Strana 2.

DRŽAVNA SUBVENCIJA PARO-
* BRODARSTVU, <

42 milijona dinara.

Doznajemo iz najpouzdanijeg  iz-
vora da je mašem  parobrodarstvu
odobrena potpora od 40 miliona di-
nara, i to za gradnju novih paro-
broda 7 milijona dinara, jedan mili-
on za plovidbu na Skadarskom je-
zeru, a 32 miliona za obalni saobra
ćaj. Prošle godine subvencija za
parobrodarstvo iznašala je samo D.
12 miliona, pa zato sadašnja svota
od 40 miliona dokaz je, da su odlu-
čujući faktori ipak počeli uviđati
* važnost našeg pomorstva.

Doznajemo da će se uslijed ove
subvencije urediti bolja veza sa Sto
nom, Cavtatom i Mljetom, te da će
se uvesti nova linija sa Malim Sto-
nom i njegovim područjem.

Ovoni prilikom upozoravamo od-
lučujuće faktore, kao i šefa putnič-
kog odjeljenja kod Ministarstva tr-
govine. gosp. Dr. Žižeka, da uzmu
između ostaloga u obzir i našu in-
dustriju stranaca koja je za naš Ja-
dran od velike važnosti i u uskoj
vezi sa putničkim  parobrodarskim
saobraćajem. Kod diobe subvencija
raznim parobrodarskim = društvima,
trebalo bi ih obavezati na primjereni
popust za strance, uz dokazni bon
»Saveza društava za unapređenje
prometa stranaca«, Dubrovačka pa-
robrodarska plovidba u sporazumu
sa Savezom društava za unaprede-
nje prometa stranaca, ovaj  hvale-
vrajedan postupak sa razumijeva-
njem već dobrovoljno prakticira, te
na temelju bona »Saveza društava
za unapređenje prometa stranaca:
odobrava putnicima 40% popusta.

NAŠE POMORSTVO.

slovenske teretne  lagje  »Izgled«
(društva Račić), koja je sa jugoslo-
venskom. zastavom stigla u Valpa-
rais, najglavniju čilensku luku, i ako
je inače već nekoliko naših lagja sti-
6lo-u druge čilenske luke od našeg
oslobogjenja i ujedinjenja do danas.

U tom dugom iscrpivom izvještaju
stoji, da je čilenski admiral Don Luis
Langlois pozvao na čilensku drednot
»Almirante  Latorre« = konsularnog
predstavnika naše države i sve ista-
knutije ličnosti jugoslovenske kolo-
nije u Valparaisu, megju kojima su
bili g. Dr. Andro Svilokos, jugoslo-
venski konsul u Valparaisu, g. Niko-
la Dabinović. komandant >»Izgleda«,
zatim industrijalac g. Pasko Babu-
rizza, g. Josip Lukinović, g. Lujo Mi-
trović, g. Juraj Petrinović i ostali.

Gosp. admiral iza kako je poka-
zao pozvanicima razne dijelove bro-
da, pozvao ih je u svoju kabinu, gdje
su bili počašćeni sa čašom šampanj-
ca, te je držao lijep govor pozdraviv-
ši prvi put slobodnu jugoslovensku
zastavu na obalama Pacifika i u sje-
ćanju na blagopokojnog kralja Petra
I., nazdravio je jugoslovenskoj naciji,
njenom kralju Aleksandru I. i svima
prisutnim, Na to _ je jugoslovenski
konsul gosp. Dr. Andro Svilokos od-
govorio istaknuvši medju ostalim od-
nošaje prijateljstva i simpatije megju
dva naroda jugoslovenskim i čilen-
skim.

Kad su prestavnici naše kolonije
sa konsulom ostavljali brod, na dred-
notu je bila u počast podignuta jugo-
slovenska zastava, koja je bila poz-
dravljena sa salvom od 7 hitaca iz
topa.



