h: | i 1 1 POŠTARINA PLAĆENA, ' Odgovorni urednik: STIJEPO M. BJELOVUČIĆ 21. JUNA 1924. [o Nove parobrodarske pruge. Saobraćaj na našimi obalama po- slije rata zapinjao ie, te nije mogao .da udovolji najprečem poštanskom, trgovačkom i osobnom prometu, Parobrodarska društva s pravom su zahtijevala od države subvenciju, da mogu donekle organizirati redoviti obalni pomorski saobraćaj, Sa dodijeljenom subvencijom tre- balo je da se ima u vidu ekonomsko unapređenje našeg primorja, koje bi s vremenom samo od sebe doprinje- lo razvitku našeg obalnog parobro- darstva. Sve luke koje se nalaze na našem primorju, a imaju izgleda za uspješan razvitak u budućnosti, ne smiju se, po mogućnosti mimoići, te njihov na- predak osujetiti. Industriju stranacagza koju su pri- like kod nas veoma povoljne, treba na svaki način poduprijeti, barem u početku dok se razvije, odobrivši strancima stanovite popuste, koje bi djelovali da navrate promet strana- ca na naše obale, sa Lineje koje su se mogle podrža- vati dulje vremena i prije subvenci- je, te kod ustanovljenja kojih su od- lučivali čisto trgovački kriteriji, te time pružile najbolji dokaz da su za trgUvinu pvlrebke-, «e osmuju svo uma dati, jer bi za trgovinu bilo veoma štetno. postojeće veze između trgo- vaca i klijenata bi se prekinule, a ekonomski razvitak pojedinih luka i “ krajeva zakržljavio. Treba voditi računa i slijediti gole me promjene u trgovačkim prilika- ma mastale u posljednje pet godina gdje je promet putnika i robe uzeo sada sasvim drugi pravac. “ Treba nastojati da parobrodarske pruge zadovoljavaju potrebama admi nistrativnih tijela, kako bi lakše djelovala. O svim tim temeljnim uvjetima na- šeg ekonomskog razvitka, izgleda nam da se nije vodilo dovoljno raču- na, kod ustanovljenja novog voznog reda Jadranske Parobrodarske Plo- vidbe, : Industrija stranaca nije mikako uzeta u obzir, te državna vlast u tom pravcu, kod davanja subvencije nije postavila nikakvih zahtjeva. Dubro- vačka Paroplovidba iz svoje vlastite incijative, odobrava strancima na li- neji Trst-Gruž 40% popusta. Sa pot- punim pravom državna vlast trebala je zahtijevati, da parobrodarska po- duzeća koja primaju . subvenciju, odobre također za strance jedan po- pust, koji je, dobro shvaćajući, i u interesu samih parobrodskih dru- štava. : j j Posmatrajući pak novi vozni red u koliko se odnosi na Oblast dubro- vačku, na žalost moramo konstato- vati, isključivši lineju Ston—Gruž; “Dubrovnik—Cavtat, da su zanema- reni interesi administrativnog, po- štanskog,, trgovačkog i osobnog pro- meta u našoj Oblasti. Našim voznim redom naročito su | oštećeni. privredni interesi pučan- stva dubrovačke: oblasti, - Luka Trstenika, specijalno za iz- voz Pelješkog vina, od velike je va- žnosti, a najbolji dokaz je to, da su do sada sedmično ticala Trstenik: Dubrovačka Parobrodarska Plovid- ba, Jadranska Plovidba, Boka i Dra- žica, a sada, kada je odobrena sub- vencija, Trstenik ima samo jedan put sedmično vezu i to na prugu Split—Gruž, sa pristankom od če- tvrt sata prema voznom redu. Za- nemariti ovako jednu luku, preko koje se dnevno izvaža jedan vagon vina, neoprastiv je grijeh, Prije sub- vencije četiri pruge sedmično ticale su Trstenik, a sada samo jedan put sedmično, Jeli to korak naprijed, jeli zato subvencija odobrena? Poteško- će za izvoz vina već su i onako veli- ke, a bojimo se da ga se na ovakav način u opće onemogući. Bolja veza sa Trstenikom neophodno je potre- bna iz čisto trgovačkih i ekonomskih razloga. Makarska koja također spada u Oblast dubrovačku, nalazi se skoro u istom položaju kao i Pelješac. Uve- denjem trosedmične pruge Makar- ska ili Metković-Trpanj-Crkvenice - Drače i Mali Ston sa priključkom u Stonu na prugu Gruž—Ston, udovo- ljilo bi se prekoj potrebi pučanstva na Pelješcu i Makarskom primorju, a Dubrovnik povezalo sa njegovom jebeno 5 5088. gove oblasti. Uzevši u obzir, da je sada pučanstvo prisiljeno više nego prije na dolazak “u Dubrovnik, oso- bito iz Makarskog primorja, gdje mu se nalaze nadležne vlasti, kao i ob- zirom na promet stranaca u sezoni, koji bi se služili ovom prugom, omo- gućilo bi se da pruga nebi bila pa- sivna, osobito ako bi se udesilo da sa prugom Split—Metković, te Ston — Gruž ima dobre sveze. Ova pru- ga je neophodno potrebna, te je tre- ba čim prije uspostaviti, z Novi vozni red ne predviđa ni iz- ravne poštanske sveze Dubrovnika sa dijelovima iste oblasti. Ako sa- obraćaj Dubrovnika sa krajevima vi- še Korčule ima sav da ide preko Splita, očito je da to smeta ne samo trgovini, već da se ne može kazati ni da je poštanska služba dobro ure- đena, Makarsko primorje, Neretva, otok Korčula i Rat pripadaju dubrovačkoj oblasti, te je u interesu pučanstva da imaju izravno svezu sa sjedištem oblasti. Tu svezu uzdrži samo jedna pruga Jadranske Plovidbe, koja niie dovoljna, jer ne tiče znatnija trgo- vačka mjesta, kao što su n. pr. Omiš, Makarska i Opuzen. Sa tim mjesti- ma svoje oblasti Dubrovnik nema dakle nikakve izravne sveze. Iz ad- ministrativnih razloga dakle potre- bito je da se stavi u promet još jedna pruga, koja bi vezivala cijeli “ovaj kraj, preko svih luka od važnosti, sa njegovim centrom. ža: Ovoliko za sada u koliko se ođ- nosi na manjkavosti novog voznog reda u području dubrovačke oblasti. Za podržavanje i unapređenje ve- za šireg i većeg interesa naša je Tr- govačko (Obrtnička Komora iznijela u svoje vrijeme Pomorskoj Oblasti u Bakru cio niz predloga; koji do sada na štetu pravilnog razvitka naše pri- SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK POJEDINI BROJ 1.50. DIN. DUBROVAČKI LIST Urednik; Dr, MATIJA VIDOEVI vrede i našeg pomorstva još nijesu ostvareni. Mi ćemo i o tom pisati, jer smatramo da je krajnje vrijeme da se pristupi riješenju_ i ovog pi: tanja. : Međutim propusti, koje smo danas naveli, toliko su osjetljivi za pučan- 'stvo, koje je tim tangirano, da treba hitno i bezodvlačno, bez duljih dis- kusija, pristupiti i izvesti nužne is- pravke, Naše je uredništvo primalo čitavu hrpu dopisa o ovom pitanju, a Trgovačko Obrtnička Komora pri- ma dnevno brzojavne proteste, što je sve dokazom koliko je sadanje Godišnja pretplata 80 Dinara. Za inozemstvo 200 Dinara. Plativo i utuživo u Dubrovniku, Oglasi po posebnoj tariti. BROJ 21 - GOD. I. uređenje obalnog saobraćaja izazva- lo nezadovoljstvo među zaintereso- vanim pučanstvom, E Sa voznim parkom, koji je sada u prometu, naše pučanstvo moglo bi biti mnogo bolje služeno, da su vo- zni redovi sastavljeni na osnovu spo- razuma (preko jedne ankete ili u bi- lo kojoj formi) od zainteresovanih faktora. To se popustilo, pa zato ie i došlo do ovakog rezultata. Vozni red može da se mijenja, jer mu zah- tjevi u tom smislu i previše stvarni i opravdani, treba ga odmah i pro- mijeniti, a Daimacija kao Prošle je godine Dalmacija u ovo doba vrvila čehoslovačkim turistima. Bilo ih je ne samo u većim mjestima, već čak i po selima. Mjesto skupih komforta koje pružaju evropske ri- vijere i kupatila, oni su se zadovo- ljavali našim morem i suncem i osje- ćajem da su u slavenskoj zemlji kod svoje braće. Računa se da je lani po- sjetilo naše Primorje oko 40 hiljada Čehoslovaka. Ove ih godine nema, Vidi se tek po koja skupina, na pro- lasku za čehoslovačko kupatilo u Srebrnu kod Dubrovnika, Moguće da je dolazak zakasnio radi nepo- voljnih vremena; moguće da će us- voza Prag—Sušak, koji će otpočeti vožnju sa 1. juna, povećati promet stranaca; — a moguće da ih ne će ni doći mnogo. Sa žalošću moramo konstatovati da se je u jednom dijelu praške štampe povela i "naročita kampanja protiv polaska čekoslova- čkih gosti u Dalmaciju. Nema sumnje da je ovogodišnjem izostajanju čehoslovačke braće ne- što doprinijela i lanjska vrlo lako- umna kampanja naše štame protiv njih. U najuglednijim našim listovima — u Beogradu i u Zagrebu — izašli su lani alarmantni članci pisani sa stanovitom antipatijom prema Česi- ma, čak i sa tobožnjim strahom da nam je naša obala od njih ugrožena! Mi smo već lani reagirali protiv to- ga i dokazivali ne samo političke probiti od što tješnjeg upoznavanja i dodira sa Čehoslovacima, već i veli- ke ekonomske koristi za naše Pri- morje, Stranac dolazi i ostavlja no- vac. Makar čekoslovački gost bio štedljiv i ne trošio onoliko koliko će potrošiti, recimo, Englez ii. Ameri- kanac, on ima tu prednost što dolazi u masama. I uvijek će zemlji biti kudikamo veće koristi od 1000 Čeho- slovaka nego li od 10 Engleza. Megjutim onaj netaktični ispad na- še štampe znali su vrlo dobro da iskoriste oni koji su bili nezadovoljni (jer sami oštećeni) bujicom čehoslo- vačke turistike prema jugoslaven- skoj rivijeri, u prvom redu vlasnici velikih kupatila u Čehoslovačkoj, na Tatrama, i vlasnici morskih kupatila na talijanskoj rivijeri (Opatija, Lo- vran, Grado, Portorose i t. d.). Ne može se isključiti da nije i njihov prst u spomenutoj kampanji praške štampe. Les affaires sont les affaires! “Bio ovaj'ik'onaj razlog — mi se. danas nalazimo “pred neugodnom ći- njenicom '4a“nam' ove godine promet zemlia turistike. stranaca obećava vrlo malo, a to je silna šteta za zemlju, šteta i za pa- robrodarska .društva i za gostioni- čarski obrt i za sve što je s njime spojeno, šteta za trgovinu, šteta za sve ore koji sa strancem zaslužuju, Promet stranaca je u svim zem- ljama koje je Bog obdario prirodnim ljepotama, morem, brdima, jezerima, historijskim kulturnim spomenicima, postao jednim od glavnih vrela pri- vrede. To nam najbolje pokazuju Švicarska, Italija, francuska Rivijera. A Dalmacija je od prirođe obdarena tim ljepotama 'kao malo koja zemlja na svijetu. Nego, naravno, nisu do- rijski spomenici — hoće se tu, u pr- vom redu, i komfort, hoće se t. i. moderni hoteli, moderna kupatila, i sve one druge ustanove koje čine da strancu život bude ugodan. Stranac koji dolazi na rivijeru. spreman je da troši, ali zato ima i svoje zahtijeve. U Dalmaciji, na žalost, mi oskuđi- jevamo time. Vrlo je malo mjesta ko- ja raspolažu boljim hotelima. Pred kakovih petnaestak godina bila se je počela, onda u Beču, akcija za stvaranje uvjeta prometa stranaca u. Dalmaciji. Bilo se je osnovalo akci- jonersko društvo za podizanje hotela | u svim prikladnim mjesuma na.mo- ru. Parobrodarska društva su prima- la znatne državne subvencije za po- državanje luksusnih parobroda i naj- bržih izravnih linija. Stvarale su se posebne reklamske agenvije Na sa- mom namjesništvu u Zadru bio je po- sebni odsjek. sa posebnim referen tom za promet stranaca. Nadošao je rat koji je, naravn,, sve lo pore- metio, i otaah No sad bi trebalo poeti iznova, i sa većom ljubavlju i sa većim pole- tom u svojoj slobodno; domovini. Tu bi trebalo da se nagiu na zajedni- čkom radu i staranje države i privat- na inicijativa i interes kapitala. Prve su stvari: hneli, prevozni sredstva i — reklama. Bez toga gostiju će biti sve manje. Uz ovakove prilike kako- ve su danas, Dalmacija će i kao zem“ lja turistike biti :»mo — mrtav ka- pital. — »Novo Doba«. NAPOKON! | sE Obzirom na slab odaziv putnika po našim kupalištima, a da se učine izvjesne olakšice u pogledu tretiranja putnika pri dobivanju vizuma, plaćanju taksa, manipulisanju sa putnim ipravama itd, — “sazvao je Ministar Trgovine i. Industrije. širu konferenciju o tom predmetu, koja će se održati u pone- djeljak 23, tek. u Ministarstva Trgovine. i Industrije u Beograda. 2 g" na sleinsnna 1