go još od svoga štetovao. — . poslovao sam da se pčelarima u onoj r “ som mora i borove smole. Već onda |da kao nametnuta i tuđa samom . sima«.), Strana 2. »DUBROVAČKI LIST« x s pi 5 ž MBS : g i druge svrhe, a pčelari, hvala greški | Ja mslim da su okolnosti o Z. S. i ovog puta ostadoše sa šeće- Z, S. kao i meni koji E ik dona rnom — nadom, lm. učiteljeva? tiri vjetra po Dalm. uć ee Davajući zadruga gosp. P. Antiči- rodnu dušu dobro upoznao! sd ću, članu uprav. vijeća Z. S. puno- |mo li da taj narod, koji je ek ki moć 28. 7. 1922, dana i prestavka shvaćanju" naj manje a I. 2 ove zadruge, koja je po našem na- prepustimo i dalje sudbini tame! logu morala biti na skupštini proči- ću reći ovde samo sa pčelarske ni tana u ime protesta protiv postup- ljoprivrede organizatorne a CL ka Z. S. prema ovoj Zadrugi. je svak duž an tome čovje o i Naša je prestavka za prilike on- moći, pomoći moralno La pi . dašnje skupštine bila odviše jaka, |no, kako će doći do smis 2. a ni pa »da se klerikalcima nebi dalo još obali plavog Jadrana ima divnu p jedno oružje protiv Z, S.« — riječ se ljanu pčelarsku, s kojom bi mnoge Zadruge tada nije čula. Što nije tada potrebe svoga domaćinstva mogao bilo — biće po meni ličuo na prvoj da pokrije. glav. skup. Z. S. . Z, S. kao majka zadrugarsko-g0- Ovde ću jednu mimogrednu opas- 'spodarskog pokreta tome. je covjeku ku. Na Z, S. nije sve u redu, jer, jas- dužan pomoći. Ali to je ono, što Z. no se vidi, Z. S. se u zadnje vrijeme S, neće, a neće zato, jer za taj pred- udaljio, da ne rečem gotovo napus- met, za pčelarstvo, nema baš nika- tio provađanje svoga cilja ulja: moral- kva smisla. i , j nog i materijalnog podizanja zadrugar Što je čudnije, Z. S. nema ni orga- stva, a gospodarskom uputom i gos- nizatorno-zadruž. smisla kad tvrdi, podarskog oslobođenja iz kajišarskih da je ova Zadruga pravome na ne- ruku čiftinskih mozgova. Ali je ža- |Zdravoj osnovici, da se je naime mo- losno da pojedine klike i koterije rala osnovati .manja, ali jaka svih partija, tih pravih zadrugarskih |Za druga za jedan kotar ili nesreća, bajagi u ime tek rječite po- kakvo područje«.. žrtvovnosti za »bijedni puk«, ne bi- | Manja, ali jaka zadruga?? Ja, bo- raju srestava, d abi, kao parasiti, gami, ako uz današnje prilike nemo- zasjeli samo za zadrugarske jasle!— gu da nešto stvore stotine na broju, Bistrenja, borbe neka bude, ali neka |po kojoj bi se to matematici nešto ta borba bude poštenih, čovječnih i jakog moglo da stvori sa dvadesetak iskreno patriotskih intencija, da se: članova u jednome srezu ili jednome našemu čovjeku, našem siromašnom ravski bilo objavljeno u sjednici up- ravski, bilo objavljeno u sjednici up- Zadruge 24. 9. 