i | Strana 2. ručna kola i ona sa konjima ne mo- | u da pristanu uz ove magazine, po- | što nema ni puta ni prostora, Govori | se da se namjerava napraviti jedan Put koji bi bio širok 4 metra da na taj način uzmognu kola pristati uz magazin, ali bi se time smanjio fonako maleni prostor za slagalište drva, Ta. ko, padajući iz pogriješke u pogrije- šku, umanjuje se sve prostor koji je potrebit za drvo. a da se i ne misli na ogromnu i neprestanu štetu nanosi izvozničarima. Ovo sa materijalne strane. < Sa ekonomske strane uistinu pra- va je nesreća, Troše se milioni dinara godišnje, da se najposlije ne bude u stanju izvršiti ikakovo ili vrlo malo ..+ Vise koja se utovarenje po običaju tržišta. Pozna- Prvoklasni vojvodjanski mlinovi bi- to je da, prema običaju tržišta, sva- ki parobrod ima krcati 80 m dnevno, ali parobrod od 3—4 hiljade kubika Privredni pregled. Naše tržište. ŽITO I BRAŠNO. Tendencija i ove sedmice nepro- mjenjena, promet malen. Uslijed poljskih radnja je dovoz malen, pre- ma tome i ponuda malena, a to je 1 uzrokom, da se cijene i kod malene potražnje drže nepromijenjeno, š Novosadska Produktna Burza noti- rala je 1, Vo Pšenica 325 kukuruz 230 za maj 235 maj - juni 240 promet malen, is- plata uz duplikat teret, listova fran- ko vojvodjanska utovarna stanica, mjera kod utovara. lježe: # 0/515—520.—. 1. ili 2/455.—485.—, koji jednom dogje u Gruž da krca ne- će se drugi put povratiti, jer dok ukr- ca 4000 kubika progju 15 dana, ura- čunavši nedjelju i svetačne dane, i uzevši u obzir da kroz ovo 15 dana vrijeme bude lijepo da se uzmogne raditi, Uz to željezničke tračnice nalaze se u neposrednoj blizini obale, t, j. 1.80 m udaljene od njenog ruba, na način da kad lokomotiva dogje da dovede ili da odvede koji vagon, pri- šili sve brodove da prestanu ukrca- vanjem, Željeznica čini svoj posao, ne brine se što stranke, njeni klijen- ti, ne mogu da rade i što zbog toga troše silne novce. Reći će se da su te tračnice zgodne da se omogući di- rektno (izravno) krcanje s broda u vagon, Ali taj posao ne prelazi 5% celokunog prometa te služi samo za ugljen Cock, dok dandans prenos drvlja. uslijed suženja i onako škrtog prostora za drva, stoji 100% više no što je potreba, Uz to nema mogućno- sti da se radi ni da se racionalno ru- m. - kuje drvljem, a da i ne govorimo o osoblju koje je ovdje zaposleno, pa kad kiši treba da gazi po močvari, a donio željen efekat za sniženje cije- " . « . . . . kad sunce peče, ugljena prašina se | ma ovih namirnica, dok se je bojati, diže, uz to još malo vjetra, pa svi oni da će kod poznatog mentaliteta na- ših producenata, uvadjanje zaštitne dobiju izgled dimnjičara. Prepuštam Vam da razmislite o utiscima koje će dobiti onaj, koji dogje ovdje, kad vi- di sve skupa u jednoj mješavini: drvo ugljen i željezo. i Dandanas se eksportira takogjer Za Englesku, Tome je uzrok sadašnje slabo stanje našeg dinara; ali čim se sredi pitanje valute, ova bi trgovina mogla poći pravcem kao i prije rata. Mi moramo računati jedino na iz- 5(400,—435.—, 6/335,.