pOSTARINA PLAĆENA. | DUB Urednik; Dr, MATIJA V; Odgovorni urednik: STIJEPO POE 28. Pa 1924. m Potrebite parobrodarske pruge. U broju 20. našeg lista u članku »Nove Parobrodarske Pruge« osvrnu li smo se na manjkavosti novog voz- nog reda u području dubrovačke ob- lasti. Danas ćemo uzeti u pretres po- robrodarske pruge, koje smatramio neophodno potrebitima za našu eko- noemsku samostalnost i napredak na Jadranu, Glavne pruge trebale bi ići sa Su- šaka put Metkovića i Ketora a Split Šibenik 1 Dubrovnik bi bile ishodne tačke lokalne plovidbe. Za podržavanje i unepredjenje tr-- govačkih veza šireg i većeg interesa, Dubrovačka Trgovačka Obrinička Komora predložila je u svoje vrije- me Pomorskoj Oblasti u Bakru izme- dje ostalih i slijedeće pruge: I Da Dubrovačka Parobrodarska Plovidba stavi još jednu irgovačku sedmičnu prugu koja bi južne dalma- tinske luke a ne samo Gruž, vezivala sa južnom Italijom, Linija, koju Dubrovačka Plovidba uzdržava izmedju Bari i Gruža stiče s dana na dan sve veću znamenitost te obzirom na to, što ona posreduje promet putnika ne samo izmedju lta- lije i Jugoslavije, već i Francuske i Engleske, treba sadanji parobrod za- mijeniti sa većim i udobnijim. U sred- rije se preveze sada oko 50 putnika. S toga, što parobrod, koji sada podr- žava ovu liniju ne tiče driige južne dalmatinske luke, promet putnika i robe, “izmedju Bari, Kotora i Bara prepušten je sasvim rig dru- štvu »Puglia«, Kako i promet robom netu Gru ža i Bari neprestano raste, potreba da se uvede dvije redovite pruge iz- medju Bari i Gruža, jedna pretežno za putnike, druga pretežno za robu. Da se pri tom uz Gruž uzmu u obzir i druge naše luke osjeća se. vrlo ži- živa potreba. M. Da Dubrovačka Parobrodarska Plovidba uvede još jednu brzu prugu Dubrovnik-Split-Trst. Linija Dubrovnik-Split-Trst zname nita je za robni promet kao i putnič- ki, jer naš je uvoz još zavisan od Tr- sta, osobito u pogledu koloniala i in- dustrijskih produkata sjeverne Itali- lje. a isto tako i izvozi se dosta do- maćih produkata preko Trsta, No osobitu znamenitost ova linija ima za promet stranaca iz Česke i Njemačke, kojima je najkraći put na more, No u tu svrhu potrebna su ba- rem dvije pruge, jer putnike plaši mi- sao, da bi mogli zakasniti na paro- brod, pa tad da treba čekati drugi parobrodom osam dana, — Ova je pruga sada uvedena. IM. Da Dubrovačka Parobrodska Plovidba stavi još jednu sedmičnu pa robrođarsku prugu, koja bi južne dal matinske luke vezivala sa Alban- skim lukama, a jednu posebnu za Skadar (Oboti), Kako već pokazuje pruga Jadran- ske Plovidbe za Albaniju, vrlo je la- ko tući talijansku utakmicu u Al- baniji, a kao ishodište te akcije dola- zi u prvom redu u obzir Dubrovnik, laze, te koji je i prije rata imao tr- govačkih veza s Albanijom. U tom pogledu pozvana je D. P. P. da raz- vije živu akciju, jer je ona i prije uz- državala sveze s Albanijom te su joj prilike poznate, Barem za prvo do- ba potrebna je i jaka državna pot- pora. Osobitu pažnju zaslužuje Skadar. U Bojanu mogu ući maleni plitki pa- robrodi, a ti mogu doći iz Dubrov- nika, ali ne iz Bari i Trsta. IV Da Dubrovačka Parobrodarska Plovidba ili Jadranska stavi još jed- nu prugu ili postojeće preudesi tako, da Dubrovnik dobije direktnu svezu SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK POJEDINI BROJ 1.50, DIN. VAČKI LIST Godišnja pretplata 80 Dinara, Za inozemstvo 200 Dinara. Plativo | utuživo u Dubrovniku, Oglasi po posebnoj tariti. BROJ 22 - GOD. L isa lukama na otocima Hvaru i Visu. Trgovački krugovi u Dubrovniku žele živo ovu svezu. Dubrovnik mo- že općiti sa Starimgradom, Jelsom, Vrbovskom i Sućurcem, Visom i Ko- nižom samo preko Splita, a to zna- či da mu je svaka trgovina sa oto- kem Hvarom i Visom onemogućena, premda potražnje ima te kada bi b:- lo izravne sveze troškovi podvoza :.