1921., koji je izvještaj zasebno štampan i opremljen svim članovima pa i Z. S, — Osim toga, fakat je i taj, da ja do danas nisam tražio ni dobio zato nikakva hono- rara ni %, kao što do danas ne za- računah nikakva % na ulišta mog sistema koja su od zadruge raspro- dana, te, da i ako sam i ravnatelj i tajnik i poslovođa pa ćak i fakin Za- druge, da u to ime nijesam za cijeli rad koristio niti jedne pare, a mno- Z, S. je napravio već grdnu grešku s pitanjem kredita. Ali, kad još hoće da dira i u pitanje »nekog« šećera, objasniću u kratko i tu Z. S, Ahilovu petu. — God, 1920., kad sam bio re- ferent pčel. pri Vladi u Splitu, is- nesretnoj pčel. godini, kad je gotovo :/, pčelaca u Dalm. poginulo od gla- di, izda neki kvantum šećera, kako bi se daljnje propadanje pčelaca zau- stavilo. Šečer je bio u magazama Ži S. pa i ako je onda šećer još bio u zaporu, neki, mnogo viši od mene, nije imao snage da šećer zapljeni i ako je odio socijalne: skrbi, tada sa šefom vrlim gosp. Dubokovićem na čelu, predaju šećera urgirao, Bio je i neko jači od »sirotne majke« gosp. Dubokovićal.... Meni je pak lično od upravitelja Z. S. rečeno, da je Koo Broj 18. MN a ci osnovana sva pokrajinska daa i zadruge pčelarske u državi), već je osnovana u nezdravom porat- nom vremenu. Kad bi, kao što je to bilo u trgovini pre rata, mogli od ve. likih firma dobiti isplatu fakture sa- mo kroz rok od 30 dana, mi bi i Z. S, i svačiju pripomoć bagatelisali i mi bi se vlastitom snagom sjajno po- ona na čelu zadruge stojim ne samo kao kvalifiokvani pčel. stručnjak, već i kao stručnjak-trgovac svake pčelar- ske prirode, pa ako će da se Z. S. uvjeri, neka sa drugi izide ususret materijalnim srestvima, a mene posluša u vođe. nju čitavog organizatornog i struč- nog posla pa ću i Z. S. i svakomu, u samoj jednoj godini dokazati, da je, od mene zamišljena pčel. organi- zacija na Primorju, osnovana na sa. svim zdravom temelju. — Ovako, mora da se kuburi sve dotle, dok: se neki, a poglavito Z, S. ne kani kapi- talističko - industrijskih podhvata i povrati omoj svrsi, za koju je i osno- van i usljed čega će naš primorac aviditi, da se i u ovoj kamenoj zem- lji može lijepo da živi. Ovoliko sada, a u poštenoj borbi, u poštenom radu staće uvijek sva- kome na raspoloženju. Ravnatelj Jugoslov. pčelarske Za- druge u Dubrovniku, Naduč. I Antonioli, području? ali poštenom dalmatincu, zbilja u Savezu prešnji šećer za industrijske “Nije zadruga osnovana na nezdra- svakom pravcu pomogne. Kad se ra- svrhe! (vađenje alkohola) nego li kvalifik, učit. pčelarstva. voj osnovici (na jednakoj su osnovi- di o. općem narodnom dobru nikak- |— va partija, nikakvo različito kultur- no — vjersko političko naziranje ne- ma tome cilju smetnjom da bude, Trgovanje sa sirotinjskim suzama potrebe pčelarstva u Dalmaciji. Dru- $u jednu primjetbu člana Z. S, neću da ovde iznesem, da o stručnoj sp- remi toga člana nebi kojeg pčelara smrtni smijeh spopao, — Drugi put, oktobra 1921. bi Zadrugi određena |jedna je prosta sramota, jedna pros- od Vlade u Beogradu veća količina |sta zvjerost, jedna najordinarnija ne- šećera uz oprost od državne 'trošari- | kulturnost, — Ha ne. Novac, 50.000 Kr., morao se u- | Nema sumnje, idealno je zadrugar- napred opremiti, Nakon“ uzaludnog | stvo ondje, gdje sami članovi znadu natezanja sa Z, S. radi momentanog [stvoriti uvjete zadrugarske svijesti i kredita, obratismo se Pom. Banki u zadrug. shvatanja pa po tom H.za- Gružu, koje nam je smjesta izišla u |drugars kog života. Nego pi- susret, a međutim pitasmo od pče- a lara članova svotu unapred. Radi ne |ne samo to, nego i neupućenost pa i | ču), dočim u nekim viši (na otoku Vi- plodnog natezanja sa Z. S. mi u to- |ono još gore: zli odgoj našega čovje- | su i okolici Trogira). Cijene zelenom liko zakasmsmo za 8 dana svotu u |ka, koji je prvašnjom, do zla boga | buhaču poprečno su se kretale od Belje opremiti, fabrika je, šećer, z- |naopakom praksom, naučen da samo |15 do 20 Din. za kg., te su većinom bog nove kampanje upotrebila u traži i prima, a nimalo da: žrtvuje? | kupovali trgovci dotičnih mjesta u : . spekulativhe svrhe očekujuć da će cijene narasti, Cijene suhom još ni- jesu nigdje ustanovljene, 3. Trgovina uljem: Pošto masline dobro cvatu, te izgleda, da će biti dosta roda, to cijene ulju padaju, ta- ko da u okolici Šibenika moguće ku- piti na bazu od Din. 20—21, (Dopis »Dubrov. Listu«) 1. Trgovina starog buhača: Na oto- tražbe, te vlada stagnacija, 2. Trgovina novim buhačem: Ber- pisac u drugom izdanju izmijenio u |ge drame. No između »Ksante« i Stari grijesi«. Nesumnjivo je da je | grobova sv. Mihajla, između. zločin- auktor »Ksantom« imao viču preten- | stva što ga počini otac u »Ksanti« i ziju uzdižući je na mahove do visine | grijeha nezakonitih roditelja u oEk- romana,.ali je fragmentaran i nepot- | vinociju«, po srijedi je: »Psyche« ko- pun, No i oydje kao i u »Ceraniju« jem dramom Vojnović. napušta no- nije nam toliko do sadržaja iSin bi | velu. i ke želio da ženidbom popravi zla nane- | Prva je drama »Psyche« + done- | 4. Trgovina vina je u velikom za- sena siromašonj obitelji. od pohlep- kle obnovljena »Rose Mery« i »Če- |stoju, te se većinom vino prodaje za ku Hvaru ima još jedno 70/80 qvin- |od Din. 35.— na Din. 27.50 tala, te su u zadnje doba prodali oko | koje ima 12—13% alkohola, U Šibe- 150 qvintala na bazu od Din, 75/16, | niku i okolici se posve malo prodaje. ali danas više nema nikakove po- |te je cijena 2.75—3.50 Din. litra. Na nog i nezasitnog oca, pravog gusara.) |mu?« Ista okolina, susretaj Slavena | nutarnji konsum pošto težaci nezna- koliko do pozadine, na kojoj se odi- |i Slavenkinja u Beču, situacija. ne |jušto da rade_s njime. Na“ otoku grava radnja: Lapad, toliko mio Voj- | mnogo promijenjena, psihološka ana- | Hvaru cijene su bijelom isto kao noviću, sa svojim brežuljcima, hridi- liza ponešto površna ali ista naklono- ž wmw Sa tržišta ma, što strše nad morem, čempresi- | st k simbolu što će da dominira u šyiin | gova malenog zvona i oštrim miri- | ovdje kao i u noveli »Čemu?« izgle- ŽITO I BRAŠNO ma sv. Mihajla, slabim zvukom nje- |'kasnijim djelima Vojnovićevim tek što Mi Kat s K te Tendencija na robnoj burzi pjesnik osjeća, da će u ovoj nasmija. | predmetu. »Psyche« je umjetničko [Sadu nepromjenjena Za jena noj i ponosnoj prirodi i na grobovima djelo slikara Braniewskoga, Poljaka |ječam slabija potraženja, dosta ži poredanim oko sv. Mihajla naći no- |iseljenika, u kojem je maslikao dje- | potražnja . Do a e g vija i dublja nadahnuća za svoju | vojku koju ljubi, a da ne zna, koliko | Bosnu, Dalmaciju i Crnu Ge Č Mi: umjetnost. »Kad se već iza »Ksante« | ga ona_ ljubi. Zamoljen od Olgine | novi Mo i di oka o bije. bacih u naručaj drame, htjedoh ipak | majke, on je savjetuje da udade svo- . I iza »Psyche« da donesem prvi i dru- |ju kćer za nekog ograničenog nje- gi nepisani dio “og »mog romana«, | mačkog kneza. Zbog te prosidbe ni- barem u jednu dramatsku cjelinu na |je bila slika izložena, Olga, koja je pozornicu, ali putem se i ta namisao |kriomice u, zanosu promatrala suku stramputicama izgubila, pa od cije- |u vlastitim crtama, otkriva svu lju- log djela ne ostade živa nego oluja |bav Braniewskoga i baca mu se u (VI—VIII. poglavlja) iz koje se ne- (zagrljaj. Ovo rješenje odveć lagano pozvano porodilo: — ne zadovoljava čitaoca, jer ne odgo- Ekvinocijo! (Uvod »Starim grije- | vara bogatstvu duha Vojnovićeva, a do X [što je glavno, ovoj drami nedostaje ostade više ili | velika odlika njegovih ponajboljih lim brašnom, dok u crnom brašnu za kruh vlada. nestašica, .jer mlinovi kod reduciranih pogona ne proizvo- de toliko tamnog brašna, koliko je potražnja. ' : Bijela brašna su u cijeni dosta po- pustila. tako, da je danas za ove vr- ste brašna napokom onemogućen import talijanske robe, koja je toli- ko vremena kraj svega našeg velikog bogatstva u, brašnu, dominirala u na- šim krajevima, |. Dne 5. VI. 0, g. notirano je na bur- Dakle pozadina fiianje ista, ali bi ispunjena drugim |djela: lirski zanos, licima, “oko kojih sudbina izatka dru- |' VA Slijedi, jp [zi u N. Sadu: Sa tržišta u srednici Dalmaciji pred mjesec dana Din. 31.25 stupanj alkohola, dočim su crnom finom pale (sada) otoku Visu finim vinima (kao Din- gač) od 14% je cijena Dim. 550/600 ba je u srednjoj Dalmaciji svršila. U |hektu. Vinogradi se prikazuju sa- moe gia ue EO nekim mjestima rod je manji nego |svim dobro, te svi imaju nadu od Če- tam ja Z, S. pozna li on mentalitet i |prošle godine (na otoku Hvaru, Bra- | hoslovačkog-Jugoslavenskog ugovo- ra radi uvoza od 110.000 hekti ' go- dišnje u Čehoslovačku, Ako se vino ne počne esportirati u inozemstvo nastaće velika kriza, Višnje suhe: U srednjoj Dalmaciji ima “još od godine | 1923 cca 5. vagona robe za koje sada nema interesa, pošto ovih dana će početi žetva. Zadnja cijena je bila u Trstu 450 lira po 100 kg, te sada oko 400.— Lanjske godine je bilo oko 60 vagona robe, a ove go- dine se prikazivalo da će biti velika produkcija (oko 100/120 vagona) ali početkom svibnja učinila su nepo- godna vremena i uništila '/, ploda, tako da se računa, da u cijeloj Dal- maciji će biti oko 70/80 vagona. | u Gružu. Pšenica 300—295 kukuruz 230— 232.50 brašno br. 0/460.— 475.—. Prvoklasni vojvogjanski mlinovi notiraju; Ogg. 495.— 0/485 do 490.— 2/450.— 5[400.— 6/350.— 7(300.— sve isplata uz duplikate teretnih listova, za žito mjera utovarne sta- nice, Uslijed poplave _neprohodna jć Pruga. Sombor - Bogojevo - Vinkovci uslijed čega se roba iz ove okolice Sada, Ingjije, što za naše krajeve znači poskupljenje vozarine za. ko- jih 1000.— Dinara po vagonu. Cijene u Gružu dne 6. VL: Pšenica 400.—390. kukuruz 310— 315, Kompletni vagoni, mjera u Gru- žu, postavno pod parobrod u Gružu. > Brašno, domaće banatsko: 0g8/510.—. 0g/565.—, 2/530.— dignuli. — Z S: treba da znade da mo jednom Za-| upućuje okolišnim putem preko N..