Strana 2.

Nego neispravnost tog odregjenja
sa pravnog gledišta sili me na neke
opaske,

Pod Kolonat po projektu spadali
bi oni težački odnosi gdje je obveza
na obragjivanje ovisna o resolutiv-
nom uvjetu, dok odnosni ugovoreni
nasad ugine, Po tome jasno je, da se
radi o odnosu ovisnom o jednom spe-
cijalnom ugovoru izmegju odnosnog
težaka i vlasnika, pa se po sebi na-
meće pitanje. od kad ta vlast u pro-
jektu za likvidaciju jednog težačkog
odnosa privatno-pravne naravi kad
Ustav u ČI, 42. od toga navlaš zazire?

U ostalom sam taj naziv »Kolonat«
uopće rije za odregjenja ovakove na-
ravi bio uputan, Profesor Dr. Her-
mann Ritter vou Schullern zu Schrat-
tenhofen u svojoj radnji »Das Kolonat
in Gorz und Gradisca, Istrien und
Tirol und Dalmatien« upućuje nas,
»da se ta oznaka »Kolonat« primje-
»njuje ma raznovrsne forme zak u p-
»nog ugovora, koje imadu jedi-
»no to zajedničkoga, da se uvijek ra-
»di o jednom zakupnom ugovoru u
»opće i da zakupnina djelomice ili
»posve. sastoji u datku u naravi. Svi
»ostali uvjeti pokazuju takovih razli-
»ka, da se apsolutno ne dadu supsu-
»mirati u jednu specijalnu juridičnu.
»ekonomičnu i socijalnu koncepciju,
»a da se ta oznaka u Dalmaciji, kao
»nuti eskluzivnog talijanskog porije-
»tla u opće malo poznaje.

»Dodaje suviše učenjak —= da iz-
»megju Kolonata, Mezzadria, prostog
»zakupa, onog naslijednog, te prostog
»ortakluka, tekom vremena slučilo
»se je toliko tih prelaznih oblika, da
»je u opće nastao jedan kompletni
»zamršaj koji vodi u nedoglednost
»(vorhandene Wirrsal ins Ungemes-
»sen steigern musste). Oznaka dakle
»Kolonat« ne prikaziije apsolutno
nikakav specijalni tip težačkog odno-
sa, pa mu je opredjeljenje u projektu
posve proizvoljno, a toga u jednom |
Zakonu nesmije da bude,

Očita je stvar da likvidacija agra-
inog odnosa nesmije drugčije da se
provede nego na osnovi već izdatih
predhodnih odredaba i Ustava, a to
u granicama po tim Zakonima opre-
djeljenim; očita je namjera Zakona,
da se raskinu svi oni težački odnosi,
koji nijesu više kompatibilni sa de-
mokratskim duhom maše mlade Dr-
žave, a takovi nemogu da budu, ne-
go jedini oni, koji imadu svoj izvor

“u feudnom. sistemu, te kao takovi
spadaju pod javno pravo. Svaka dru-



—_ mE

»DUBROVAČKI LIST«

ga kombinacija kao što su one u pro+
jektu, posve su proizvoljne i protu-
zakonite u koliko se preko zakona
dira u pravno-privatne odnose, pa,
ako se u predhodnim odredbama su-
sreću takove oznake koje se nezna
što znače, onda je očito da se tu ra-
di o nedotjeranoj tehnici zakona zbog
nestalnosti izraza, pa onda preko ta-
kovih oznaka treba proći, jer drug-
čije nastaje očita kontradicija izme-
$ju samih zakonskih odredaba,

Svakako na ovaj način kao u pro-
jektu dolazi se do samovolje, a toga
u jednoj kostitucijonalnoj Državi ne-
smije da bude, \

Moje je skromno mnenje. da poš-
to se u Dalmaciji u opće težački od-
nos neda nikako kompendirati, u je-

Privredni pregled.

Naše tržište.
ŽITO! E BRAŠNO.