—345:—, 7/310. —320.—, sve franko vojvodjanska stanica, plaćanje uz duplikate teret. listova, kod otpreme. Bijele vrsti brašna su i dalje zane- marene, dok je potražnja za tamnije vrsti za kruh dosta živa, Mlinovi -— jer nemaju za fine vrsti — rade re- duciranim pogonom, mnogi su i obu- stavili posao. Uslijed toga je produk- cija crnih vrsta brašna nedostatna, Osjeća se pomanjkanje u tim vrsta- ma; pak su uslijed toga cijene za brašna br, 5, 6 i 7, dosta čvrste, dok u bijelim brašnima mlinovi su sprav- ni i na koncesije u cijeni, Kako se čuje u novoj carinskoj cca 120.— Din, po 100.— kg, Ako se dukta skoro izgubili. tarili predvidjeno je ukinuće dosa- dašnjeg slobodnog uvoza brašna. Carina na uvoz brašna bi imala na- vodno kod sadašnje ažije iznositi ova vijest obistini mogli bi naši do- maći mlinovi naći opet življeg zapo- deći: 353,50, Prag 2317, Ziirich 14.35, Pirinač: Za talijansku rižu bolje vrste cijene neprestano rastu, a La kivati je do nove žetve daljnjih o šica, Indijska riža takodjer je nešto u cijeni poskočila obzirom na vrlo ograničeni rod ove godine. : Sumpor i modra galica. U ovin at: tiklima nema nikakve promjene što se cijene tiče, Tako da sumpor 2 piorifinato notira Din, 3—,a eng e ska modra galica Din, 9, potražnja življa. Maslinovo ulje. Maslina veoma li- jepo cvijeta i ako nevrijeme nevrije- me ne ošteti cvijet nadati se je obilje maren i prodaje se u Gružu od Din, 21.50 do Din. 23.— već prema vrsti Južno voće, Sezona naranača i li- muna primofiore je već pri koncu. Potražnja slabi i uslijed toga vrong rijetko dolaze u Gruž pošiljke iz Si cilije. Cijene se cd posljednjeg izvje- štaja nijesu u ničemu promjenile. Burza. Ove sedmice dinar je započeo sa 6,95. a završuje danas 7.02.42. Ovo neznatno oslabljenje dinara nije imalo uticaja na tečajeve naših ber- za, jer su i ostale devize u Ziirichu popustile, Konstantno čvrste su de- vize Italija i Pariz, osobito ova za- dnja radi porasta na svim svjetskim tržištima i radi radikalnih mjera francuske vlade za zaštitu svoje va- lute, Tomu naprotiv oslabila je in- ternacijonalno deviza Prag, al; drži- mo, da je to samo prolazne naravi. Današnji tečajevi u Zagrebu su slije- New-York: 80.50, London Italija 361.—, Paris 5.25, Na efektnom tržištu situacija je i slenja u našim krajevima, koju pijacu su uslijed jeftinijeg inozemnog pro- Slobodan uvoz žita i brašna nije carine povući opet sobom val po- skupljenja, te će naši na uvoz upu- ćeni siromašni krajevi, koji su od slobodnog uvoza imali koristi, mora- ti opet svoj kruh svagdanji skupo pla- ćati, Kcd uvadjanja zaštitne carine imalo bi.se uz ostale shodne mjere provesti jednovremeno već davno avizirano smiženje naših skupih uvi- jek linealno povsiivanih podvoznih nadalje slaba. Bečko tržište izgubilo je glavu i svaku orijentaciju, Teča- jevi se nemilosrdno iz dana u dan ruše i pitanje je kada će se ovo ru- šenje zaustaviti, jen te tamošnja špe- kulacija prisiljena na realizaciju za plaćanje velikih gubitaka na devizi Pariz. Kako se većina naših papira trguje u