Sa sadašnjom subvencijom cijenimo,
da parobrodarska društva mogu u
vlastitom interesu izaći u sukret in-
dustriji stranaca i sa većim: popus-
tom, te na taj način privući putni-
čki saobračaj na Jadranu  isključi-
vo na naše domaće pruge.
PAROBROD »IZGLED« U VALPA-
RAISU. |
Manifestacija našem pomorstvu.
Čilenci pozdravljaju naš barjak.
Uvaženi dnevnik »El Mercurio« u
Valparaisu, Chile, u svojem broju od
26. aprila ove godine donio je na
prvoj stranici jedan dugi članak o
svečanom i zvaničnom dočeku jugo-



KONFERENCIJA KOD TRGOVAČ-

NOVE .PAROBRODARSKE PRU-
Buda veza sa Trstom i Bari
Doznajemo da će Dubrovačka
parobrodarska plovidba hvalevrijed-
na. uvažujući potrebe morem
kroz najkraće vrijeme uspostavi
dvostruku sedmičnu parobrodarsku
lineju sa Trstom i Bari. Ove pruge
za sada će vršiti parobrodi »Petka«
i »Lovrijenac«, a s vremenom, kada
kupnja bude perfektuirana, i novo
kupljeni veliki luksuzni putnički pa-
robrod. BG
KRETANJE PAROBRODA
»Bosanka« prispio u Venezia 17.
V. »Daksa« otputovala iz Hamburga
28. V. za Tivat. »Dubac« prispio u
Bona 27. V. »Dubravka« otputovala
iz Barrydock 23, V. za Venezia »La-
pad«  prispio u Gruž 28. V.. »Na-
pried« prispio u Casablanca 28. V.
»Pracat« prispio u Vranjic 23,
»Srebreno« otputovao iz Methil 16.
V. za Venezia prošao Gibraltar 25.

1 ove se je sedmice dinar držao
čvrslo ma 6,50. u Zurichu. Tečajevi
stranih deviza ostali su takogjer na
visini od prošle sedmice. [ posjedni-
ci kao i kupci, drže se rezervirano,
te obzirom:na slabu potražnju nije
prvim uspjelo potjerati tečajeve u
vis, tako da je cijela potreba glaiko
pokrivena. Moj
Narodna je Banka rijetko morala
intervenirati. A
Privredne krugove zabrinjuje kri-
za, uslijed koje trpi ekonomsko i
Sospodarsko sregjivanje.
Internacijonalno je New-York_i
Prag u porastu, dočim su London i
Italija nešto slabiji. Pariz je i ove







ITOM A se re boo I.

i ije ooo oeste

. »Srgj« otputovao iz Ancona 21:
s za ro Pm f. o. prošao Gruž
22.23. V. »Lovrijenac« obavija pru-
gu Trst-Gruž-Bari.. »Petka« obavlja
prugu Split-Bar. »Zaton« U Fiumi,

»Prvi Jugosloven« (tvrtke J. Uco-
vić) otputovao iz Sušaka za Oran,
PROMET U GRUŠKOJ LUCI

Kroz ovaj tjedan prispjelo je u
Grušku luku 29 parobroda i 12 je-
drenjaka sa ukupnom tonažom;
21.000 tona,

Talijanski parobrodi: Brioni, Mol.
fetta, Palastino, Lucia, Maria, Mar-
tha Washington;

leone, St. Vincenzo;

Anna Maria Madre, Rosa, St. Mau-
ro, S. Francesco di Paola, Figlia
Vittoria, Gloria,
Engleski parobrodi: Thurso, Sea
Victory, Sorrento. 3
Albanski motorjedrenjak: Toplana





sedmice u padu, i ako taj pad ne ide

BURZA.

onim tempom kako što je nazad ne-
koliko sedmica išao porast, Vjerojat,
no je, da će deviza Pariz još popu-
stiti jer je francuska državna banka
prestala intervencijom u korist fran-
ka. k

Zagrebačka burza bilježi danas
zaključno slijedeće tečajeve: New-
York. 81.50, London 354, Italija
359, Prag 241, Pariz 433.

