim prigodama i nekažnjeno
poništavali stara gnijezda, onda tre-
ba zaključiti da su toli oni starosije-
dioci koji su ostali. koli oni pribjegli-
ce iz tugjih zemalja, dobrovoljno i
slobodno voljom “pristajali na obra-
gjivanje uz uvijete koji su im se nu-
Sjali, a koji su bili tako da rečemo
pragmatični u državi, a to se zove da
je odnosni težački odnos nastajao na
osnovi slobodnog ugovora,

Prigovara se exadverso da tu nije
bilo drugog izlaza. nego prihvatiti ili
seliti prama odredbi = se condonet
pro homine vel villano alicujus ha-
bentis partem, ili se condemnet
esse hominem alicujus nostrorum ci-
vium habentium partem (odredba Se-
nata od 1399, god. Lib. Viridis,) pa
da nije bilo slobodne volje. Takovo
je mišljenje već po sebi neispravno.
U svakoj je pogodbi situacija ista,
prihvatili ili ne prihvatiti: Starosjedi-
oci koji nijesu te uvjete prihvatili,
odoše a oni koji su na novo pri-
došli, kojim su bez dvojbe ti uvjeti bili

.poznati, u koliko im ti uvjeti nijesu
konvenirali jednostavno su izostali.
Po toj teoriji svak tko je iz nevolje
prisiljen da napravi dug, mogao: bi
kazati da dug ne drži, jer da je na to
bio prisiljen iz nevolje, pa da mu je
falilo slobodne volje,

Odlučni je momenat za naše pita-
nje to što niti je bilo, niti je prama
prilikama moglo da bude, nikakve
sile. i da je težački odnos već!“ pri
svome začetku postao iz megjusobnog
slobodnog ugovora, i to u. cijelom
području bivše Republike,

Nego i preko toga, kad se analizi:
ra bitnost toga odnosa, riema taj ap-
solutno ništa što bi zasijecalo u jav-
no pravo, a što bi se inače kosilo sa

osićnim “ugovorom ortakluka, Težak

koji je preuzimao zemlju, bio je dužan
da istu o bragjuje sa pravom da ju is-

PREDAVANJE G. CH, LOISSEAU')

Isa kako je predavač zahvalio pre-
cjedniku društva“ g. Dr: Bizzaru i os:
talim priregjivačima ovog sastanka,
priznaje kako na prvi mah izgleda

du predmet, izabran za ovo preda-.

Vanje. t. # paralela izmegju dvaju
st&rih republika: dubrovačke i že-
nevške, ne daje dovoljno gragje zna
njihovo uporegjivanje.

Megju njima, naprotiv, izgleda da
je sve oprečno, Jedna dijeli sudbinu
Istoka. druga Zapada. Jedna. je slo-
venska, druga francuska i po jeziku
i po temperamentu, a kod nje se ta-
kogjer odrazuje uticaj civilizacije
njemačke i talijanske, kojim je ona
razmegja. Ovdje. primorske republi-
ka. tamo centar čisto kortinentalni.
Ovdje grad svetog Vlaha, tamo grad
Kalvina. Ovdje. uzor male aristokrat-
ske države, tamo talijonica. u kojoj
se formirao duh _ moderne demokra-
. tije. Sve je supr _, goreklo bi se. Ne
pretjerujmo. Razlika je u spoljašnjim
pojavama, u pozivu, u sudbini.

*) Ovo interesantno predavanie priredilo_ je
na 22. !L e. g. ,Društvo prijatelja francuskog

“2 svoje članov&:: G. predavač, ug!. pi-

mj Sat



korišćuje, a da plod dijeli sa vlasni-
kom, a razmjer je ovisio 0 Vrsti obra-
Sjivanja. kako je to običaj već bio
ustanovio. Težaci nijesu nikako bili
vezani za zemlju, niti im je lična slo-
boda bila tim odnosom skučena, oni
su mogli čak i ostaviti zemlju, samo
bi onda izgubili pravo na naknadu
za svoje trude (melioramenta). Vla-
snik je imao pravo da težaka izagna
sa zemlje, ali morao mu je isplatit sve
poboljšice.

Za kuću težak je bio dužan obra-
Sjivati zemlju u vlastitoj režiji vlasni-
ka (Carine), a za to je bivao nahra-

Za vrtal cko kuće od jedne zlatice,
što jebio ostavljen težaku za povrće
Za svoje kućne potrebe, dužan je vla-
sniku da odgovara poklon t.j, kozli-
ća, dvije kokoši, dva pilića i deset
jaja. U slučaju da bi vlasnik izagnao
kmeta, (casalini) morao mu je da pla-
ti sve poboljšice na kući, u koliko bi
izvedene bile njegovim ovlaštenjem.
[ praktična jurisprudencija za: doba
bivše republike držala se je postoja-
no naznačenih uvjeta, kako proizlazi
iz zbirke, odnosnih osuda sakuplje-
nih 1778. godine od Armtonio Regini
iz Diversis de Cancellaria:

Osuda na listu 123, god. 1453, =
Padrone puo cacciare dalle vigne li
polovnici pagandoli li miglioramenti;

Padrone volendo scacciar il suo vil-
lico di Canali, li deve pagar li mi-
glioramenti:

Polovnico delle gionte di Cavtat puo
esser seacciato pagandoli “li “migli-
oramenti;
* Osuda na listu 44. god, 1603. ==
Patronus potest expellere suum_ vil-
licum de terris et domi, dummodo ei
solvat melioramenta; “;
Osuda na listu 238. god, 1618,

:



Contadino di Breno che ando ad abi-
tare a Ragusa, o che ritorni. o che
perda i miglioramenti, .
Osuda na listu “88. god. 1692. ==
Villicus si defecerit in cultu  terra-
rum, dominus possit eum' expellere
absque solution&  melioramentorum

KU ak



Dubrovnik i Ženeva.



“ Težaci su imali pravo da goje živo

Ali ako se promučite i zadubete u
dušu jednog i drugog grada. i ako se
zapitate zašto su ti gradovi dionici
istorije“ prijašnje i današnje, premda
njihova materijalna srestva i njihova
veličina to ne razjašnjuju, vi ćete
pronaći moralne pobude, koje ih či-
ne megjusobno usko sličnim, a od
kojih su utisci kadri da dadu opću
poduku,

Molim Vas da me saslušate do
svršetka da prosudite da li je ova
prispodoba uzaludna i ova poredba
umjetna.

Opća povijest, barem do naših vre-
mena. koja bilježi stvaranja i kršte-
nja. mnogih novih država, ističe, kao
neku “vrst pravila, postepeno izče-
znuće političkih organizama kojim
fali u isto vrijeme i snaga i veličina.

Do XIX. vijeka. ženidbe megju kra-

ljevskim- i kneževskim porodicama,
nasljedstva, ratovi i ugovori pridona-

šaju stvaranju ovih skupina. koje su

se kasnije nazvale velike Sile, a kod
| kojih “svako proširenje ima za po-

sljeđicu jedno poništenje, Kasnije,
pokret koji .se širi na korist velikih
nacijonalnih skupina, poništi. tim vi-




njen i pružena mu sredstva za put.

Osuda na listu 344. god. 1500, == |






AK

-= »omnes pasturae sint comunes ....
ltem omnia nemora contratarum sint
cemuma pro possendo facere ligna
comunes pro abeverando cuilibet, et
quilibet fons habeat spatium unius

Privredni
Naše tržište.
ŽITO I BRAŠNO, |
Cijele sedmice poslovanja u znaku
labavosti. Ali pošto ponuda rijep re-
velika. tc cijene ne padaju mnodo
nego se postepeno spuštaju, |

Pšenica slaba potražnja, za kuku-
ruz takodjer slab interes, osobito se
primjećuje da naši krajevi malo robe
traže, Bit će tome uzrok neprohodni
putevi i slabo vrijeme uslijed kojeg
su poljske radnje zaostale,

Službeni tečajevi na  Nvosadskoj
Burzi dne 3. t. mj.: Pšenica 325.— ku-
kuruz za prompt 240,— 250.— za
April, Maj 247.50 '0/505,

Cijene u Gružu, Pšenica: 405 ku-
kuruz 320 - 330. Demaće brašno:
0.600 2545 - 575 5485 - 500 6, 415
425

Talijansko brašno; 00/595 1/A 510
1B 500 M410 O. Speciale 550.—
Talijanska brašna su dalje poskupila
ali pošto u Gružu ima još dosta sta-
rih zaliha to su ovdje otale cijene ne-
promjeirjene,

KOLONIJALNA ROBA.

Kafa. Cijene u Braziliji su stabilne.
dok trščanska pijaca naginje laba-
vosti jer imade dosta velikih stocko-
va.

Šećer nepromjenjen,

Ulje, Nešto malo potražbe sa, stra-

4

ne Srbije. i Bosne. Cijena Din, 23.—:

23,50 | : |
Buhač, Potražba vrlo ograničena,
cijena Din. 60.— za vrst dubrova-

čku, Već je zadnji rok prodaje, jer
nijesmo daleko od nove žetve, koja
se predviđa mnogo veća od prošle
godine u svim predjelima Dalmacije.
Lovora i pelin, Vlada dalje stag-
nacija. '
Galica. Din. 9.15; sumpor Din. 3



do 3.40 prva vrsta extra Trezza,

prestavljaju jednu tradiciju. I malo
po malo smatra ih se i postupa s nji-
ma kao s anahronizmima.

