Strana 2. DRŽAVNA SUBVENCIJA PARO- * BRODARSTVU, < 42 milijona dinara. Doznajemo iz najpouzdanijeg iz- vora da je mašem parobrodarstvu odobrena potpora od 40 miliona di- nara, i to za gradnju novih paro- broda 7 milijona dinara, jedan mili- on za plovidbu na Skadarskom je- zeru, a 32 miliona za obalni saobra ćaj. Prošle godine subvencija za parobrodarstvo iznašala je samo D. 12 miliona, pa zato sadašnja svota od 40 miliona dokaz je, da su odlu- čujući faktori ipak počeli uviđati * važnost našeg pomorstva. Doznajemo da će se uslijed ove subvencije urediti bolja veza sa Sto nom, Cavtatom i Mljetom, te da će se uvesti nova linija sa Malim Sto- nom i njegovim područjem. Ovoni prilikom upozoravamo od- lučujuće faktore, kao i šefa putnič- kog odjeljenja kod Ministarstva tr- govine. gosp. Dr. Žižeka, da uzmu između ostaloga u obzir i našu in- dustriju stranaca koja je za naš Ja- dran od velike važnosti i u uskoj vezi sa putničkim parobrodarskim saobraćajem. Kod diobe subvencija raznim parobrodarskim = društvima, trebalo bi ih obavezati na primjereni popust za strance, uz dokazni bon »Saveza društava za unapređenje prometa stranaca«, Dubrovačka pa- robrodarska plovidba u sporazumu sa Savezom društava za unaprede- nje prometa stranaca, ovaj hvale- vrajedan postupak sa razumijeva- njem već dobrovoljno prakticira, te na temelju bona »Saveza društava za unapređenje prometa stranaca: odobrava putnicima 40% popusta. NAŠE POMORSTVO. slovenske teretne lagje »Izgled« (društva Račić), koja je sa jugoslo- venskom. zastavom stigla u Valpa- rais, najglavniju čilensku luku, i ako je inače već nekoliko naših lagja sti- 6lo-u druge čilenske luke od našeg oslobogjenja i ujedinjenja do danas. U tom dugom iscrpivom izvještaju stoji, da je čilenski admiral Don Luis Langlois pozvao na čilensku drednot »Almirante Latorre« = konsularnog predstavnika naše države i sve ista- knutije ličnosti jugoslovenske kolo- nije u Valparaisu, megju kojima su bili g. Dr. Andro Svilokos, jugoslo- venski konsul u Valparaisu, g. Niko- la Dabinović. komandant >»Izgleda«, zatim industrijalac g. Pasko Babu- rizza, g. Josip Lukinović, g. Lujo Mi- trović, g. Juraj Petrinović i ostali. Gosp. admiral iza kako je poka- zao pozvanicima razne dijelove bro- da, pozvao ih je u svoju kabinu, gdje su bili počašćeni sa čašom šampanj- ca, te je držao lijep govor pozdraviv- ši prvi put slobodnu jugoslovensku zastavu na obalama Pacifika i u sje- ćanju na blagopokojnog kralja Petra I., nazdravio je jugoslovenskoj naciji, njenom kralju Aleksandru I. i svima prisutnim, Na to _ je jugoslovenski konsul gosp. Dr. Andro Svilokos od- govorio istaknuvši medju ostalim od- nošaje prijateljstva i simpatije megju dva naroda jugoslovenskim i čilen- skim. Kad su prestavnici naše kolonije sa konsulom ostavljali brod, na dred- notu je bila u počast podignuta jugo- slovenska zastava, koja je bila poz- dravljena sa salvom od 7 hitaca iz topa. Sa sadašnjom subvencijom cijenimo, da parobrodarska društva mogu u vlastitom interesu izaći u sukret in- dustriji stranaca i sa većim: popus- tom, te na taj način privući putni- čki saobračaj na Jadranu isključi- vo na naše domaće pruge. PAROBROD »IZGLED« U VALPA- RAISU. | Manifestacija našem pomorstvu. Čilenci pozdravljaju naš barjak. Uvaženi dnevnik »El Mercurio« u Valparaisu, Chile, u svojem broju od 26. aprila ove godine donio je na prvoj stranici jedan dugi članak o svečanom i zvaničnom dočeku jugo- KONFERENCIJA KOD TRGOVAČ- NOVE .PAROBRODARSKE PRU- Buda veza sa Trstom i Bari Doznajemo da će Dubrovačka parobrodarska plovidba hvalevrijed- na. uvažujući potrebe morem kroz najkraće vrijeme uspostavi dvostruku sedmičnu parobrodarsku lineju sa Trstom i Bari. Ove pruge za sada će vršiti parobrodi »Petka« i »Lovrijenac«, a s vremenom, kada kupnja bude perfektuirana, i novo kupljeni veliki luksuzni putnički pa- robrod. BG KRETANJE PAROBRODA »Bosanka« prispio u Venezia 17. V. »Daksa« otputovala iz Hamburga 28. V. za Tivat. »Dubac« prispio u Bona 27. V. »Dubravka« otputovala iz Barrydock 23, V. za Venezia »La- pad« prispio u Gruž 28. V.. »Na- pried« prispio u Casablanca 28. V. »Pracat« prispio u Vranjic 23, »Srebreno« otputovao iz Methil 16. V. za Venezia prošao Gibraltar 25. 