adis

POŠTARINA PLACENA.





: Urednik: Dr,
Odgovorni urednik:

17. MAJA 1924.
industrija
U.
U uskrsnom sam broju »Dubrovač-
koga lista« obećao da ću opisati po-
tanej talijansku organizaciju industri
je stranaca e da se po njenom uzoru
i mi Dubrovačani gledamo organizi-
sati.

Nijesam izabrao Italiju stoga što je
njena industrija bila najbolje organi-
zirana, jer možda zaostaje za Udru- |
ženim Sjeveroameričkim Državama
što se tiče grandiosnosti i tehničke
spreme a i za Švicarskom, što se tiče
pripreme pojedinih hotelijera, već za
to što su prilike, u kojima bi se mo-
rala razviti kod nas hotelska indus-
trija, najsličnije talijanskim.

Sjeverni Američanin žive mnogo
više od Evropljanina u hotelu, on se
— netom mu financijalne prilike do-
puste — povuće sa kućom iz grada,
a kroz radne dane, kada se mora da
zadrži u njemu, žive u hotelu, a mno-
gi se opet sasvim zahvalio na »kuć-
nom životu«, kojeg uživa jedino u
vlastitoj kućici, ma ladanju, za vrije-
me ferija. Nadodamo li k tome veliki
organizacioni kapacitet Američana,
te obilje kapitala, prirodno je da su
se tu razvili i jaki hotelski trustovi,
koji sindiciraju po veliki broj hotela,
megju kojima ima i zgrada od 1500
do 2000 soba, A opet su i sama že-
ljeznička poduzeća morala da zgra-
de na svoj račun mnoge hotele, poš-
“to su im po turizam interesantni kra-

MATIJA VIDOEVIĆ, :
STIJEPO M. BJELOVUČIĆ.

|

stranaca.
— pretežno malenog familijarnog ho-
tela. Da mi ne bi koji čitalac, naučan
na velike hotele S. Moritza, Pentre-
sine, Davesa ili Rigia, zamjerio da
sam netačan, donosim statistiku, ko-
ju je izdala »Socičte Suisse des Ho-
teliers« za godinu 1912.
Ukupno hotela 3585. Od toga:

sa t do 50 soba....,
sa 51 do 100 soba.
sa 101 do 200 soba. ,..7, 2%

sa 201 do 300 soba. ..., 1, 4%
preko 300 soba 0, 8%

1912 sa onom 1884, kada je bilo u-
kupno samo 561 hotela, konstatirati
ćemo da su postotne cifre pojedinih
kategorija skoro jednake, dočim u
svim ostalim državama malei hoteli
ustupaju mjesto većim. To je dokaz
da je švajcarski hotel našao već svo-
je prave dimensije, dimensije, koje
mogu đa služe iznimno za Švicarsku,
jer se ona nalazi u srcu Evrope, me-
Sju tri (prije rata megju četiri) velike
države, Kroz nju prolaze sve glavne
željezničke pruge megju sjevernom i
južnom Evropom, te je tako rekuć na
domaku svakoga, pak ne treba Bog
zna kakove organizacije za privlače-
nje stranaca i stvaranje uslova za
razvitak hotelske industrije, Ona se
stvara i napreduje sama po sebi, jer
su joj svi uslovi veoma povoljni. Du-
brovnik se žalibože ne nalazi u tako
zavidnom geografskom položaju, pak
prema tome; sa tipom malenog hote-



jevi, kao Yellowstone, * Colorado,
Springs, pak plaže Floride i ostali,
veoma daleki od glavnih centara u
čemu je turizam veoma skopčan sa
željezn, prometom, Ali glavni oslon
američkog hotela nije turizam već
promet i trgovina, te je hotelska in-
dustrija koncentrirana više u pro-
metnim, nego u turističkim cemtrima.
Jasno je dakle da nam Anferika ne
može da služi za uzor, pošto su naše
prilike kudikamo različite.
Švajcarska se naprotiv specijalizi-
rala u sasvim protivnom tipu hotela,
bilo radi njegovog oslona — čisto tu-
rističkog, bilo radi njegove veličine









la, nebi bio nikada stvorio nešto što
bi se moglo nazivati industrijom
stranaca.

Ntalija se nalazi u nekom osred-
njem položaju, megju Sjeverotmerič-
kim Udruženim Državama i Švajcar-
skom, Baza njezine hotelske  indu-
strije počiva mal da ne isključivo u
turizmu, Hoteli su pretežno srednje
veličine od 50 do 150 soba, ali se po-
čimlju već da javljaju  trustovi za
izgradnju velikih hotela, kao rimska
U. N. LT. I. (Unione Nazionale In-
dustrie Turistiche Italiane) i veneci-
janska »Compagnia dei Grandi Alber



SEDMIČNI INFORMATIVNI
I PRIVREDNI GLASNIK

Ako pak prispodobimo statistiku |

ma

tso

POJEDINI BROJ 1.50, DIN.



