Strana 2. Nego neispravnost tog odregjenja sa pravnog gledišta sili me na neke opaske, Pod Kolonat po projektu spadali bi oni težački odnosi gdje je obveza na obragjivanje ovisna o resolutiv- nom uvjetu, dok odnosni ugovoreni nasad ugine, Po tome jasno je, da se radi o odnosu ovisnom o jednom spe- cijalnom ugovoru izmegju odnosnog težaka i vlasnika, pa se po sebi na- meće pitanje. od kad ta vlast u pro- jektu za likvidaciju jednog težačkog odnosa privatno-pravne naravi kad Ustav u ČI, 42. od toga navlaš zazire? U ostalom sam taj naziv »Kolonat« uopće rije za odregjenja ovakove na- ravi bio uputan, Profesor Dr. Her- mann Ritter vou Schullern zu Schrat- tenhofen u svojoj radnji »Das Kolonat in Gorz und Gradisca, Istrien und Tirol und Dalmatien« upućuje nas, »da se ta oznaka »Kolonat« primje- »njuje ma raznovrsne forme zak u p- »nog ugovora, koje imadu jedi- »no to zajedničkoga, da se uvijek ra- »di o jednom zakupnom ugovoru u »opće i da zakupnina djelomice ili »posve. sastoji u datku u naravi. Svi »ostali uvjeti pokazuju takovih razli- »ka, da se apsolutno ne dadu supsu- »mirati u jednu specijalnu juridičnu. »ekonomičnu i socijalnu koncepciju, »a da se ta oznaka u Dalmaciji, kao »nuti eskluzivnog talijanskog porije- »tla u opće malo poznaje. »Dodaje suviše učenjak —= da iz- »megju Kolonata, Mezzadria, prostog »zakupa, onog naslijednog, te prostog »ortakluka, tekom vremena slučilo »se je toliko tih prelaznih oblika, da »je u opće nastao jedan kompletni »zamršaj koji vodi u nedoglednost »(vorhandene Wirrsal ins Ungemes- »sen steigern musste). Oznaka dakle »Kolonat« ne prikaziije apsolutno nikakav specijalni tip težačkog odno- sa, pa mu je opredjeljenje u projektu posve proizvoljno, a toga u jednom | Zakonu nesmije da bude, Očita je stvar da likvidacija agra- inog odnosa nesmije drugčije da se provede nego na osnovi već izdatih predhodnih odredaba i Ustava, a to u granicama po tim Zakonima opre- djeljenim; očita je namjera Zakona, da se raskinu svi oni težački odnosi, koji nijesu više kompatibilni sa de- mokratskim duhom maše mlade Dr- žave, a takovi nemogu da budu, ne- go jedini oni, koji imadu svoj izvor “u feudnom. sistemu, te kao takovi spadaju pod javno pravo. Svaka dru- —_ mE »DUBROVAČKI LIST« ga kombinacija kao što su one u pro+ jektu, posve su proizvoljne i protu- zakonite u koliko se preko zakona dira u pravno-privatne odnose, pa, ako se u predhodnim odredbama su- sreću takove oznake koje se nezna što znače, onda je očito da se tu ra- di o nedotjeranoj tehnici zakona zbog nestalnosti izraza, pa onda preko ta- kovih oznaka treba proći, jer drug- čije nastaje očita kontradicija izme- $ju samih zakonskih odredaba, Svakako na ovaj način kao u pro- jektu dolazi se do samovolje, a toga u jednoj kostitucijonalnoj Državi ne- smije da bude, \ Moje je skromno mnenje. da poš- to se u Dalmaciji u opće težački od- nos neda nikako kompendirati, u je- Privredni pregled. Naše tržište. ŽITO! E BRAŠNO. Promet minimalan, u glavnom cije- ne nepromjenjene. Tečajevi na No- vosadskoj Produk, burzi dana 24. t. mj. bili su slijedeći: Pšenica 315-320 kukuruz 235.232,50 za dobavu prompt, kukuruz za maj, juni 245- 242.50 pasulj 735 sve iranko vojvo- djanska utovarna stanica, isplata uz duplikate teretnih listova, Prvoklasni vojvodj. mlinovi bilježe. 0, 510-520 1, ili 2. 450-480: 5, 400-415; 6, 325-340, 7, 300 franko vojvodjans- ka utovarna stanica isplata uz dupli- kate teret, listova, Cijene u Gružu. Promet malen, Pšenica 400; kukuruz 315-330; pre- ma visti, franko obala Gruž, mjera u Gružu, Domaća brašna. 0,590-600; 2, 500- 550; 5. 