NJEN POČETAK. Kada čitamo povijesnicu prvog razvitka raznih naroda, čini nam se čudnovata velika pažnja, koju po- vjesničar posvećuje »gostoljubivosti« a to, jer mi moderni ljudi ne osjeća- mo njenu potrebu, jer smo se eman- Cipirali nje, pošto je nekadašnju go- stoljubivost. sretno nadomjestila da- mnašnja hotelska industrija. Koliko “se staze prevalilo od nekadašnjeg mercatcra i peregrinusa do dana- šnjeg turista. Uvijek je bilo. omih, koji su zala- zili megju ljude, a razni su im bili ciljevi: u početku pljačka i podjar- mljivanje, kašnje pak želja za dobit- kom, uspostavljenjem trgovačkih od- nosa, Iza toga. pri jačem ekonom- skom razvitku, potreba naobrazbe, te vidimo — nadasve u kašnjem srednjem vijeku — interesantnu mi- Sraciju umne aristokracije iz manje kulturnih zemalja u centrume zna- nja — Italiju, a kasnije i Francusku. Ali sve to nije još turizam, On nije imogac da se razvije dok nije bilo. neophodno potrebitih preduslova za ta; tj. pravnog izjednačenja strana- ca sa gragjaninom, širenja ekonom- skog blagostanja a po tom i kulture, megju šire društvene mase, te napo- ken ogromnog razvitka prevoznih "sredstava — sve tečevine najnovijeg vijeka, Još je do novijih vremena vladalo Edjegdje pravo represalije nad do- brima stranaca, pravo, koje je na sramotu ljudstva — i ako u različi- toj formi — bilo uspostavljeno tije- kom zadnjeg rata. Colbert-a počimlje Za vrijeme pak razvitak indu- strije i stvaranje nove brojne druš- ivene klase — buržoazije. A nazad: sto godina, kada se izumila prva lo- komotiva, za koju je većina tadaš- njih stručnjaka govorila da ne će imati nikakove praktične vrijedno- sti, radi prevelikih troškova. koje bi iziskivala gradnja željeznice, po svoj se prilici ne bio našao nijedan onda- šnji putnik »diligence«, koji bi sanjao da će se njegovi drugovi XX. vijeka voziti u udobnom »sleepingu« iz ma- glovite Nizozemske do sniježnih Ala- pa, te da će, prošavši kroz njihovo srce. projuriti toplom lombardskom “nizinom, pak preko Krša kroz cijeli Balkan do Bosfora, Uporedo se sa turizmom razvija i hotelska industrija, koja je u ovo - zadnje vrijeme poprimila čisto obi- lježje industrije stranaca, te po tom i svoju veliku Z VAŽNOST, za privredu opjedinih država, Veoma je pogrešno mišljenje onih, za koje industrija stranaca nosi do- bitak samo hotelijerima. Hotelijer prima samo svoj dio kao zaradu po- srednika megju strancem i ostale . zajednice, te ne dobiva ni više ni ma- nje nego svaki industrijalac pri svo- joj industriji A_ne će se nijedan pa- metan čovjek naći, koji će kazati da industrija, a nadasve izvozna indu- strija, nosi koristi samim industrijal- cima, pak da zato država ne treba da se za nju brine, Industrija je stra- naca, što se spoljne trgovine tiče, čisto izvozna industrija. jer uvaža »zlato« u obli- ku strane valute, te sa svojim izno- som teži u trgovačkoj bilansi. To su davno uvidjele one države, kojima je industrija stranaca priro- dna industrija, bilo radi prirodnih ljepota, klimatskih prilika ili svojih povjesnih stečaka, Jedna od najbo- lje nadarenih država Evrope, što se gornjih uslova tiče. jest Italija, pak nije čudo da je kod njih najbolje raz- vijerra ova industrija, te i najbolje provedena njena organizacija. Da se bolje vidi njezina važnost u privredi Italije donašam_ statistiku za. $odinu.1922, : ILUSTROVANI PRILOG ,DUBROVAČKOG LISTA“ Br. 12. ekonomskog gledišta | goslaviju. pošto se tu ne smije uzeti u obzir kretanje državljama iz jednog mijesta u drugo, ali vrijedi za nas kad uzmemo Dubrovnik kao zatvorenu ekonomsku cijelinu. Kroz godinu 1922 bilo je kod nas oko 10.000 stranaca, Uzmimo popre- čno da se svaki zadržao po 10 dana u našem gradu i da je trošio dnevno za svoje potrebe 120 Dinara, proiz- lazi nam važna cifra od 12 milijona Dinara, koje je Dubrovnik zaslužio na njima, Mislim da ne treba da se više za- ustavljam na važnosti, koju ova in- dustrija ima za privredu države, a grada, te na pažnju koju svi odgovorni elementi treba nadasve našeg Kroz 1922 godinu došlo je u Italiju u sve 567.000 stranaca 1 to: željeznicom: - 