POŠTARINA PLAĆENA, DU # Urednik; Dr. MATIJA VIDOEVIĆ, —— Odgovorni urednik: STIJEPO M. BJELOVUČIĆ. “26. APRILA 1924. Koneres privredniku u Skoplju Na 10. 1 11. maja održat će se u U čecnom članku prošlog broja Skoplju velika i važna konferencija | Vašeg cij, lista dotakli ste se i osni- svim komora i izvozničkih udruženja u zemlji. U smislu zaključka prve konferencije u Zagrebu utvrgjen je dnevni red ove druge konferencije. Celokupan rad obaviće se u sekci- jama, kojih ima pet: finansijska, sa- obraćajna, privredna, izvozmička i administrativna. O pitanjima koja će se trepirati u sekcijama, podneće se referati. Taj posao je tako raspore- gjen da će sve komore uzeti aktivno učešće u celokupnom radu, Posle debate po pitanjima koja su uzeta u pretres. sekcije će, svaka ponaosob, doneti rezolucije, a cela konferenci- ja, pak, jednu opštu rezoluciju, Finansijska sekcija pretresaće ova pitanja: ukidanje zabrane na slobo- dnu prodaju i kupovinu deviza i va- luta od strane trgovaca; ustanovlja- vanje novih berzanskih tržišta za va- lute i produkte; trgovinski ugovor sa Albamjom sa gledišta opšte narodne privrede, Saobracajna sekcija: šta treba ura- diti da se što bolje iskoristi saobra- ćaj i promet u solunskoj zoni, na Ja- dranskom moru; pitanje tarilnih od- bora; pitanje sprovogjenja stepena- stog stava tarite na željeznicama, t. j da se uzme načelo: što veća daljina w tolike jeftiniji podvoz po toni i ki- legramu, rasmatrati pitanja kolike su količine i kojih pro- izvoda preostale cd žetvi i berbe u 1923. godini i iz kojih razloga nisu iskorišćeni za izvoz: kako je preži- mila stoka i živina i kakvi su izgledi Privredna sekcija će Za izvoz; kakav će biti prema sa- dašnjim izgledima kvalitet konja od sitne stoke za izvoz; kakvi su izgledi za voće, vinograde- useve, kulturne biljke. i proizvode u ovoj godini. Izvozna, sekcija će doneti svoje iz- veštaje o tome dali ima i koliko spremne gragje za izvoz; kakvi su izgledi za kvalitet kačkavalja u ovoj godini i sa kolikom se količinom mo- že računati na izvoz, Administrativna sekcija upravlja- će svima administrativnim poslovi- ma, oko donošenja i stilizovanja op- šte rezolucije. Usled kratkoće vremena pitanje Privrednog Saveta biće obragjeno samo u vidu referata i podneto kon- ferenciji sa izvesnim objašnjenjima od strane referenta, ali diskusija po tome pitanju obaviće se na kongresu komora u Beogradu u avgustu mese. cu, Isto tako referat o trgovinskom ugovoru sa Albamijom, kao nova stvar i za mnoge učesnike nepozna- ia, biće predat štampan na rasma. tranje učesnicima, a definitivne od- luke po tome pitanju piće donete na istom kongresu. — ; 12. maja predvigjen je u istom pro: gramu odlazak za Kumanovo, bilo specijalne delegacije ii svih uče- snika gde će biti stavljen na grobove izginukih jedan zajednički venac. 13, maja učesnici, koji budu želeli, polaze za Solun da pregledaju našu ivanja filijale Narodne Banke u Du- ibrovniku, Pošto je ovo pitanje za Du- brovnik od velike važnosti nadoda- jemo slijedeće: Dubrovnik sa bližnjom okolicom broji oko petnaest hiljada stanovni- ka, ima pomorsku luku u koju prista- ju i prekooceanski parobrodi, želje- zničku vezu sa unutrašnjosti naše dr- žave, razvijenu trgovinu i parobro- darstvo a prema tome i veći broj novčanih ustanova, naime osam ba- naka te nekoliko štedionica i mje- njačnica, Banke kao dionička društva jesu slijedeće: Dubrovačka = Trgovačka Banka sa sjedištem u Dubrovniku, Filijala Srpske Banke iz Zagreba, Filijala Slavenske Banke iz Zagreba, Filijala Hrvatske Eskomptne Banke iz Zagreba, Filijala. Prve Hrvatske Štedionice iz Zagreba. Filijala Ja- lijala Srpske Prometne Banke iz Sa- rajeva; 9 Kraj tolikog broja banaka, koje .su sve prilično zaposlene, te pored raz- vijene