480-500; 6, 410-430, KOLONIJALNA ROBA. Nepromje- njeno. Sumpor. Nastupom ljepšeg vreme- na oživila je potražnja za ovaj artikl. Najfiniji sicilijanski duplo-rafinirani sumpor prodaje se na cijenu od Din. 305-310, Prava engleska modra galica 98, 99% Din 910, talijanska galica 98, 992%, 900 sve franko obala Gruž, Ulje: Potražba vrlo ograničena, po- nuda ima dostatno, cijena nominalna Din 22-23, Maslina cvijeta redovito, Ako potraju lijepa vremena izgledi su veoma dobri u cijeloj Dalmaciji. Buhač: Potražba i ponuda nominal- na. Cijena 65-67 Din. Dojdućeg mje- amor dan tip, jer svako mjesto — tako : rećem — pozna u tome odnosu p I ve specijalne forme, koje . treba da doveđu do različitih pravni posljedica, onda je isključena mogi nost da likvidacija agrarnog pitanja u opće a priori donese takovih nare- gjenja, koji bi se na sve tako razno- vrsne forme odnosa dali primjeniti. Meni izgleda da bi se to jedino tako dalo provesti. da se riješenje Ka tivno bude prepustilo redovitim Su- dovima, koji jedino mogu da budu u položaju da primjene ispravno Za- kon na pojedine slučajeve. Dubrovnik u Februaru 1924. Dr. Vaso Birimiša. (Svršetak), seca započimlje berba, Velika studen i kiše, nanjele su štete biljki na po- ljima, dočim u krši mnogo manje. JUŽNO VOĆE. Naranče, Usljed toplijeg vremena naranče se slabo uzdrže, radi toga se nabavlja samo primissima Sangui- gni, Sanguinelli, koje se još najbolje drže, a pošto ih nestaje na tržištu u Siciliji, cijena im raste, Sada će nas- tupiti na tržište naranče »Ovale« ko- je se uzdrže kroz cijelo ljeto, ali su skuplje. po Cijene. u Gružu: Sanguigni Din, 305-320; Sanguinelli Din 270-280. »Ovale« Din 350 po sanduku. Limuni,. Sa »Primo fiore« ove go- dine može se raditi, budući ih ima- de, dovoljno, tako do: konca Maja da neće biti potrebe od »Verdelli«, koji zapadaju dvestruko od »Primo fiore«, Cijena u Gružu: Din. 140-150 san- duk, Sa smokvama, datuljima i ostalim Broj 12. va oživljava za Italiju i Albaniju, dra cuski trgovci. drže se rezervisano doe čine večih zaključaka radi nepresta. nog skakanja fr, franka, Burza. “Beč 0.1137: Italija 3.5965; London 353.50; New-York 80.50; Pariz 5.10; Zurichu 7. Pomorstvo i saobraćaj. KRETANJE u GRUŠKOJ LUCI | “Kroz ovaj tjedan prispjelo je u Gru- šku luku 30 parobroda i 15 jedrenja. ka. Talijanski parobrodi: Petrarea; Metkovich: Brioni; Trapani; Palati- no; Citta di Marsala; Orsolina: bugar- ski car Ferdinand; grčki Maria S, Jedrenjaci talijanski: Austorija; Ro- ma; Gilda; Gabriella; Santissima An- nunziata; S. Nicolo B; Bella Venezia; Gindetta; albanski Muradija i Posta Shipius. Ukupna tonaža 13500, — KRETANJE PAROBRODA »Bosanka« Prispio u Rotterdam 21 IV, »Daksa« prispio u Venezia 11, IV, »Dubac« otputovao iz Slax 17, IV, za La Pallice poršao oram 22. IV, »Dubravka« prispio u Venezia 16. IV »Lapad« prispio u Anversa 20 IV. »Napried« prispio u Trst 20 IV, »Pra cat« prispio u Oran 21 IV. »Srebre- no« otputovao iz, Benisaf 22 IV, za Middlesbro, »Srgj« prispio u Rotter- dam 16 IV, »Lovrijenac« Obavlja pru- Su Trst-Gruž-Bari, »Petka« Obavlja prugu Split-Bar »Zaton« U Gružu, PRUGA PODGORICA—PLAVNICA Čitamo u novinama: Materijal za postavljenje uskotračne = železnice Plavnica — Podgorica (prostor od 20 kilometara) tek je sad stigao te će se u skoro prići gradnji ove važne pru- ge koja će direktno, preko Jezera spajati trgovački i ekonomski centar Crne Gore — Podgorice s morem. suhim voćem malo je bilo prometa, usljed odmakle sezone, ali ipak ma- nje količine bile su prodavane: Dal- matinske smokve Din 5-6 kg.; smok- ve taljanske u košarama Din, 14; grčke u vijencima Din 12-13; bademi taljanski oljušteni Din 44.45: bademi dalmatinski Din 42-43, lješnjak olju-, šten Din 44.45, lješnjak u kori sici- lijanski Din, 20-21. rogač talijanski medeni Din 8-8.25; rogač puljiški D, 6.50-7; rogač dalmatinski Din. 4; da- tulje »Kadernoci« Din, 16-16,50, TRŽIŠTE DRVA, Cijene nepromjenjene, Export _dr- Željeznicu podiže ministarstvo vojno