510.000, u raznim izletima: 10.000, autom: 9.000, parobrodom: 48.000, Računa se da su ovi stranci za vri- jeme njihovog boravka ostavili og- romnu svotu od 2 milijarde ital. Lira, I Jugoslavija može da se broji megju zemlje kojima je industrija stranaca prirodna, te bi sa dobrom organiza- cijom mogla da ne malo važi u pri- vrednom životu, Bio sam siguran radi toga da ću moći da pružim mo- jim čitateljima 1 za Jugoslaviju bar približnu statistiku staranaca kao za Italiju, ali,.., nadležna ministar- stva nijesu našla za shodno da troše pare takove statistike, Mislim ipak da će dobro deći i ako samo približna statistika za Dubrov- nik, napomenom da nikako ne pre- uzimam jamstvo za njezinu tačnost, Za trgovačku bilansu samog Du- brovnika »stranac« je svaki koji stal- no ne prebiva u njemu, pa bio naš državljanin ili ne; prama tome ova statistika ne može da vrijedi za Ju- 3 za da posvete e da se provede njezina što racijonalnija ORGANIZACIJA. Kako rekoh i prije turiste bilo je ljudi koji su zalazili megju tugje na- rode; a netom im je, civilizacijom, Cilj izgubio od svoje silovitosti, ne- tom je vojnik ustupio mjesto putniku, našlo se megju domaćim onih koji su gledali da pogju na ruku strancima, da ih ukonače, pak da ih nahrane, te da pri tome zasluže — jednom riječ- ju, začeo se današnji »hotel«. Prve vijesti imamo već u Sv, Pis- mu, gdje su nazivani grčkom riječju panocheja, te su bili slični današnjim orijetalnim karavanserajima. Sasvim kućice u kojima se mo- Slo naći prenočište na malo slame. Kod Rimljana pak, već cvate ho- telska industrija, sa mal da ne mo- dernim conforom i privlačivostima, mizerne Citirane su nam Tabernae Coediciae i Tres Tabernae na Apijskoj cesti, koje su bile snabdjevene sa kupelji- ma (što kod mnogih naših manjih ho- tela fali) liftom (na ruke!) 1 drugim udobnostima, a nijesu zaboravljali da privlače svoje goste ni hazardnim INDUSTRIJAZPUTNIKA. igrama, ni ljubavnim zamamljivosti-- ma. Propašću rimskog carstva pro- pada i ova industrija. koja opet po- čimlje da cvijeta iza Remaissance, ali kao čista domaća industrija, jer joj lali organizacija, koja nastupa stopr- vo u zadnja vremena, : Cilj je organizacije naše industri- je da što više stranaca dogje u zem- lju i da se isti povrate. Do tog cilja dolazimo na dva načina: najpri- je treba da stranac dozna za ljepote naše zemlje e da se odluči do nas doči, To se postiže propagandom u inozemstvu. Kada je stranac već do- šao valja da se ne nagje razočaran u nijednoj sitnici i kroz cijelo vrijeme svog boravka e da ga opet u dojdu- ćem putovanju privučemo k sebi. Ovo je teža i zamašnija strana orga- nizacije., jer ovome doprinose toli- ko pojedini hotelijeri svojim stručnim odgojem. koliko državne i uopće jav- ne vlasti, svojom susretljivošću s jed- ne strane, svojom dalekovidnošću u stvaranju neophodno potrebitih prili- ka za razvitak naše industrije s dru- ge strane, ? Nije dakle čudo da su hotelijeri naprednijih država uvidjeli potrebu svoje klasne organizacije da uzmog- nu disciplinirati rad pojedinaca, koji u hotelskoj industriji kao u nijednoj drugoj upliva na cijelokupnu klasu, te joj. ako nevaljao, može da nanese velike štete, Uz ove čisto klasne organizacije imamo i ustanova ustrojenih bilo od samih vlada, bilo od vlada i klasnih organizacija skupa. Ove ustanove imaju zadaću da potpomažu propa- da paze oko poboljšanja svega ono- ga što ima. odnosa sa turizmom kao željeznice, parobrodarstvo, automo- bilne pruge. uspinjačice, tramwaye, hotele, takse i t. d. One su u neku ruku posrednice megju vladom i ho- telijerima, te i njihovi savjetujući or- gani, Ove ustanove imaju veliku moć i prama vladama, te uplivaju'pri svim stranaca, U dojdućem ću broju opisati opšir- nije i talijansku organizaciju, te og- romimi njen rad, kao i vladanje držav- nih organa, te ću kušati da njene bo- lje strane primijenim ovoj za Dubrov- nik najprirodnijoj i najunosnijoj dje- ti. jota latnosti, Sandom reklamnu akciju hotelijera, odredbama, koje tangiraju industriju DUBROVAČKA RIVIJERA g ERRORS RS o TU OI PR i i o i NN: aeagstššlakd aa...