Godišnja pretplata
Plativo i utuživo u

velikih hotela u glavnim turističkim
centrima,

Hotelska industrija se broji megju
najvažnije talijanske industrije; u nju
je uloženo oko 7 milijarda ital, lira.
Lako je dakle zamisliti kakovu je
tešku štetu nanijela privredi Italije
duga kriza ove industrije, za vrijeme
rata i prvih poratnih godina, te je
prirodno da su time osjetivo pogogje-
ni koli vlasti, toli turističke organi-
zacije, tražile sve načine da se ista
što biže i lakše prebrodi. Ova kriza,
kao uopće svaka kriza, ostavila je
dobrih posljedica, pošto lošiji propa-
daju da ustupe mjesto boljima. U o-
vom slučaju, kriza je ostavila još neš-
to: vanrednu organizaciju, nadasve
što se tiče propagandističke strane.

Hotelijeri su se življe sakupili oko
svoje klasne organizacije, te su akti-
vno djelovali na kongresu u Monaku
1921, gdje se ustanovila  »Aliance
Internatinale de 1 Hotelerie«, Ovaj
savez, uz koji su pristale organizacije
Antantskih država (megju njima i
»Savez jugoslovenskih  krčmarsko-
gostioničarskih zadruga«) i nekih
neutralnih država, ustanovljen je da
se oslobodi predratnoga »Internatio-
nal Hotelbesitzer Verein« iz Kodlna,
koji je bio pod čisto njemačkim upli-
vom, te nakon rata nebi za sigurno
gledao jednako interese svih člano-
Van <

Hotelijerima je pak svom silom
priskočio u pomoć i talijanski »To-
uring Club«, koji je danas sa svojih
270.000 članova najjači touring-club
Evrope, Ogroman je rad T. C, na po-
lju propagande za prirodne ljepote i
povijesne znamenitosti Italije, na
polju sivaranja i potpomaganje turiz-
ma, na polju pobolšavanja malenih
hotela, organizirajući zajedno sa E.
N. I. T. (Ente Nazionale Industrie Tu-
ristiche) o kojem ćemo poslije go-
voriti, stručne škole, te razne natje-
čaje.

Nekoliko cifara će dati jasnu sliku
njegovog djelovanja. Osim revije
»Le vie d'Italia«y koja je prepuna
sjajnih ilustracija, manje poznatih pre

80 Dinara. Za inozemstvo 200 Dinara.
Dubrovniku, Oglasi po posebnoj tariii.

BROJ 16 - GOD. 1

ghi«, koji osnivaju kojih dvadesetak , 150.000 primjeraka, rasturio je u svi-

jet mnoštvo vodića kroz Italiju, na ,
italijanskom, francuskom, engleskom
njemačkom i španjolskom jeziku,
Samih karata o raznim predijelima
predijelima Italije izdao je do svršet-
ka 1923. do 2 milijona komada; izdao
je 1922 i 1923 400 hiljada primjera-
ka Turističkog Kompasa od 1100:
stranica; Organizirao je — isto za-

jedno sa »Enitom« preko 80 »pro
Loco«, neka vrst našeg »Dub«-a,
kao f# društva za promet stranaca,

ali koje sve kao skupina, dijeluju
pod centralnim vodstvom Touringa.
Kao da nije bio dostatan rad T, C.
došla je u pomoć i vlada, ali ne daje
kakove monopole  nekojim  akaio-
narnim društvima, već — ukazom
od 12. oktobra 1919, kojim je ustano-
vljen »Enit« da pazi na sve što ima
odnosa sa industrijom stranaca, te
da ju unapregjuje. »Enit« je odmah
počeo radom, bilo savjetima istoj vla-
di, bilo propagandom i ostalim prak-
tičnim dijelvanjem. Ustanovio je na
pr. po svim turističkim centrima _i
većim gradovima cijelog svijeta svo-
je tourist-ofsices, koji su kroz samu
1922 godinu (ne poznam daleko važ-
nije cifre 1923.) izdali preko 250.000
besplatnih pismenih informacija i
prodali za 44 milijona Lira putničkih
karata. Rasturio je preko svojih a-
gencija preko tri .milijona , raznih
publikacija. Interesantno je vidjeti
porast njegovog reklamnog rada:
u 1920 godini izdaje 1.710.000 stranica
u 1921 godini idaje 7.741.000 stranica
u 1922 godini izdaje 8.844.000 stranica.
Ali ni to nije dosta: pisana riječ ne
uvjerava toliko koliko živa riječ.
Poslao je dakle nekoliko ponajboljih
(i ne samo talijanskih) govornika u
glavne centrume da predavaju o pri-

4 rodnim 'i umjetnim lijepotama Italije,

pak je angažirao i pjevačice, koje su
u raznim varieteima pijevale napulj-
ske »canzonette«, dok bi se. prikazi-
vali filmovi najljepših predjela,
Time sam prikazao nepotpunu sli-
ku onoga što se čini u Italiji za in-
dustriju stranaca, A kod nas,





dijela Italije, a raspačavana_ je u



O tome drugi put.— ti jota.