Promet minimalan, u glavnom cije-
ne nepromjenjene. Tečajevi na No-
vosadskoj Produk, burzi dana 24. t.
mj. bili su slijedeći: Pšenica 315-320
kukuruz 235.232,50 za dobavu
prompt, kukuruz za maj, juni 245-
242.50 pasulj 735 sve iranko vojvo-
djanska utovarna stanica, isplata uz
duplikate teretnih listova,

Prvoklasni vojvodj. mlinovi bilježe.
0, 510-520 1, ili 2. 450-480: 5, 400-415;
6, 325-340, 7, 300 franko vojvodjans-
ka utovarna stanica isplata uz dupli-
kate teret, listova,

Cijene u Gružu. Promet malen,
Pšenica 400; kukuruz 315-330; pre-
ma visti, franko obala Gruž, mjera
u Gružu,

Domaća brašna. 0,590-600; 2, 500-
550; 5. 480-500; 6, 410-430,

KOLONIJALNA ROBA. Nepromje-
njeno.

Sumpor. Nastupom ljepšeg vreme-
na oživila je potražnja za ovaj artikl.
Najfiniji sicilijanski  duplo-rafinirani
sumpor prodaje se na cijenu od Din.
305-310,

Prava engleska modra galica 98,
99% Din 910, talijanska galica 98,
992%, 900 sve franko obala Gruž,

Ulje: Potražba vrlo ograničena, po-
nuda ima dostatno, cijena nominalna
Din 22-23, Maslina cvijeta redovito,
Ako potraju lijepa vremena izgledi
su veoma dobri u cijeloj Dalmaciji.

Buhač: Potražba i ponuda nominal-
na. Cijena 65-67 Din. Dojdućeg mje-



amor

dan tip, jer svako mjesto — tako :
rećem — pozna u tome odnosu p I
ve specijalne forme, koje .
treba da doveđu do različitih pravni
posljedica, onda je isključena mogi
nost da likvidacija agrarnog pitanja
u opće a priori donese takovih nare-
gjenja, koji bi se na sve tako razno-
vrsne forme odnosa dali primjeniti.
Meni izgleda da bi se to jedino tako
dalo provesti. da se riješenje Ka
tivno bude prepustilo redovitim Su-
dovima, koji jedino mogu da budu u
položaju da primjene ispravno Za-
kon na pojedine slučajeve.
Dubrovnik u Februaru 1924.
Dr. Vaso Birimiša.
(Svršetak),



seca započimlje berba, Velika studen
i kiše, nanjele su štete biljki na po-
ljima, dočim u krši mnogo manje.

JUŽNO VOĆE.

Naranče, Usljed toplijeg vremena
naranče se slabo uzdrže, radi toga
se nabavlja samo primissima Sangui-
gni, Sanguinelli, koje se još najbolje
drže, a pošto ih nestaje na tržištu u
Siciliji, cijena im raste, Sada će nas-
tupiti na tržište naranče »Ovale« ko-
je se uzdrže kroz cijelo ljeto, ali su
skuplje. po

Cijene. u Gružu: Sanguigni Din,
305-320; Sanguinelli Din 270-280.
»Ovale« Din 350 po sanduku.

Limuni,. Sa »Primo fiore« ove go-
dine može se raditi, budući ih ima-
de, dovoljno, tako do: konca Maja da
neće biti potrebe od »Verdelli«, koji
zapadaju dvestruko od »Primo fiore«,

Cijena u Gružu: Din. 140-150 san-
duk,

Sa smokvama, datuljima i ostalim

Broj 12.



va oživljava za Italiju i Albaniju, dra
cuski trgovci. drže se rezervisano doe
čine večih zaključaka radi nepresta.
nog skakanja fr, franka,

Burza.
“Beč 0.1137: Italija 3.5965; London
353.50; New-York 80.50; Pariz 5.10;

Zurichu 7.