Za svoje potrebe i u svojoj režiji, Za- sluga za povoljno rešenje ovog pi- tanjapripada današnjem kpmandantu Zetske divizije generalu A. Stojišiću, Razne privredne vijesti PRED TREĆIM ZAGREBAČKIM SAJMOM : Pripravni radovi za. proljetni ve- liki sajam već su Prilično dovršeni. Izlagači su se prijavili u mnogo ve- ćem broju nego je bilo raspoloživo- ga Prostora, tako, da usljed pomanj- kanja mjesta Preko 150 tvrtki nije moglo biti pripušteno da izloži. Ove Zirich 14.21; Prag 2,38; Beograd u , Dubrovnik Predavanje g. Ch. Loiseau (4). Ženeva i Dubrovnik pokazuje u historiji i to dosta jasno značaj vjer- skih gradova, Razumimp se, Ja ne ću da kažem da je vjera odregjivala politiku; to ne bi bilo tačno. osobito za Dubrov- nik, koji je znao divno da blaži poh- lepu Muslimana, i koji, pošto je do- bio dozvolu od Svete Stolice da trgu- je s nevjernicima, postigne od njih po fermanu privilegija zahvaljujući kojim je Dubrovnik sjajno konkuri- rao katoličkoj Veneciji. Ne, ja hoću da reknem dvije druge stvari. Prva je da u njihovoj vanjskoj politici, Dubra rmmik kao i Ženeva vode ra- čuna o vjerskom momentu, što ga ti gradovi priznavaju i iskorišćuju i ko- jim se ujedno diče, Uprkos nestalno- sti svoje diplomacije, Dubrovačka se republika oslanja na vjerovanja ili radije na pobožnost svoga naroda iŽ i Zeneva. je ona katolička država; ovim drža- njem ona zadobiva povjerenje Pa. Pinstva i Kršćanstva koji će joj doći u susret naročito poslije strašnog potresa 1667. Od časa kad je Ženeva zadobivena za reformu, ona se time ponosi, ona postaje službenom tvr- Sjavom protestantizma, te joj prija- teljstvo i uvažanje što joj izkazuju knezovi, pristalice reforme, donose zaštitu kad se kraljevi Francuske, a poglavito Lujo XIV, mrgode Pri po- misli da će mnogi njihovi podanici naći zakloništa u toj tvrgjavi i odat- le valjda rotiti se protiv njih, Druga je da i u jednoj i u drugoj državi vlada daje velikog interesa javnom vršenju kulta, podržavanju vjerskog osjećaja u narodu, a to pri mjerom, odgojom i tradicijom, Obe dvije vlade su na svoj način in- tolerantne. U Dubrovniku s lavensko- bizantinski obred nije — pripušten već izvan zidina grada, U Ženevi konsistorija, političko Vjerska insti- da opravda i do potrebe spomene da tucija, zasnovana od Kalvina, ne sa- mo da goni katolicizam iz Srada već podvrgava redarstvu i ideje koje bi smo mi danas zvali liberalnim. čak i Zan Žaka Rusoa, kojega ona izagna i čigova. neka djela spali. te koji u svojim Pismima s tro odvratj »Ženevsk zasluživac odbaciti ktoritet Pape kad ga s drugim dogmatizmom«, Ova su vremena daleko, Snošlji- Vost je ušla ne sam iu običaje. Ovdje, katolici i pravo- slavni, onamo katolici i kalviniste nemaju više ideja da se u pitanju re. ligije. može odbiti uzajamna snošlji- | sir To je gotovo OPĆI napredak Pak, u Ženevi kao iu Dubrov Ka ostalo je nešto od o kršćanskog osjećaja što le, tako d rečemo. sastavljao lijelo s ljub X Prama rogjenom Sradu, Ja Ženevi, u Proširenoj Paki Dona danas kozmopolit. A o iz i j Preuzimlju ina la, nE ii Planine oš. a gospodo nije duhovni au- € je zamijenilo O U istitucije već Ženevi, te E Ovdje dostaje Prebrojiti, diveći se njihovoj različitosti, Vlaha a da udahneš Tovanja, To nije sa cija koja je pribjegl Miris starog vje- mo prosta tradi- a arheologiji, već ulice i javne trgove , koja su postala tako možete ni promisliti ema jedan stranac, a loga jedan prijatelj Večanosti, koja vraća ubrovniku izgled sta- Narodna odijela tijetka. V; ne do kojeg je step Sa još jačeg raz zahvalan Ovoj s Za jedan dan D ka, koji je negda bio dubrovački puk SINU uprkos svih Promjena ubrovački Puk, bio je “jen, ponosit na svoje ijek pun Povjerenja pra- Vetome Parcu, (Nastavit će se). Vjeran i ugl Pregje, a uy ma svome s kipove svetoga , na | A đ 1