1 ove se je sedmice dinar držao čvrslo ma 6,50. u Zurichu. Tečajevi stranih deviza ostali su takogjer na visini od prošle sedmice. [ posjedni- ci kao i kupci, drže se rezervirano, te obzirom:na slabu potražnju nije prvim uspjelo potjerati tečajeve u vis, tako da je cijela potreba glaiko pokrivena. Moj Narodna je Banka rijetko morala intervenirati. A Privredne krugove zabrinjuje kri- za, uslijed koje trpi ekonomsko i Sospodarsko sregjivanje. Internacijonalno je New-York_i Prag u porastu, dočim su London i Italija nešto slabiji. Pariz je i ove ITOM A se re boo I. i ije ooo oeste . »Srgj« otputovao iz Ancona 21: s za ro Pm f. o. prošao Gruž 22.23. V. »Lovrijenac« obavija pru- gu Trst-Gruž-Bari.. »Petka« obavlja prugu Split-Bar. »Zaton« U Fiumi, »Prvi Jugosloven« (tvrtke J. Uco- vić) otputovao iz Sušaka za Oran, PROMET U GRUŠKOJ LUCI Kroz ovaj tjedan prispjelo je u Grušku luku 29 parobroda i 12 je- drenjaka sa ukupnom tonažom; 21.000 tona, Talijanski parobrodi: Brioni, Mol. fetta, Palastino, Lucia, Maria, Mar- tha Washington; leone, St. Vincenzo; Anna Maria Madre, Rosa, St. Mau- ro, S. Francesco di Paola, Figlia Vittoria, Gloria, Engleski parobrodi: Thurso, Sea Victory, Sorrento. 3 Albanski motorjedrenjak: Toplana sedmice u padu, i ako taj pad ne ide BURZA. onim tempom kako što je nazad ne- koliko sedmica išao porast, Vjerojat, no je, da će deviza Pariz još popu- stiti jer je francuska državna banka prestala intervencijom u korist fran- ka. k Zagrebačka burza bilježi danas zaključno slijedeće tečajeve: New- York. 81.50, London 354, Italija 359, Prag 241, Pariz 433. Ffektno tržište prijazno. Uslijed: megjunarodne situacije francuskog franka, bečka je burza oživjela; te su tamo svi papiri u porastu, a me- gju ovim i većina naših. Današnji tečajevi u Zagrebu su slijedeći: Slavonija 114.— Sečerana 1180.— Trbovlje 610.— itd, KO OBRTNIČKE KOMORE U DUBROVNIKU. Budući Dubrovnik nema izravne poštanske veze sa Visom, Hvarom, Primorjem i Pelješcom, već ta veza se vrši većinom preko Spljeta, Trgo vačko-Obrtnička Komora uvažujući štetu, koju tim trpi poštanski i trgo- vački saobračaj, sazvala je u proš- lu srijedu konferenciju o tom pitanju, te se je zaključilo da će se tražiti izravnu vezu sa Visom, Hvarom, Primorjem i Pelješcom, te uspostavu parobrodarskih veza sa Albanskim lukama, a osobito megju Skadrom i Dubrovnikom, j mislila svršetkom jula 1914, u mo- mentu sveopće mobilizacije, vi bolje znate nego ja: apšenja, protjeriva- nja, interniranja najboljih gragjana, ljudi koji nijesu bili urotnici, ali za koje se znalo ili samo sumnjalo da su gojili u svome srcu misao i nade Gundulića. Držim da ja dovoljno da sam ovako mimogred probudio te uspomene. Habsburška kuća, država i dinastija platile su svoj dug. Danas U mjeri u kojoj letimična ekskursija kroz političku i socijalm historiju dvaju plemenitih malih krajeva može dovesti do jednog zaključka, prepu- štam Vama ujedno ocjenite i moralnu stranu ove kozerije, Ta valjda osta- je u tome što u prkos svega dogagja- ji imaju svoju logiku a neke kreposti svoju zaslugu. Kad što dugo se čeka a da se ne vidi nikakva . izvršenja; često se čak i zdvaja da u opće išta .su računi uregjeni Na taj način Du- .brovnik, pa iako ne dijeli sjajnu .sudbinu Ženeve ipak se može pono- siti ne samo da je živio već da je po- sijao sjeme života, Dubrovnik je bio tekom: vremena radnik sporog i za dugo vremena neodregjenog stvara- nja države. Budućnost će nam sama kazati da li njegova saradnja u orga- nizaciji internacijonalnog