Glikar Nikoli Duhrovčunin 1 njecovo dobi.

U godišnjaku 1922. (doštamp. 24,
V, 1923.) krasno i bogato uređenog
»Vjesnika za arheologiju i historiju
dalmatinsku«, izdana od Fr _ Buli.
ća'iM Abramića, ima na str,
105.—152.. članak Dra Ljuba
Karamana >O nekim novijim
publikacijama o historiji. umjetnosti
u Dalmaciji«, gdje se u krupnim cr-
tama prikazuje sadržaj, odnosno
podvrgavaju se kritici rezultati no-
vijih onih publikacija stranih i naših
istraživalaca,

Na str, 124.—128. nalazi se Kara-
manova recenzija jedne znamenite
radnje pk. Karla Kovača, vri-
jednog arhivara dubrovačkog repu-
blik, arhiva, koji poginu god, 1917, u
svjetskom ratu, U »Jahrbuch des
Kunsthistorischen Institutes«, Wien,
1917, Beiblatt., str. 794. on je obje-
lodanio svoju radnju »Nikolaus
Ragusinus und seine Zeit«,
gdje, iznoseći materijal što ga je na-



šao u ovom arhivu, popunja osjetlji-
vu prazninu u dosadašnjem prouča-
vanju naših domaćih spomenika,

Za nas je od interesa i ova recen-
zija, svojom konciznošću a ujedno
jasnoćom, pa nalazimo za zgodno
ovdje je donijeti, :

*

U crkvama Dubrovnika i negda-
šnjeg teritorija republike imamo či-
tavu seriju interesantnih slika 1z
spomenute perijode (XV. i prve po-
lovice XVI vijeka). Samo dvije iz-
među njih — jedra u crkvi Sv. Ma-
rije na Dančam u Dubrovniku, a
druga u dominikanskoj crkvi na Lo-
pudu — signirane su od auktora g.
1517., dotično 1513., i samo po
tim potpisima znali smo dosada





da su sve bolje izmegju spomenutih
slika atribuisane: Nikoli Dubrovča-
ninu. . Njegovo je ime tako postalo
oznakom za čitavo jedno razdoblje
domaće umjetnosti u Dubrovniku,
Pridane su mu slike razne po dobi
i stilu: oltarske svetačke ikone sa
starinskom zlatnom pozadinom i iko-
ne svetaca slobodnije  grupisanih
pred pozadinom, iz koje proviruje
pajsaž, Odatle dosada i poteškoća
da se ovom slikaru označi mjesto u
historiji umjetnosti i da se ustanovi
škola i drugi faktori, što  odrediše
njegov stil Neko ga proglasuje ka-
snim imitatorom konservativne ško-
le Vivarini-a, neko ga upoređuje
s pravcem Crivelli-a, a neko opeta
upozoruje na dodirne tačke njegova
umjetničkog rada sa slikarskom ško-
lom u Jakinu, pače Rima i Napulja.
1 Sr, Fitelberger R., Die mittelalterlichen
Kunstdenkunale Dalmatiens, Wien 1884, str,



za slikara Nikolu Dubrov-
čanina Kako je o ostalim
slikama falio svaki podatak o



njihovu auktoru i datumu, zbilo se,



337—338; Gelcich G, Dello sviluppo Civile
di Ragusa, Ragusa 1884, str, 79; Jackson G.
T., Dalmatia, the Quarnero and Istria, Ox-
ford 1887, Il. str. 385.; Villari L., The repu-



Kovaču je uspjelo identificirati
Nikolu Dubrovčanina sa slikarom
Nikolom Božidarevićem, sinom Bo-
židara Vlatkovića, takogjer slikara
u Dubrovniku, Božidarević, čija je
obitelj porijetlom regbi sa Lopuda,
stupio je g. 1476. u zanat kod maj-
stora Petra Ognjanovića u Dubrov-
niku: Odnosni ugovor glasio je na 3
godine, nego Božidarević otide već
iza samih pet mjeseci u Mletke, U
Dubrovniku ga opeta nalazimo g.
1494, Odtada možemo ga po doku-
mentima pratiti, uvijek u Dubrovni-
ku, kao uglednog i zaposlenog maj-
stora do smrti, to jest do konca 1517.
I brat mu Vlaho, te sin Kristofor
spominu se kao slikari; Toliko se
doznaje iz arhiva o njegovu životu.
O dvama slikama s potpisom Nikole:
blic of Ragusa, London 1904, str, 364; Voj-
nović L., Dubrovnik, Beograd 1917. str. 112;
Dvoržak M. u Dalmatien hg. v. Briickner,
Wien 1911 str. 187; Venturi A,, Storia dell!
arte italiana, Milano 1914, VII, 3. str, 346;
Dudan A., La Dalmazia nell' arte italiana,
TI, 1922, Milano, str. 375. ž