trgovine Dubrovnika i okoli- ce i opsežnog prometa dubrovačke luke Gruž, koja je danas važna luka naše države za izvoz i uvoz te sa- obraćaj sa prekomorskim zemljama, osjeća se tu trgovačkom privrednom i bankovnom svijetu povećana po- treba prisutnosti jedne filijale Naro- dme Banke u Dubrovniku, Prostim jednim primjerom doka- zat ćemo, koliko je nezgodno i štet- no što u Dubrovniku ne postoji Fili- jala Narodne Banke i što se dubro- vačke banke moraju obraćati Filijali Narodne Banke u Mostaru, Predstavljamo da dubrovački tr- govci (uvoznici) trebaju za isplatu carina po uvezenoj robi dnevno pro- sječno oko jedan milijun dinara go- iovine. Pošto u Dubrovniku ne po- stoji Filijala Narodne Banke, od koje bi banke nabavljale potrebitu goto- vinu, prisiljene su tu gotovinu doba- vljati poštom od Filijale Narodne Banke i drugih novčanih zavoda iz Beograda i Zagreba, Na jednom milijunu dinara iznaša: poštarina i trošak pakovanja 1 1/2% 5: Dim 1909. gubitak na kama- tima 9% za 4 dana Din. 1.000.— prema tome dnevno. Din. 2.500.—; odnosno godišnje okruglo jedan mi lijun dinara gubitka samo na troško- vima i kamatama bez obzira na dru- ge neugodnosti i štetire posljedice, kojima su banke i privrednici izlo- ženi, jer zbog udaljenosti Narodne Banke ne mogu dnevno raspolagati gotovinom već moraju na dobavu po nekoliko dana čekati. Kad se nađalje uvaži, da ovaj mi lijun dnevno inkasirane gotovine, koju dubrovačke banke moraju po- štom dobavljati iz Beograda i-Za- greba i koju onda dubrovački trgov- ci i drugi uvoznici plaćaju za cari- njenu robu, dubrovačka carinarnica mora opet poštom slati natrag Fili- jali Narodne Banke u Mostaru, onda selunsku zoru. je gubitak uslijed ove putešestvije SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI .GLASNIK dranske Banke iz Beograda, Pomor-- ska Banka sa sjedištem u Gružu, Fi- ——>=aegeirisa POJEDINI BROJ 1.50, DIN. ROVAČKI LIST Godišnja pretplata 80 Dinara, Za inozemstvo 200 Dinara. Plativo ; utuživo u Dubrovniku, Oglasi po posebnoj tarifi. gotovine tamo i amo dvostruk te iz- naša godišnje okruglo dva milijuna dinara. što bi se naravno prištedilo, kad bi u Dubrovniku postojala Fili- jala Narodne Banke. Kad ne bi bilo i drugih podjedna- ko temeljnih i važnijih razloga za os- nivanje jedne Filijale Narodne Banke u Dubrovniku, držimo da bi dovoljan bio i sam gornji primjer, da se od- mah pristupi njenom osnivanju, Prošle je godine iz sredine novča- nih krugova Dubrovnika učinjen predlog Narodnoj Banci, da obzirom na važnost Dubrovnika kao privred- nog i trgovačkog središta Južne Dal- macije, Hercegovine i Crnegore te zbog važnosti dubrovačke luke, pre- duzme osnivanje svoje filijale u Du- brovniku, a da megjutim dok to bu- de ostvareno odmah privremeno de- signira jedan novčani zavod u Du- brovniku kao svoje platežno mjesto, Filiala Narodne Banke u Dubrovniku. BROJ 13 - GOD. I. koje bi u zastupstvu Narodne Ban- ke vršilo sve potrebe novčane marti- pulacije kao n. pr. primalo gotovinu od carinarnice i drugih državnih ureda i privatnih lica. te obavljalo razne isplate po odredbi i upustvi- ma Narodne Banke, a eventualne suviške gotovine periodično otpre- malo Narodnoj Banci. Na ovaj je predlog Narodna Banka odgovorila da će pitanje proučiti i donijeti naknadno riješenje. Nu kako je od onda prošlo nekoliko vremena na upravu Narodne Banke, da ko- načno udovolji ovoj opravdanoj traž- nji Dubrovnika. uvjereni da će filijala Narodne Banke u Dubrovniku i za sam zavod biti aktivna i korisna, jer- kad može postojati filijala Narodne Banke u Mostaru, onda je više nego sigurno da će ista u Dubrovniku kao važnijem i razvijenijem središtu biti daleko aktivnija. LB. (8). Iz svega ovoga današnjeg faktič- nog stanja u najgorem slučaju mora- lo bi se doći do