života ima zasluga i korisnih posljedica u ge- nezi nove države, U svakom slučaju pogledajte hir ili nježnost sudbine, U Ženevi, u toj velikoj zapadnoj su- parnici republike Sv. Vlaha sastaje se u Novembru 1918. mjesec dana prije nego što je. Narodno vijeće u Zagrebu potpisalo pakt slobodnog ujedinjenja sa Kraljevinom Srbijom, prvo jugoslovensko ministarstvo, može biti. A zatim na jedan mah na- stane svitanje. Dogagjaji zauzmu ti- jek koji preinačuju naš pogled ili koji ga dapače ispravljaju, i tada se spazi da žrtve koje se držalo nekorisne donose svoj plod i da ustrpljivosti, “koje su trajale predugo pobjedile su na koncu sve protivnosti dogagjaja i ljudi Ova su otkrića bila za stalno prije nas učinjena od onih pametnih ljudi kojima su udesi Dubrovnika | Ženeve bili povjereni. Na nama je da ih prisvojimo, nadasve u vremenu kad u svakom kraju patriotizam pro- lazi svoje brige, I vjerujte da je naj- bolje sredstvo, koje može olakotiti te brige, porebda istih s onim koje su podnijeli naši pregji, ' Ch. Loisean. (Wie KOLONIJALNA ROBA. Šećer, Kako smo izvijestili prošle sedmice uslijed: poboljšanog izgleda na ovogodišnji plod repe, a i uslijed toga što su Nijemci najedamput stor nirali ugovore sa Čehoslovačkom za novu kampanju, nastupilo je daljnje padanje cijena u ovom artiklu. Trst danas notira Lstg 2310 za kristal, a Lstg 25.5 za kocke franko brod. U Gružu se trguje još Din. 17.75 kri- stal a Din. 19. kocke, sve ocarinje- no, ali će i ove cijene popustiti po- traje li na inozemnim tržištima baissa. au Kava. Tendencija u ovom artiklu nešto čvrstija od prošle sedmice, te se cijene drže. Rio obični se prodaje D. 38 do D. 40.—, Minas D. df a Santos D. 43,.— sve ocarinjeno fran- ko brod ili vagon Gruž, Pirinač. Nepromjenjeno čvrsto ci- jene. Slabija vrsti od D. 7.50 do D. 8.50, a bolje glasirane od D, 9.50. do 10.50. id Modra galica i sumpor. Ova dva artikla pri svršetku svoje sezone ne mijenjaju cijenu, te notiraju D, 9— engleska galica, a Din, 3— sicilijan- ski doppiorafinirani sumpor, Zalihe su u Gružu posve neznatne. Maslinovo ulje. Uslijed očekiva- nog obiljnog ploda, cijena. starom ulju posve labava, te notira od Din, 20,— do Din, 22.— Aako ne dodje kakova elementarna nepogoda bit će iduće kampanje Ove robe na tržištu. JUŽNO VOĆE Naranača nema na našenm tržištu osim nešto malo rinfusa Gar Sada se slabo drže te S DE PN e i asu : veoma mnogo (Svršetak), Sa našeg tržišta. bavljaju. Kako su počele trešnje za naranču je slaba potražnja. Cijene su kod nas Din. 9, 10 kg. Limuni. Dovoljno ih imade, ali sa- mo »primo fiore,« Cijnne su D, 150, 160 sanduk, | Povrće. Zadnja partija što je stig- la prodavala se: krumpir mladi D. 7.50-8 kg., mladi grah D. 12-13 kg, glavati kupus D, 7-8 glava, rajčice nijesu još stigle, ali se očekuju 'doj- duće sedmice. | TRŽIŠTE VINOM Vino, Na Pelješcu cijene su obič- nom crnom vinu D. 27,50 - 28.50; bijelom D. 37.50 stepen; Dingač D, 50.—, Potražnja slaba. Loza napre- duje veoma dobro, : NA RIBARNICI Ove sedmice imali smo na dub- rovačkoj ribarnici obilato ribe. SW- zalo je dnevno i do 1000, kg. i to većim dijelom sarđela. Cijene nijesu prekoračile 10 D. kg., većinom je ci- jena bila 5 D., ali najposlije proda- valo se i po 2 D, jer se tolika koli- čina nije mogla da rasproda, dapa-: če mnogo toga su ribari morali da povrate kući za soljenje, Na Spasovo doveli su Stonjski ri- > bari okolo 10 kvintala vrnuta (šku- ša) riba koja se obično računa prve vrsti, a prodavala se uz cijenu od 10 dinara kg, Medjutim obilata lovnja sarđe- la traje danomice i dalje jer joj vri- jeme pogoduje. Druge ribe obično malo. Što je. bilo od bolje vrste; kao Barbuni, Jastogi, Smuduti, Cipoli, itd. pro- davalo se kao obično uz visoke ci- jene od 30 do 40 D, kg. \Duhroučuni, šifite svoj, Dubrovači List“ Broj 18. Jedrenjaci; Cesare Battisti, Napo- Motor jedrenjaci: Angela Madre, | g