Beču, razumljivo je da ovo, stanje znatno upliviše na“naše bur- ze, jer je Beč promjenuo ulogu kup- ca u onu prodavaoca. Teško da će se ovo stanje u dogledno vrijeme po- praviti. jer naša tržišta nijesu u sta- nju sama apsorbirati silnu količinu elekata, kojima su sada popljav- ljena. Vjerojatno dakle, da će se si- nom plodu, Artikel je veoma zane- Broj 14. Ulošci 7,223.490, Čista nea Na akcije se isplaćuje 12% div, od 1. maja 0. $. nablagajni banke, SLAVENSKA BANKA D. Db. Zagreb isplaćuje dividendu za godinu 1923. po 9 Dinara po akciji. Isplata se vre ši kod Centrale u Zagrebu i svih nje- zinih filijala, Jugoslavenske Indu- strijske Banke Split, Slovenske Ban ke u Ljubljani, te Ljubljanske Kre- ditne Banke u Ljubljani 1 njezinih filijala, FILIJALE VANJSKIH BANAKA I DUBROVAČKI KAPITAL, U izvješću upravnog vijeća Irm Banke kaže se megju ostalim i ovo: »Nemožemo ostati ravnodušni napra- ma načinu poslovanja nekojih šilijala vanjskih zavoda, kojima je glavna svrha osnivanja i opstanka u našem gradu, da visokim upravo rekordnjm kamatnjacima priberu što više dubro- vačkih kapitala, koje onda šalju svo- jim centrima, pa umjesto da pripoma- žu dubrovačku privredu oni je na taj način prikraćuju | slabe, odnoseći joj te danas toliko potrebne kapitale ta- mo otkle Dubrovniku nikakve koristi nema, Držimo da je dužnost dotičnih za- voda, da naše dubrovačke kapitale ulažu u našem mjestu i bližoj okolici bilo u trgovinu, industriju, pomorstvo, gradnje i t, d, pa da naš grad ima od njih i koje koristi, Imajući pred očima boljitak Du- brovnika smatrali smo nužnim upo- zoriti na“ ovakovu po naše mjesne Prilike štetnu praksu, te se nadamo da će se ovi opravdani prigovori is- pravno shvatiti i uvažiti«. O ovoj primjetbi svi vanjski uov- čani zavodi, koji ovdje imaju svoje filijale, treba da vode ozbiljnog ra- čuna. Ovo je pitanje vrlo važno za privredni razvoj Dubrovnika # mi će voz drva, jer bi nekoj drugoj trgovini vrijeme moglo biti ograničeno. No- vac koji se potrošio za magazin tre- balo je drugčijeupotrebiti. Opetu- jem, da je gruškoj luci potrebna jedino tarifa za “životne namirnice, da se i ovom mjerom paralizira poskupljenje. Cijene u Gružu: dne 1, maja o. 5 Pšenica 390.400.— kukuruz 310— 330.— grah mješani 680.— bijeli 7.50. veća obala da odnosnim prostorom na koji da se smjesti i s kojeg da se uzmogne krcati materijal, bez nepo- irebne guste mreže tračnica, koje je- dino ometaju slobodan rad ukrca- vanja, Z (Opaska Uredništva: Naši privre- dnici treba da posvete najveću pa- žnju razvitku gruške luke, Naš list rado će otvoriti svoje stupce svako- mu ko ima što stvarno o tome da kaže. Zato i donosimo ovaj članak ugl. gruškog privrednika, i ako se sa svim njegovim navodima ne slaže- mo. Svakako i naše je mišljenje, da sve dosadanje gradnje ne mogu biti iskorišćene ako se ne proširi gru- ška obala, I zato bilo bi dobro ako bi se u tom smislu potakla jedna opća privrednička akcija). JEDAN PROSTRANI LOKAL. Za trgovinu ili poslovnicu iznaj- mljuje se na najprikladnijem mjestu u Gružu. Obratit se na Upravu lista, franko obala Gruž. KOLONIJALNA ROBA, trebaju gotovine pa rasprodavaju ro- koks 900., zob 330.