Pomorstvo i saobraćaj.
KRETANJE u GRUŠKOJ LUCI |

“Kroz ovaj tjedan prispjelo je u Gru-
šku luku 30 parobroda i 15 jedrenja.
ka. Talijanski parobrodi: Petrarea;
Metkovich: Brioni; Trapani; Palati-
no; Citta di Marsala; Orsolina: bugar-
ski car Ferdinand; grčki Maria S,
Jedrenjaci talijanski: Austorija; Ro-
ma; Gilda; Gabriella; Santissima An-
nunziata; S. Nicolo B; Bella Venezia;
Gindetta; albanski Muradija i Posta
Shipius. Ukupna tonaža 13500, —

KRETANJE PAROBRODA
»Bosanka« Prispio u Rotterdam 21
IV, »Daksa« prispio u Venezia 11,
IV, »Dubac« otputovao iz Slax 17, IV,
za La Pallice poršao oram 22. IV,
»Dubravka« prispio u Venezia 16. IV
»Lapad« prispio u Anversa 20 IV.
»Napried« prispio u Trst 20 IV, »Pra
cat« prispio u Oran 21 IV. »Srebre-
no« otputovao iz, Benisaf 22 IV, za
Middlesbro, »Srgj« prispio u Rotter-
dam 16 IV, »Lovrijenac« Obavlja pru-
Su Trst-Gruž-Bari, »Petka« Obavlja
prugu Split-Bar »Zaton« U Gružu,

PRUGA PODGORICA—PLAVNICA

Čitamo u novinama: Materijal za
postavljenje uskotračne = železnice
Plavnica — Podgorica (prostor od 20
kilometara) tek je sad stigao te će se
u skoro prići gradnji ove važne pru-
ge koja će direktno, preko Jezera
spajati trgovački i ekonomski centar
Crne Gore — Podgorice s morem.





suhim voćem malo je bilo prometa,
usljed odmakle sezone, ali ipak ma-
nje količine bile su prodavane: Dal-
matinske smokve Din 5-6 kg.; smok-
ve taljanske u košarama Din, 14;
grčke u vijencima Din 12-13; bademi
taljanski oljušteni Din 44.45: bademi
dalmatinski Din 42-43, lješnjak olju-,
šten Din 44.45, lješnjak u kori sici-
lijanski Din, 20-21. rogač talijanski
medeni Din 8-8.25; rogač puljiški D,
6.50-7; rogač dalmatinski Din. 4; da-
tulje »Kadernoci« Din, 16-16,50,
TRŽIŠTE DRVA,

Cijene nepromjenjene, Export _dr-





Željeznicu podiže ministarstvo vojno
Za svoje potrebe i u svojoj režiji, Za-
sluga za povoljno rešenje ovog pi-
tanjapripada današnjem kpmandantu
Zetske divizije generalu A. Stojišiću,

Razne privredne vijesti
PRED TREĆIM ZAGREBAČKIM
SAJMOM

: Pripravni radovi za. proljetni ve-
liki sajam već su Prilično dovršeni.
Izlagači su se prijavili u mnogo ve-
ćem broju nego je bilo raspoloživo-
ga Prostora, tako, da usljed pomanj-
kanja mjesta Preko 150 tvrtki nije
moglo biti pripušteno da izloži. Ove



Zirich 14.21; Prag 2,38; Beograd u ,





Dubrovnik
Predavanje g. Ch. Loiseau
(4).

