“nombre d' inscriptions slave int€res- PTRAIITa DUBROVAČKI LIST« E meme aa najkulantnije posreduje Glavno zastupstvo u Strana 2. Persija - > 1.924 ,, ,vežnim sredstvima i imdustrijalnim, , spremnije i Belgija ija 114 predmetima, već i u samoj trgovini | novo osijoVASO Argentina 7600, —— drvlja, pa i u prijevoznim sredstvima, Dubrovniku. Ukupno 288.318 ., 225.863 ,, |a kako nemamo za čim žaliti, lakše God. 1913, bio je dakle izvoz u Ita- liju tek ne puna trećina ukupnog iz- voza drvlja, sada je 61%. No nije se samo izmijenilo za naš izvoz mjesto odregjenja, već i prijevozna sredstva. G, 1913. izvezle. su jedrilice iz Gruža ukupno 194.485 q. robe, g. 1923. iz- vezle su one. samoga drvlja 116.425 m', što će reći barem 582.125 q. Nalazimo se dakle pred potpunim preokretom ne samo u trgovini ži- bi nam imalo biti snaći se u ovim go- lemim promjenama. Istina je, mi ne nalazimo toliko razumijevanja za no- ve prilike gruške luke kod onih, koji bi imali pomceći, ali razumijevanja treba da najprvo pokažemo mi sami. Uza sve nedostatke, koje opažamo i žalimo. sada je ipak bolje nego je prije bilo, Što sada vidimo, to je ži- vot, 2 prije je bilo — umiranje, To M. Medini. treba da razumijemo! Privredni pregled. Uvozne 1 izvozne op- ćinske takse. Danas je priopćio g. Veliki Župan da je primio službenu obavijest, da se riješenje g. Ministra F inan- cije o zabrani naplačivan- ja opć. nameta na uvoz i izvoz. odnosi samo na Srbiju i Crnu goru. »<roatia“. Osiguravajuća zadruga u Zagrebu, Osiguravajuća zadruga »Croatia« u Zagrebu, osnovala je za južnu Dal- maciju i naš grad svoje Glavno za- stupstvo u Dubrovniku, te je vod- stvo istoga predala gosp. Stjepu M. Bjelovučiću, “odgovornom uredniku našeg lista. O »Croatii« netreba posebno isti- cati, da je ona čišto domaće osigu- ravajuće društvo, osnovana bez ika- kve pomoći stranoga kapitala. Što više »Croatiu« je osnovala općina slobodnog i kraljevskog grada Za- greba još pred 40 godina, pa je pre- ma tome »Croatia« ne samo doma- će, već i staro prokušano osigura- vajuće društvo, koje raspolaže da- nas sa jakim rezervama, naročito u nekretninama, pa zato pruža svojim osiguranicima potpunu = sigurnost, Osim toga su metode rada kod »Cro- atie« usljed njezine dugogodišnje dje- (posvetili privrednim interesima naše jem vrsnih i iskusnih stručnih sila, tehnički oprobane i dotjerane, Od svoga postanka do danas isplatila je »Croatia« na milijone šteta s hvalje- nom kulancijom i tako nadoknadila nezgodama u narodnom gospodar- stvu naše zemlje. Organizacija »Cro- atiae« raširila se je po čitavoj našoj državi, te ona ima svoje * filijale u Splitu, Sarajevu. Osijeku i Ljubljani, a glavna zastupsiva u Subotici, No- vom-Sadu, Vel, Bečkereku, Maribo- ru, Banjojluci, Šibeniku, Beogradu, a eto sada i u našem Dubrovniku, Na čelu »Croatiae« stoje poznati naši narodni ljudi, koji su svoju djelatnost zemlje. Tako su na upravi »Croatiae« Dr. Vladimir barun Nioklić Podrin- ski, Miroslav grof Kulmer, Frano pl. Kukuljević Sakcinski, načelnik grada Zagreba