primjene čl, 42, Usta- va, po kome ako bi se prije oslobo- gjenja počinile bile kakove nepravde riješenjem feudnih odnosa, ili njiho- vim pretvaranjem u privatno—prav- |ne odnose, treba da se zakonom pto- pravde sastojale, to će i za najžešće šoviniste da bude vrlo težak posao, kad bi se eventualno u tome pravcu došlo do rasprave. Kako se je već ispostavilo, za pre- sugjenje pravne naravi težačkog od- nosa u opće u Dalmaciji, po pret- hodnim odredbama i po Statutu re- gulativ je Čivčijski odnos u Bosni. Osim njegovog izvora, koji je kako smo. vigjeli, proste feudne naravi, po čemu spada u javno pravo, isti od- nos nije apsolutno nikad imao ništa zajedničkoga sa onim kmetskim u Dubr. teritoriju, . M Čivčije, to su kmetska selišta na kojim su odnosni kmeti okovani, ta- ko da ih beg zalaga i prodava sa ze- mljom, na čiju su milost i hemilost, a još većma odnosnog subaše, ti ne- voljni ljudi bili pripušteni. Subaša je bio za kmeta pravi bić, pak je odre-. gjivao po volji, a sa begom radio ka- ko je htio, i predavao mu od primlje- ng haka koliko je htio, pa je kmet mogao da životari jedino uz veliko mito, Naravna stvar da je jedan ta- kav odnos sputavao najvećim oko- vima zemljoradnju, koja se baš ra- di togal nije mogla nimalo da se raz- vije, Ta nesnosna mora, veli Dr, Ma- to Pavlović, iz čigove radnje, crpim ove podatke, jako je pritiskala zem- lju, te je i sama bivša Austr. Ug, U- prava uvigjala da nije druge, već da se to pitanje mora jednom riješiti, te je izdala god. 1911. Zakon o tako zvanom »Fakultativnom otkupu se- lišta:, a za to je kmet dobivao od vla- de zajam na otplatu, opteretivši ku- pljenu zemlju. de projekta zakona o likvidaciji a- grarnih odnosa u Dalmaciji, što ga je vede ispravka. U čemu bi pak te ne- A sad još nekoliko refleksija gle-. Dubrovačko kmetstvo. pred naročiti odbor podnio sadanji ministar za agrarnu reformu gosp. Simonović, i , Projekat u »Kmetstvu sličnom od- nosu« smatra da se nalaze zemljo- radnici koji su bar za 30 godina otrag obragjivali tugje zemljište uz davanje dohotka bilo u naravi bilo u novcu, a to ako je ekzistenca zemljoradii- ka vezana za obragjivanje zemljišta, te ako vrijeme trajanja težačkog od- nosa nije izričito ugovoreno, ni veza- ne za trajanje kulture. Kad bi se takav projekat usvojio, onda bi se dešlo do razkidanja i ta- kovih težačkih odnosa koji se osni- veju na megjusbnim pogodbama, i tim bi se samovoljno prekršio zakon, pošto bi se tim načinom došlo do ras- kidanja i privatno — pravnih odno- sa, što i sam Ustav u čl. 42. ne dopu- šta. A to je i posve prirodno. Niti li- strogo u okviru Zakona može da di- ra u takove odnose, Kmestvu slič- ni odnos nemože da bude drugčije pravne naravi. nego što je samo kmestvo, a kako je vrhovni sud usta- novio to bi bile Čivčije, što kako smo vigjeli nema apsolutno ništa za- jedničkog sa težačkim odnosom, ko- ji se temelji na ugovoru, Ove opazke vrijede i što se tiče »Zemlja u zakupnom odnosu« u pro- jektu. % Što se pak tiče odregjenja u pro- jektu o kolonatskim i težačkim od- nosima, taj se u nikakvom slučaju ne- bi dao primjeniti u teritoriju Dubr. Republike, prvo s razloga što se je ovdje težčki odnos sklapao na neo- dregjeno vrijeme, pa je stoga i prela- zio sa koljena na koljeno, a mikad dok izgine kakova kultura ili nasad. u opće, a i dokazana po gornjim navo- dima, da se je težački odnos razvio u posve specijalnim etnološkim poli- tičko — ekonomskim prilikama, ta-. ko da se je iz tog odnosa stvorio je- dan posebni tip. Za te razloge svako raspravljanje u pogledu te tačke u projektu bilo bi obzirom na cilj ove 'radnje posve izlišan. mi ponovio i ovim putem apeliramo kvidacija koja treba da se razvije. kao što se to u projektu za Kolonat. naglasuje, a drugo što je notorna stvar