Ženeva i Dubrovnik pokazuje u
historiji i to dosta jasno značaj vjer-
skih gradova,

Razumimp se, Ja ne ću da kažem
da je vjera odregjivala politiku; to
ne bi bilo tačno. osobito za Dubrov-
nik, koji je znao divno da blaži poh-
lepu Muslimana, i koji, pošto je do-
bio dozvolu od Svete Stolice da trgu-
je s nevjernicima, postigne od njih
po fermanu privilegija zahvaljujući
kojim je Dubrovnik sjajno konkuri-
rao katoličkoj Veneciji. Ne, ja hoću
da reknem dvije druge stvari. Prva
je da u njihovoj vanjskoj politici,
Dubra rmmik kao i Ženeva vode ra-
čuna o vjerskom momentu, što ga ti
gradovi priznavaju i iskorišćuju i ko-
jim se ujedno diče, Uprkos nestalno-
sti svoje diplomacije, Dubrovačka se
republika oslanja na vjerovanja ili
radije na pobožnost svoga naroda

iŽ

i Zeneva.
je ona katolička država; ovim drža-
njem ona zadobiva povjerenje Pa.
Pinstva i Kršćanstva koji će joj doći
u susret naročito poslije strašnog
potresa 1667. Od časa kad je Ženeva
zadobivena za reformu, ona se time
ponosi, ona postaje službenom tvr-
Sjavom protestantizma, te joj prija-
teljstvo i uvažanje što joj izkazuju
knezovi, pristalice reforme, donose
zaštitu kad se kraljevi Francuske,
a poglavito Lujo XIV, mrgode Pri po-
misli da će mnogi njihovi podanici
naći zakloništa u toj tvrgjavi i odat-
le valjda rotiti se protiv njih,

Druga je da i u jednoj i u drugoj
državi vlada daje velikog interesa
javnom vršenju kulta, podržavanju
vjerskog osjećaja u narodu, a to pri
mjerom, odgojom i tradicijom, Obe
dvije vlade su na svoj

način in-
tolerantne. U Dubrovniku s

lavensko-

bizantinski obred nije — pripušten
već izvan zidina grada, U Ženevi
konsistorija, političko Vjerska insti-



da opravda i do potrebe spomene da

tucija, zasnovana od Kalvina, ne sa-

mo da goni katolicizam iz Srada već
podvrgava redarstvu i ideje koje bi
smo mi danas zvali liberalnim. čak
i Zan Žaka Rusoa, kojega ona
izagna i čigova. neka djela spali. te
koji u svojim Pismima s
tro odvratj »Ženevsk
zasluživac odbaciti
ktoritet Pape kad ga s
drugim dogmatizmom«,

Ova su vremena daleko, Snošlji-
Vost je ušla ne sam
iu običaje. Ovdje, katolici i pravo-
slavni, onamo katolici i kalviniste
nemaju više ideja da se u pitanju re.
ligije. može odbiti uzajamna snošlji- |
sir To je gotovo OPĆI napredak
Pak, u Ženevi kao iu Dubrov Ka
ostalo je nešto od o
kršćanskog osjećaja što le, tako d
rečemo. sastavljao lijelo s ljub X
Prama rogjenom Sradu, Ja

Ženevi, u Proširenoj
Paki Dona danas kozmopolit.

A o iz i j
Preuzimlju ina la, nE ii

Planine oš.
a gospodo nije
duhovni au-
€ je zamijenilo

O U istitucije već

Ženevi, te









E

Ovdje dostaje Prebrojiti, diveći se
njihovoj različitosti,
Vlaha a da udahneš
Tovanja, To nije sa
cija koja je pribjegl

Miris starog vje-
mo prosta tradi-
a arheologiji, već

ulice i javne trgove
, koja su postala tako
možete ni promisliti
ema jedan stranac, a
loga jedan prijatelj
Večanosti, koja vraća
ubrovniku izgled sta-

Narodna odijela
tijetka. V; ne
do kojeg je step
Sa još jačeg raz
zahvalan Ovoj s
Za jedan dan D

ka, koji je negda bio dubrovački puk
SINU uprkos svih Promjena
ubrovački Puk, bio je
“jen, ponosit na svoje
ijek pun Povjerenja pra-
Vetome Parcu,

(Nastavit će se).

Vjeran i ugl
Pregje, a uy
ma svome s

kipove svetoga ,







na

|
A
đ
1