Vjekoslav. Heinzel. veletr- žac Nikela Ćuk, ravnatelj prve hr- vatske štedionice Dr. Jitraj Vrbanić, bivši načelmik grada Zagreba, profe- sor Zagrebačke tehnike arh. Janko Holjac i glavni ravnatelj Mihovil Ni- kolić. . »Croatia« je danas po svom naci- onalnom žnačenju, po svom.) tehni- 'čkom vodstvu i poslovnom Ha j te polučenim rezultatima naš najsta- | riji vodeći domaći osiguravajući za- dnog čovjeka, da taj zavod kao do- maći i svoj podupire: a poduprijeti će Sa moći tako, da sve svoje potrebe na osiguranju. životnom i svih drugih latnosti i jer raspolaže znatnim bro- vrsti preda »Croatii«, kod čega naj- Naše tržište. ŽITO I BRAŠNO. Posao i ove sedmice pen Za bijela brašna nema tražnje. | . protiv još uvijek živa tražnja za se X. nje vrsti brašna poglavito br. 5 . ž Obzirom na nerentabilnost importa inozemnog brašna kao i vrlo ograni- čeni pogon đomaćih mlinova opaža se u ovim vrstama znatno pomanjka- nje. Dosljedno tome i cijene su jag vrstama brašna za 10-—15 para po & poskećile. | Z Za kukuruz takogjer nema tražnje. tim više što je prošlih dana ma račun reparacije stiglo iz Bugarske u nač luku 600 vagona kukuruza, za naše južne pasivne krajeve, Novosadska Produktna Burza no- velike gubitke nastale elementarnim | tirala je 8. o. mj. J Pšenica 4.— do 410 kukuruz 3.- do 3.10. Domaće brašno banatsko: 0. 5.95 do 6.05 1 ili 2 5.25.—535, 5/ 4.80 do 4.90 6/ 4, do 4.20 7: 3,75 do 3:85, sve franko obala Gruž, mjera u Gružu. Kukuruz za promet 230—235 za maj-juni 242.50 pšenica 322.50 fran- ko Vojvogjanska utovarna stanica, isplata uz duplikat teret. lista. Cijene u Gružu, Nepromjenjene. KOLONIJALNA ROBA, Ove sedmice nije bilo većih pro- mjena u cijenama artikla kolonijalne robe. čija je tendencija nešto labava. Šećer: Nepromjenjeno, Kristal Din. 18.50, a kockasti Din, 20.— sve oca- rinjeno franko vagon ili brod Gruž. Kava. Samo slabije vrsti dolaze na tržište, jer je sezona ovom artiklu pri kraju. Notira u Gružu Rio obični D. 38.— Minas Din, 39.— a Santos sred- nji Din. 41.— sve ocarinjeno. Pirinač. Cijene ovom artiklu su do- sta čvrste, a teže i povišenju tako da se danas prodaje u Gružu, pirinač od estižu | Din. 7.50 do Din. 10.— Sumpor i Galica. Živa potražnja za ova dva artikla usljed nastupajuće vod, pa je radi toga upravo dužnost | upotrebe u vinogradima, Uza sve to Svakoga našega privrednika 1 naro-| cijene nepromijenjene, Sumpor dop- pioraffinato Din, 3.— engleska mo- dra galica Din, 9—, Maslinovo Ulje. U okolici Dubrov- nika grad je nešto potukao cvijet, ali inače kako smo u zadnjem izvještaju naveli maslina veoma lijepo cvijeta i 4 izgledu je obilan plod, Cijena ulju od Din. 21.50 do Din, 23.