Ffektno tržište prijazno. Uslijed:
megjunarodne situacije francuskog
franka, bečka je burza oživjela; te
su tamo svi papiri u porastu, a me-
gju ovim i većina naših. Današnji
tečajevi u Zagrebu su slijedeći:
Slavonija 114.—  Sečerana 1180.—
Trbovlje 610.— itd,







KO OBRTNIČKE KOMORE U
DUBROVNIKU.
Budući Dubrovnik nema izravne

poštanske veze sa Visom, Hvarom,

Primorjem i Pelješcom, već ta veza

se vrši većinom preko Spljeta, Trgo

vačko-Obrtnička Komora uvažujući
štetu, koju tim trpi poštanski i trgo-
vački saobračaj, sazvala je u proš-
lu srijedu konferenciju o tom pitanju,
te se je zaključilo da će se tražiti
izravnu vezu sa  Visom, Hvarom,

Primorjem i Pelješcom, te uspostavu

parobrodarskih veza sa  Albanskim

lukama, a osobito megju Skadrom i

Dubrovnikom, j





mislila svršetkom jula 1914, u mo-
mentu sveopće mobilizacije, vi bolje
znate nego ja: apšenja, protjeriva-
nja, interniranja najboljih gragjana,
ljudi koji nijesu bili urotnici, ali za
koje se znalo ili samo sumnjalo da
su gojili u svome srcu misao i nade
Gundulića. Držim da ja dovoljno da
sam ovako mimogred probudio te
uspomene. Habsburška kuća, država
i dinastija platile su svoj dug. Danas

U mjeri u kojoj letimična ekskursija
kroz političku i socijalm historiju
dvaju plemenitih malih krajeva može
dovesti do jednog zaključka, prepu-
štam Vama ujedno ocjenite i moralnu
stranu ove kozerije, Ta valjda osta-
je u tome što u prkos svega dogagja-
ji imaju svoju logiku a neke kreposti
svoju zaslugu. Kad što dugo se čeka
a da se ne vidi nikakva . izvršenja;
često se čak i zdvaja da u opće išta



.su računi uregjeni Na taj način Du-
.brovnik, pa iako ne dijeli sjajnu
.sudbinu Ženeve ipak se može pono-
siti ne samo da je živio već da je po-
sijao sjeme života, Dubrovnik je bio
tekom: vremena radnik sporog i za
dugo vremena neodregjenog stvara-
nja države. Budućnost će nam sama
kazati da li njegova saradnja u orga-
nizaciji internacijonalnog života ima
zasluga i korisnih posljedica u ge-
nezi nove države, U svakom slučaju
pogledajte hir ili nježnost sudbine,
U Ženevi, u toj velikoj zapadnoj su-
parnici republike Sv. Vlaha sastaje
se u Novembru 1918. mjesec dana
prije nego što je. Narodno vijeće u
Zagrebu potpisalo pakt slobodnog
ujedinjenja sa Kraljevinom Srbijom,
prvo jugoslovensko ministarstvo,

može biti. A zatim na jedan mah na-
stane svitanje. Dogagjaji zauzmu ti-
jek koji preinačuju naš pogled ili koji
ga dapače ispravljaju, i tada se spazi
da žrtve koje se držalo nekorisne
donose svoj plod i da ustrpljivosti,
“koje su trajale predugo pobjedile su
na koncu sve protivnosti dogagjaja i
ljudi Ova su otkrića bila za stalno
prije nas učinjena od onih pametnih
ljudi kojima su udesi Dubrovnika |
Ženeve bili povjereni. Na nama je da
ih prisvojimo, nadasve u vremenu
kad u svakom kraju patriotizam pro-
lazi svoje brige, I vjerujte da je naj-
bolje sredstvo, koje može olakotiti
te brige, porebda istih s onim koje
su podnijeli naši pregji,

' Ch. Loisean.