Ovaj anahronizam, koji ima svoje
zasluge 1 svoju veličinu, izgleda za-
jednički i Dubrovniku i Ženevi. Ove
male republike nijesu mogle vječno
da postoje, barem ne kao male pot-
puno samostalne države. Ali su ipak
opstojale tako dugo da začugjuje. I
uprav ovo što upada ovdje u oči 1
što ne samo ovlašćuje nego i daje
poticaja na poredbu izmegju hrabrog
grada na Jadranu: i glavnog grada
pokrajine Leman, to je što su oba
grada sačuvala svoju nezavisnost od

leona, bez naravnih granica, gotovo
bez teritorija, sa malim. sredstvima
ža. obranu i sve 6 uprkos sili, pohle-
i često političkoj bezsavjesnosti



zalogajem. Ko g

Da objasnim ovu pojavu treba čini
mi se, da se pozabavimo zajedničkim
rocima. Ti su — tame i Do ==
jaka gradska organizacija, jak vanj-
ski život, i nada sve patriotizam, ko-
jeg bi volio nazvati gragjanskom VI=
li u smislu etimološkom,. po. ko-

ubrovniku



linom, |
iman Pe Lo ntau B

je išla na ruku sa poznatim istitutom: | nemi

Item quod omnes acquae sint |

[ča Din. 230.— Limuni nepromjenje- |





€, :
početka srednjega vijeka do Napo.

pi pei
moćnih susjeda. od kojih samo jedan
bio bi mogao — da se poslužim obi- |
čnim izrazom — progutati ih jednim





comunes, nisi illis
lis et contratis quae contri-.
buent et participes erunt ad expen-
sam curandi et purgandi illas (ordo |
25. Februara 1427, Lib. Viridis.), |
Dr, Vaso Birimiša.

Nasšišat će se). gua
pregled.

JUŽNO VOĆE.
Naranče.

Limuni, Ove sedmice.
bilo je življe tražnje za naranče i to
s razloga što trgovci trebaju ovu ro-
bu za predstojeće uskrsne blagda-
ne, Zalihe u Gružu se već rasproda-
ne, ali upravo pod konac ove sed-
mice stigle su nove svježe pošiljke.
Tendencija cijena u Siciliji čvrsta, a.
takodjer i kod nas i to tim više što:
se naša valuta pogoršaje. Ipak su se.
oves edmice držale stare cijene ta-|
ko da se danas prodaje u Gružu.
sanduk primissima crvenih narana-.
ča Din, 300.— prima crvenih nara-
nača Din. 280.—, a žutih narana- I
no od Din. 120 do Dai 145.—

Ostali artikli kao smokve, sulta-
nine, rogači i t. d. bili su takogjer

.mnogo traženi, ali su zalihe u ovim

artiklima minimalne ili sasma  ras-.
prodane,

Pomorstvo i saobraćaj.

PAROBRODARSKA SLUŽBA IZ-
 MEGJU NAŠE DRŽAVE TE AL-
BANIJE I GRČKE. |
»Jadranska Plovidba D. D.« na

Sušaku, uregjuje sa 1. aprila ove go- ,

dine sedmičnu parobrodarsku, službu
za Albaniju i Grčku, sa polaskom iz
Sušaka. Na ovoj parobrodarskoj, pru:
zi ticati će se. redovito: Rijeku, Trst,
Zadar, Šibenik, Split, Gruž, Kotor,
Bar, Ulcinj, Sv. Ivan Meduanski,

Drač, Valona. St. Quaranta, K=f, St.

Maura i Patras, a kao uvjetna tica-
nja: Crnica kod Šibenika, Vranjica,
Sučurac, Sv. Kajo, Dugirat, Omiš,
Ravnica, i Zelenika u našoj državi,
te Sajada, Parga, Argostoli i Zante
u Grčkoj, 22 2 2.
Polazak parobroda, za Sušak: biti
će svakog utorka u 18 sati, a povra-

| radi gra.

le svoju pravu. vrijednost

gjanskog odgoja,

 Gragjanin. riječ u ovom smislu što

joj se daje poslije francuske revolu-

cije — možda bi bila loše zvučila u
| ušima starog dubrovačkog patricija-

ta, koji je za sve vrijeme. republike
sam obnašao vlast i koji stije drago-
voljno umnožavao svoje redove čak
ni u korist bogate i dobro odgojene
buržoazije: XVII. i XVIII, vijeka, Za
pravo reći nije ni bilo gragjana izvan
toga .patricijata, jer ostali su tačnije
rečeno bili samo podanici, Ali napo-
ken, ako i nije izbjegao nastranosti-
ma, pai samoj sebičnosti vladajućih
klasa, barem mu treba priznati da

je gradu doprinosio neprekidnost po-
litičkog duha, čime mu je, čini mi se 7
Imuogo: doprinio za njegov napredak >

i njegovo trajanje. Ne samo preimuć-
stva, nego umjeće vladanja ostalo je
takogjer svojstvo jedrog malog bro-
ja i to.na takav način da za napre-
dak države i nije. trebalo uputiti no-
ve porodice u to zvanje, Takovu vrst
vladavine nazivaju oligarhija. kad je
hoće da diskreditiraju ili kad sama
počne da propada, Ali čim se vodi
računa o potrebama vremena i o
uslugama, koje je pridonijela, treba
postupati prama njoj onim obzirim S
pristoje podijeljenoj autokratiji,
“već pokazuje napredak nad
g (NIZza < pozu

koji
koja

Pu vs Se