— franko RIBLJE TRŽIŠTE. Posljednje vrijeme stiglo je na Du- brovačku ribarnicu na pretek svako- vrstne ribe. Osobito je bilo vidjeti veliku množinu Polanada. Trupačića (šarbana) te šnjura i sardela, radi če. ga1 cijene bile su dosta umjerene | Polande prodavane su po 20, ali i Po 15 Din. kgr. Šarbani po 10 aki na posljetku i po 6 Din. kgr. Šnjuri i sar- dele po 15 ali i po 5 Din kg. Druge ribe u obće bilo je malo, e bolja kao: Barbuni, Olignji, Jastogi, Smuduti, Cipli, i t.d. prodavano je kao obično i do sada uz cijenu od 25 do 40 Din. kgr. Ostala lošija riba od 12 do 20 Din. kgr Južno voće, Naranče uslijed odma- kle sezone cijena je dosta poskočila, a pošto na našem tržištu imade stare robe uz jeftinije cijene, roba friška ne dolazi, Kroz nastaju sedmicu se očekuje friška roba, koja će skuplje zapadati. Sa »Ovalima« nema raču- na raditi, budući su preskupi, a kod nas sada najbolje prolazi »Rim fusa«, koja se prodaje na veliko Din, 7. kg, ali za export u nutrašnjost nijesu, jer se veoma slabo uzdrže. Cijene u Gružu kroz ovu sedmicu: Sanguinelli Din. 280/290, sanduk; Rim fusa, Din, 7, kg, | Limuni. Usljed nastale vrućine »Primoi fore« brzo gnije, radi toga se nabavlja u manjim kolićinama, ali če- sto stizava friška roba, koja net fali na tržištu. »Primo , fiore« bolje se prodaje: od »Verdelli«, jer je dvaput jeftinije. | Cijene u Gružu: »Primo fiore« a D. 140/150 i to prepakovana roba, POVRĆE. Aleksandrijski luk počeo je stiza- vati, ove je godine izvrsne kakvoće, sasma zdrav i krupan, Prodaje se 3.50/4. Din. kg. u vrečama btto-ntto. Svake sedmice dolazi iz Italije ve- će kolićine glavatog kupusa; zelenog graška; mladog krumpira i raznih vr- sta salate. Cijene su: zeleni grašak Din. 7/8; mladi krumpir 10/10,50; ku- pus pojedina glava Din, 6; salata Din. 2.50 komad. će nešto jeftinija. (iste godine, kad se počeo objeloda- njivati Glasnik u Sarajevu) na str. 415: »La Revue trimestrielle de la Societć archćologique croate (Viest- nik hrv. ark. društva) vien d' entrer dans sa onzičme annće, Depuis I' oc- cupation de la Bosnie par | Austri- che, cette Revue a publić um grand santes podr I histoire de cette pro- vince /..« Nakon godinu dana svrnuo je na to pozornosti naš Nestor Dr. V. Jagić. On je napisao u I, knjizi Glasnika (g. 1890, str. 1—9) »Nekoliko riječi o bosanskim natpisima na stećcima«. Tu je čuveni Dr. Jagić napisao pre- $led spomenutih natpisa; a to na te- melju Viesnika. Starinara i Glasni- ka. Istaknuo je osobito filologičke opaske, kako bi se imali navesti nat- pisi, a ne kako su na kamenu, jer je tu nedosljednosti, al' je sabiraču do dužnosti, da ih najvjernije snimi i ta- ko štampa, Iste se god, 1890., na 28. aprila, dostojao slavni učenjak (sad neumrli pokojnik) da mi ovako piše o predmetu, što u velike zasijeca u ovo pitanje, Evo hvaljenog pisma: »Dragi gospodine! Budite uvjere- ni da ja potpunoma uvažam vaš ve- likj trud i velike zasluge za našu dio pogrešaka biti već na samijem stećcima, ali Vi znate, da je u krvi filologa da dlaku i na devetero cije- paju. Nadam se, da niste našli u mo- [j jem člančiću, koji je pun štamparski- ja bi mogla Vas uvrijediti. To je i da- leko bilo od moje misli. Ja bih tek . želio i radi tačnosti i radi paleografi- ma što vjerniji snimci. Kad imaš fac- simile, možeš biti miran, ma baš i bi- la pogreška na kamenu, znaćeš da Ja ću govoriti ovdje s Kalajem ne je do sada. A spomenuću