(Wie

KOLONIJALNA ROBA.
Šećer, Kako smo izvijestili prošle
sedmice uslijed: poboljšanog izgleda
na ovogodišnji plod repe, a i uslijed
toga što su Nijemci najedamput stor
nirali ugovore sa Čehoslovačkom za
novu kampanju, nastupilo je daljnje
padanje cijena u ovom artiklu. Trst
danas notira Lstg 2310 za kristal,
a Lstg 25.5 za kocke franko brod.
U Gružu se trguje još Din. 17.75 kri-
stal a Din. 19. kocke, sve ocarinje-
no, ali će i ove cijene popustiti po-
traje li na inozemnim tržištima
baissa. au
Kava. Tendencija u ovom artiklu
nešto čvrstija od prošle sedmice, te
se cijene drže. Rio obični se prodaje
D. 38 do D. 40.—, Minas D. df a



Santos D. 43,.— sve ocarinjeno fran-
ko brod ili vagon Gruž,
Pirinač. Nepromjenjeno čvrsto ci-
jene. Slabija vrsti od D. 7.50 do D.
8.50, a bolje glasirane od D, 9.50. do
10.50. id
Modra galica i sumpor. Ova dva
artikla pri svršetku svoje sezone ne
mijenjaju cijenu, te notiraju D, 9—
engleska galica, a Din, 3— sicilijan-
ski doppiorafinirani sumpor, Zalihe
su u Gružu posve neznatne.
Maslinovo ulje. Uslijed  očekiva-
nog obiljnog ploda, cijena. starom
ulju posve labava, te notira od Din,
20,— do Din, 22.— Aako ne dodje
kakova elementarna nepogoda bit
će iduće kampanje
Ove robe na tržištu.
JUŽNO VOĆE
Naranača nema na našenm tržištu

osim nešto malo rinfusa Gar
Sada se slabo drže te S
DE PN e i asu :

veoma mnogo





(Svršetak),





Sa našeg tržišta.

bavljaju. Kako su počele trešnje za
naranču je slaba potražnja. Cijene
su kod nas Din. 9, 10 kg.

Limuni. Dovoljno ih imade, ali sa-
mo »primo fiore,« Cijnne su D, 150,
160 sanduk, |

Povrće. Zadnja partija što je stig-
la prodavala se: krumpir mladi D.
7.50-8 kg., mladi grah D. 12-13 kg,
glavati kupus D, 7-8 glava, rajčice
nijesu još stigle, ali se očekuju 'doj-
duće sedmice. |

TRŽIŠTE VINOM

Vino, Na Pelješcu cijene su obič-
nom crnom vinu D. 27,50 - 28.50;
bijelom D. 37.50 stepen; Dingač D,
50.—, Potražnja slaba. Loza napre-
duje veoma dobro, :
NA RIBARNICI

Ove sedmice imali smo na dub-
rovačkoj ribarnici obilato ribe. SW-
zalo je dnevno i do 1000, kg. i to
većim dijelom sarđela. Cijene nijesu
prekoračile 10 D. kg., većinom je ci-
jena bila 5 D., ali najposlije proda-
valo se i po 2 D, jer se tolika koli-

čina nije mogla da rasproda, dapa-:

če mnogo toga su ribari morali da
povrate kući za soljenje,

Na Spasovo doveli su Stonjski ri- >

bari okolo 10 kvintala vrnuta (šku-
ša) riba koja se obično računa prve
vrsti, a prodavala se uz cijenu od
10 dinara kg,
Medjutim  obilata lovnja sarđe-
la traje danomice i dalje jer joj vri-
jeme pogoduje.

Druge ribe obično malo. Što je.

bilo od bolje vrste; kao  Barbuni,
Jastogi, Smuduti, Cipoli, itd.  pro-
davalo se kao obično uz visoke ci-







jene od 30 do 40 D, kg.

\Duhroučuni, šifite svoj, Dubrovači List“

Broj 18.

Jedrenjaci; Cesare Battisti, Napo-

Motor jedrenjaci: Angela Madre, |





g