— sve franko obala Gruž, mjera kod utovara u Gružu, Domaće brašno: Banatsko, 0/590—600.—, 2/530—580, 5/485.— 500. 6/415—430, mekinje 235—265, Šećer: U Trstu su ovih zadnjih da- na nešto popustile cijene, ali to ne s razloga što bi sa izvora notirali jev- tinije cijene. već tršćanski trgovci bu za gotovo“i ispod tržnih cijena, U Gružu su cijene za kristal Din. 18.50, a za kocke Din 20.— ocarinjeno franko vagon ili parobrod Gruž, Kava: Kako smo izvješteni u Trstu ima malo robe, a kvaliteta je vrlo slaba, što se redovito dogadja pri Svršetku sezone. Cijene su naprotiv dalje čvrste. U Gružu se trguje Rio obični po Din, 20.— Minas Din, 39. a Santos srednji Din. 40.— sve deaci. njeno. tuacija i pogoršati obzirom i na nov- čanu krizu. Zagrebačka burza bilje- ži jučer slijedeće tečajeve: Slavoni- ja 115.—, Trbovlje 515.—, Eksplo- atacija 130.—, Šečerana Osijek 1130. štd, Državne obveznice trguju se živo uz slijedeće tečajeve 1% investijoni zajam 68.— renta ratne štete 15. i agrarne obveznice 28. : Banke. GODIŠNJA GLAVNA SKUPŠT DUBROVAČKE E ačEh. BANKE U DUBROVNIKU. .Dne 26. aprila o. S. održana je gla- vna skupština Dubrovačke Trgova- čke Banke u Dubrovniku, Iz predlo- ženih zaključnih računa razabire se lijep napredak i veoma povoljno sta: nje ovog starog solidnog dubrova- čkog RovČčanog zavoda, Banka je os- iskazuje slijedeće važni; Aktiva: Gotovin 358. a 735.058. 3,892,689, BEE o Bančina stavke, , Efekti mo se na to u svoje vrijeme opširno osvrnuli. < Pomorstvo i saobraćaj. REDOVITA GODIŠNJA SKUPŠTI- NA AKCIJONERA DUBROVA- .ČKE PAROBRODARSKE PLO- VIDBE A. D. U DUBROVNIKU, U srijedu dne 30. Aprila o. £. odr- žana je redočita godišnja glavna skupština akcijonera našeg domaćeg društva »Dubrovačke Parobrodar- Ske Plovidbe A. D.« u Dubrovniku. Na skupštini su prisustvovala 33 akcijonera, koji su zastupali 20,321 akcija. Na ovoj skupštini je Upravno Vijeće prikazalo društveni rad u 5o- dini 1923, naglasujuć posebno. da vremda u minuloj godini poslovi po- morskih Prevoza, radi opće poratne stagnacije, nijesu krenuli na bolje, društvo je ipak moglo da uposli sve svoje brodove i da postig: koji može da zadovolji. S nadalje akcijonerima, da Za uzdržavan vitih obalnih šloj godini od države Primjerenu pa- ušalnu pripomoć, te ima nade, da će kroz kratko vrijeme “biti dodjeljena ela i što izdašnija subvencija Općenit; društveni uspjeh u godini 1923, UZevši u obzir sve Prilike, je Povoljan ; zaključni računi 5 uni, poslije Statutarnih odbitaka. iskazuju čisti ne uspjeh, aopćeno je 2 je društvo, Je i unapregjenje redo- 2. PO predlogu uprave. št, ; skupština Prihvatila adna podijeliti dividend od Din. 60, Svakoj akciji. Dara Glede isplate divide Mo na posebni dry našnjem broju, KRETANJE PA OBR » Bosanka« : 2. 21/4; >Daksa. prispjela u Rotterdam Videnda upućuje- štveni oglas u da- a« prispjela u L Goulet- te 29/4. » i i. S 4, Dubac« PrSpio u La Pallice Pruga. primilo u pro- | “