i o 5. Ra- diću, za kojega mi pišete, Nevolja je to, što nismo svoji, £. j. što nas ne po- dupiru dovoljno ni vlade ni institu- znate, ne može se računati na prvo- mašni uspjeh van s voljom i potpo- rom Kalajevom. Ne mojte zaboga misliti, da sam ja i koliko vješt epigralici. Ja tek umi- jem kojekakvu kombinaciju, gdje ima smisao, kakav bi trebao da bude, Zato ne bih ni mogao, da me sreća ponese u Bosnu, od velike pomoći . epigrafiku. Mislim i ja, da će velik: nju. To je stvar vaša, ; vještina va- | bito, Srbalja i £. d. ša, Ipak da bude prilike htio bii sam, da se može, upravo u vašem društvu: obaći one krajeve. Bilo mi e milo, što je moj člančić izazvao va- la še pismo. Ostajem na uslugu Vama ješ griješaka — nijedne preoštre, ko- |i našoj nauci. Pozdravlja Vas Vaš poštovalac V. Jagić« “ Ovo mi je bilo od velike - utjehe. Baš je došla moralna T : : : ž . : potpora . od je, da nam se prikazuju u izdavanji- |strane Dra V, Jagića, o Ovo spomi- njem iznova nakon toliko godina, jer rek bi, da je sustalo pitanje o steć- la pe ca I cima, pa mi je do dužnosti, da vaz- je nije skrivio prepisač već kamenar, |da budim spomeruto Biranje. to je 1 Ji . me |drevna poluga narodne kulture, oso- bi li on više uzeo na um vas, nego li |bito u Herceg-Bosni, pa sam odbio kaonuti izmišljenost, da bi bili bogumilski stećci I Dr, Moriz Hoernes, ai drugi ar- ti. A u Bosni, kako za cijelo i sami PI S a . an južne Slavene, osobito Srbi la su stećci, navlastito u Herceg-Bosni) znamenita kultura; eto po savjesti utvrdio i Sodine 1893. nm kongresu Folk.Lore više paralela, pogoditi ik naslutiti, Sa den up O doli ponavljam, kad se je ta temelju starih tradicija u no. an v i biti Vama u glavnome, t, j, u snima. |. ome životu, dokl je (čiji —ato sam ja ode. Danas isto narod preobrazu- e Postane jakim i S Bilješke o kulturi južnijeh Slavena, oso- cjelovitim u svome bitisanju, u kul. turi, a zato se hoće vremena, jer su u životu naroda deceniji kao mo- menti u životu pojedinoga čovjeka. Svegjer sam na domu i; u svijetu kričio'da bi se obljelodanio »COTPUS inscriptionum Slavorum meridiona-. lium«, pa eto, Bogu hvala, god, 1902. Srpska Kraljevska Akademija đone- kle se odazvala toj mojoj velikoj že- lji, jer je objelodanila (bez fac-simi- la) zanimivo djelo »Stari srpski za- PISl i natpisi« (skupio ih i sredio Lju- bo Stojanović), Ovo je prvi korak u tom mučnom Poslu, zato je pametno Ovo objelo- danila Srpska Kraljevska Akademija > u Zborniku »za istoriju, jezik i kngji- ževnost srpskog naroda«, a sad bi imao da dođe na red u Corpusu rad paleogralski, tac-similima uz stroge opise. Putovao sam za OVaj posao i u daleku Ameriku i naučni se svijet veoma zanimao ovim |našim kultur- nim pitanjem, pa neka mi se Opro- sti, što još za života objelodanjujem diarij svoga mučnoga, ali uspješnoga Putovanja, U diariju su istaknuti naši - ljudi, osobito Srblii ži Cu : IL a družio sam sis Hrvatima te i s ostalim Slave. "nima, > U Dubrovniku, na Veliku Gospu 1923. Broj 15. Friška partija koja stiže sutra biti morat: