Zapletaj, prizore koji mame suzu na žaju i smiruju, predosjećaj težak po- = POŠTARINA PLAĆENA, DUBROV dnik; Dr, MATIJA Ure VIDOE : Odgovorni urednik: STIJEPO M. EJELOVUČIĆ, 14. JUNA 1924, SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK AČKI POJEDINI BROJ 1.50, DIN. LIST Godišnja pretplata 80 Dinara, Za inozemstvo 200 Dinara. Plativo ; ufuživo u Dubrovniku, Oglasi po posebnoj tariti, BROJ 20 - GOD. I —————— === Izgledi žetve u oblasti Premda smo prošle jeseni i zime imali relativno malo lijepih radnih dana, jer su većim djelom prevlada- la vlažna vremena, kiše, snijegovi i veliki ledovi, ipak se je u oblasti Dubrovačkoj obradila i posijala raz- nim ozimim i jarim usjevima jedna ne baš tako neznatna površina zem- lje i to 5.264 hektara, Od te površine zapremaju: 2,377 ha, pšenica, 845 ha, ječam, 150 ha. raž, 1.105 ha, napolica, 8 ha, zob, 8 ka, proso i sijerak, 24 ha, Pir, 747 ha, kukuruz. Ovi su usjevi posijani svugdje, po svim srezovima, skoro u dojednom selu, pa i na ostrvima, i to većim dje- lom u najboljim zemljama u ravni- nama i u dolovima. Ako prispodobimo ovu površinu sa: ukupnom . površinom zasijanom jarim i proljetnim žitaricama u cije- loj našoj državi, koja površina iznaša ukupno 1,554,000 hektara, tada po- vršina od 5.264 hektara posijana u ovoj oblasti izgleda zaista neznatna, ali žetveni. prinos po hektaru u ovim primorskim oblastima | nije uvijek najslabiji, osobito ako ugodu kiše, Ove godine, na žalost, nije bio slu- čaj; najprije smo minule zime imali silnih voda, koje su poplavile i uni- štile u srezu Metkovskom. 430 ha, a u srezu Makarskom (Vrgorac) 153 ha, raznih zimskih i proljetnih usje- va. Mjeseca maja je pak jako zasu- šilo, i to u najkritičnije doba, u po- četku cvatnje pšenice, tako da se ove godine možemo nadati jednoj slaboj žetvi žitarica u skoro cijeloj ovoj oblasti, Srećom, što u ovoj ob- -lasti, osim u Neretvanskoj i Vrgor- skoj krajini, nijesu baš tako česta ona -sela, koja ekonomski zavise is- dubrovačkoj - ključivo ili u prvom redu samo o žetvi žitarica, pak se možemo tješiti, da i u koliko će ova naša mala že- tva biti slaba usljed suše, ipak je to, za nas nepovoljno vrijeme, ugodilo glavnim žitničkim oblastima u našoj državi, koje upravo u godinama, ka- da je kod nas najveća suša, imadu najbolje žetve, I zaista, sa svim što su Dunav i Sava poplavile znatne Površine usjeva ipak su izgledi žetve u državi jako povoljni a to se već opazilo i na žitnim burzama, Kultura žitarica je u ovoj oblasti većim djelom neracionalna i pasiv- na, Oni krajevi, gdje se pretežno go- ju žitarice su obično najsiromašniji, Nekada su bili najbogatiji vinogra- darski krajevi ali sada imade prven- stvo industrijalno bilje — buhač i duham. Buhača je posađeno preko 350 ha., berba je u završetku, cvijet je bio sitan, radi suše, ali je za to odlične kvalitete. Obzirom na dobru cijenu i na sigurnu prodaju buhača, jaka je tenđencija; da se ova kultura što više proširi, Nu, i to će ići sa- mo do. neke granice, jer se danas buhač iskorišćuje u industriji na dru- gi način a ne kako prije, kad Sa se je samo mljelo i slalo u trgovinu u obliku praška, pak je naš buhač svo- jom vrsnoćom bio izvan svake kon- kurencije, Danas se na razne načine u industriji esencija i eteričnih ulja izlučuju iz buhača one tvari, koje su industriji potrebite pak stoga razlo- ga, kada je cijena buhača odviše vi- soka, dobro će doći industrijaleu bu- hač i iz drugih krajeva te će mu se isplaćivati, premda će iz toga buha- ča moći da vadi relativno manju ko- likoću eteričnih ulja i esencija, Za to. su ovo zadnjih godina i u Njemačkoj nasadili na nekoliko mjesta znatne. na Površine buhačem, a da bi imali što vrsnije cvijetove, odabrali su kame- nite i pjeskovite zemlje, dosta povr- šno ih obradili i podubrili ih tako, da ne pobude prejaku vegetaciju, Duhana je posijano oko 250 ha. Do sada je jako trpio od suše, ali je još na vrijeme, da ga jedna dobra ki- ša oživi i pobudi vegetaciju, Krumpir je žalibože većim djelom nastradao od suše, Šteta je velika, jer ga se je ove godine posadilo u oblasti 1.135 hektara, što je rela- tivnc jedna vrlo zmatna površina. Što se tiče sočiva, raznog povrća i krmnoga bilja, uspjeh je dosta is- Pod srednjeg, osim u onim zemljama koje se mogu natapati, ali je tih re- lativno vrlo malo, : Vinogradi se još najbolje drže a njih imade u ovoj oblasti 8.900 hek- tara, Vinogradari proživljavaju sada jednu vrlo tešku krizu. S jedne stra- ne filoksera a s druge strane vinska kriza, Filoksera na Korčuli uništava zadnje ostatke stare domaće loze, na Pelješcu je već zarazila svaku općinu i doprla je do Stona, u Ma- karskom Primorju je već opustošila Sve vinograde, rijetko koji stari vi- nogradić u Gornjem Primorju da joj još malo prkosi, i već je stigla u Met- kovski kotar i prošla Neretvu. Do- maćim vinogradima u Dubrovačkom Primorju i u Župi izbrojene su Sodi- ne, Uporedo sa filokseričnom zara- zom napreduje obnova vinograda na američkoj podlozi ali je vinogradaru Ovaj rad, koji je i onako skopčan silnim trudom i troškom, ogorčen usljed vinske krize. Lanjsko vino je dobrim djelom još ne rasprodano; do jematve nas ne dijele još niti pu- na četiri mjeseca pa kud ćemo s no- vim vinom? Jedan savjet, koji se može već sada dati vinogradaru bio bi taj; prodavati što je moguće više Srožđa na trgu uz niže cijene (rela- tivno prama srednjoj cijeni vima) i trgati što kasnije, jer za dobra i ja- ka vina nema krize, Prvi savjet vrijedi osobito za one, koji se nalaze u okolici gradova i Varoši a drugi za svakoga u opće. Ova oblast.će moći davati najbolje tipove vina u državi, samo ako budu vinogradari razboriti ljudi, Maslina igra jednu veliku i važnu ulogu kod prosuđivanja ekonomskih prilika ove oblasti jer imademo sko- ro 1,400.000 stabala u rodu, Počet- kom maja je maslina mnogo obeća- vala, resa je bila Preobilna, ali je i njoj u najkritičnijem momentu nesta- lo vlage tako da je cvijet bio većim djelom jalov. Ipak, gdje su masline dobro obrađene, ostalo je prilično roda i mnogo njih bi mogli imati od masline i ove godine svoju najveću rentu, Mediteransko voće, osobito limu- Ni i naranče tek še oporavljaju od teških posljedica oštre zime i tre- baće još mnogo njege dok ih povra- timo u prvašnje stanje rodnosti i zdravlja. Rogači su tokođer pretr- pjeli od zime, ali su ipak uzdržali nešto ploda. Bajami, trešnje i ostalo koštićavo voće, a imade ga preko 100.000 stabala u rodu, nastradalo je u cvijetu od proljetnih nepogoda vremena tako da je rod znatno ispod srednjega. Jedina smokva, ta naša vječna rodilica, ne Pokazuje nikakve tragove, da bi bila _ povrijeđena u svom dugom zimskom Snu, sva se ra- holi na ovom ljetnom suncu i raste kako da je kraj “potoka, Imademo ih oko 150.000 stabala i velika šteta, što ih nemamo barem dvostruko. Marko Marčić. s s JIMTE DUBROVAČKI LISTI = O Ivu Vojnoviću. Talijanski napisao G. MAVER, univ. prof. u Padovi. U većoj mjeri mo >Ekvinocij« (1895.) prelaz kronološki i artistički od »Novela« i »Psyche« k »Trilogiji« čine »Lapadski soneti« (v, »Akorde« 31—37. str,) spjevani u godinama Velike pripreme (1881—-1901). Da su i samom pjesniku ovi soneti izgledali kao uvod u »Trilogiju« i da su Sa ru- kovodili u stvaranju, dokazuju soneti u uvođu i epilogu djela, Period pje- snikova stvaranja : koji je dao »Xan- tu«, dao je također i poslie pod: »Ekvinocij«. Među svim dramama Vojnovićev »Ekvinocij« je imao naj- Više kazališnih uspjeha u Hrvatskoj i drugdje, i možda 'je. najpopularnija drama, kojom se ponosi srpskohrvat- Ska književnost, ž Zaista »Ekvinocij« sadržava u se- i sve elemente, po kojima se može da svidi široj. publici: uzbudljiv dia- log, radnju zaokruženu i jezgrovitu | kod koje je već u samom početku oko i.bide u srcu grozu, prizore po- miješane sa drugim, ali koji su rjeđi, | šdje se u jednostavnom razgovoru Prostog svijeta pamet i srce odma-. Put mare strašnih događaja, što pri- jete da pomute mir malenog seoca na žalu dubrovačke okolice; te po- vrh oluje u srcima poniznim, pribli- žavanje, zgušćavanje i goropadnu silu ekvinocijalnog bjesnila što prati radnju, dominira je i potpuno apsor- bira, »Iz ekvinocijalne oluje izvire ova drama, a opet u njoj nalazi svoj sim- bolični smisao«, Uspoređivanja, ko- ja se i odveć glasno očituju i ističu. . Možda bi tragedija bila jednostavni- ja i strašnija u svojoj veličini bez ove bučne pratnje. Naprotiv muzika što je izašla iz đuše pjesnikove, prožimlje svu dra- mu, a. Simfomični. intermezzo« iz- među drugog i trećeg čina majstor- ski sintetizira i interpretira ovu mu- zikalnost. »Ako nađete jednoć ma- nuskript toga djela, pogledajte stra- nicu, na kojoj je napisano: »Simfoni- čki Intermezzo« — vidjet ćete ispod naslova“ kratku opasku »Neka svira Ouvertura Fliegender Holl4ndera (Iz dva. pisma: »Onoj koja ode« Akord. sir, <86.):1919,. dramu je uglazbio Frantz Neumann, Tako je drama po-: stala'ono, što je u stvari bila od po-. četka: Operni libretto, melodrama, Nije mi poznata glazba Ekvinocija, ali držim, da je skladatelju sasvim uspjelo da stopi s jedne strane odveć kruti verizam nekih prizora i senti- mentalnu romantičnost drugih, po- stepeni crescendo Prva tri čina i na- gli decrescendo (»Sunce sjaje, a ne- bo tamno-modro«) četvrtog čina, pu- nog skokova i nevjerojatnosti, “Frano Dražić, negdašnji pomorski kapetan i Niko Marinović naglo obo- gaćeni »Amerikanac« su moralne propalice najgore vrste, Frano se nećka da uda svoju dobru, poslušnu itihu kćer Anicu za Iva, drvodjelca na »škaru«, jer ga drži za odrpanca (njegova mu majka bijaše to prore- Ka sik kad mu pribrojiš žulje tvojih ruka i poštenje tvoga imena, i — ako hoćeš, majčine blagosove, znaš što će ti se dogodit2...,,, iš- ćerat.će te«.) i jer je već potajno od- redio ženidbu između svoje kćeri i »Amerikanca«. : “Među drugim grijesima što Nikoli prljeju savjest,-a da je ne uzdrmaju, jesu nezakonita djeca koju on, ine poznaje; a među tom djecom je i »meštar« Ivo, Jele, Ivova mati, u prizotu pinom napetosti, zahtijeva počinjenu u mladosti, A Niko, kao daje i ne pozna s po- dubi! ispod ohladnjeloga pepela —- ispod gliba neznanijeh tuga! naći ćeš nešto; — zvuk -- glas - oko — ono njezino tamno oko, što si toliko pu- ta usnama zaklopio! — pak još. du- blje — još dublje — zacaklit će iza duge zaboravi, Sruške noći; odje- knut će poljupci, koje si kro preko zida ispod rascvaloga julinbriša »Ek- vinocijo str. 63). No on se na njen čudan predlog grohotom nasmija i otjera je, den Ivo međutim ne zna, da mu je Ame- rikanac otac, ali u njemu vidi pogi- beljna protivnika i kada Niko zatre - ži pomoć za noćne oluje, da spase svoju jedrenjači: Ivo se odazove sa od“ zavodnika da popravi! sramotu: nakanom u duši da ga ubije u nećnej tami. ž : /Ali majka to prozre te, pod pritis- kom događaja, otkriva sinu veliku tajnu i Ivo poražen okrutnom isti- nom, bježi u paklenu noć, Ekvinoci- jo.je postigao svoj vrhunac, — »Čuje Se daleko zvono i lelek ljudi na »ška ru«, — Jele ostade za Ivom, kao o- kamenjena«, . ; iš »Hoće do vrata, ali vjetar joj diže glasi dah, Teturajuć, boreći se s ur- nebesom; koji je bacio sve, što je na. okole stalo; dođe: do 'zatvorenoga Prozora ter užašnim | urlikom, tako četka, dok mu Jele ne reče: (»Dubi,. na nadviče razrajenu narav, rukama