# bi bili nikakva zapreka življem trgo- vačkom saobraćaju. Ta sveza potreb na je i za svezu otoka Hvara i Vica sa Pelješcom i Korčulom. koji su mu geografski najbliži. V. Da Jadranska Plovidba uspos- tavi barem još po brzu prugu Su- šak-Kotor, i ako sada nema ni iz daleka onog putničkog prometa izmedju Sušaka i južne Dalmacije, potrebno je svaka- ko da se stavi u promet barem još jedna putnička brza pruga izmedju grad u koji Arbanasi i onako rado do-. Sušaka i Kotora te vozne redove br- zih pruga Sušak-Metković udesi ta- ko, da se putnici odamh mogu prekr- cati na parobrod za Dubrovnik (Dub rovnik-Trst,) — Ova je pruga uspo- stavljena. Uz ove jadranske pruge, predlože- ne od T. O, Komore, smatramo da ie potrebito da se uspostavi trgovačka sredozemna = parobrodarska = veza Gruža sa Egiptom i Marseillom. Naš uvoz i izvoz još i danas je potpunoma Trstu. Za mnoge naše važne artikle Trst anm određuje cijenu. zarađujući na nama ogromnu svotu eksploatišu- 6 skoro potpunoma našu trgovinu. Ovom bi se prugom barem donekle osloboditi potpune ovisnosti o Trstu. ovisan. o Sve ove uspostavljene i predlože- ne pruge treba na svaki način uzdr- žati, te ne dozvoliti da budu samo privremeni pokušaji, jer bi se tom slučaj nanijela velika šteta svim na novo pobugjenim privrednim pothva- tima, koji svoj opstanak baziraju je- dino ma ovim prugama, Krilatica izlaz na more i nasto- janje svih država da postignu taj cilj od velike je važnosti, ali na žalost, naše stotine kilometara obale sada nemaju za nas vrijednosti, već u ko- liko se divimo tom moru i kupamo u njemu. = Sretan geografski = po- ložaj, gdje na stotine kilometara na- še razagranjene obale oplakuje mo- re, koje nas direktno spaja sa cijelim svijetom, treba izrabiti Zato sve mo- ramo uraditi i sve žrtve doprinijeti da naši pomorski putevi budu u na- šim rukama. + PORIJEKLO BILJKE. Ova lijepa i korisna vazdazelena biljka potječe iz Južne Brazilije i iz od Martinsa u djelu Flora Bra- siliensis (svezak XV, dio 1, stra- na 616, tabla 54) pod imenom Orthostemon sellowianus. Kasnije je klasificirana pod imenom Feijoa sellowiana, naime bi- la joj je pridržano ono ime, pod ko- jim je poznata u svojoj domovini. pie A AE E Ee Uruguaya. Prvi put je bila opisana Feijoa sellowiana, Berg. u Dubrovačkoj okolici, Godine 1890. je bila prvi put une- sena U EVROPU sa obala rijeke La Plata od M. Ed. Andre, profesora na vrtlarskoj školi u Versaillesu, te je našla vrlo dobre uvjete za svoj razvitak ne samo u južnoj Francuskoj već i u Italiji. Uve- dena je također na obalam sjeverne Afrike i u Kaliforniju, gdje odlično uspijeva. Francuzi su je uveli u svim njihovim kolonijama. O IVU VOJNOVIĆU. Talijanski napisao G. MAVER, univ. prof. u Padovi. 14). Ne crpe više iz dokumentirane hi- storije već iz pjesničkog izvora na- rodne pjesme svoju. dramu: »Smrt majke Jugovića« (1906). Tim što se obraća narodnom vrelu Vojnović se udaljuje još većma od pseudoreali- zma, za kojim je pokušao da se povodi u mladenačkim radovima i prelazi na polje, gdje se prepušta mašti najveća sloboda. God. 1917, sam auktor pripisuje veoma važnu djelatnost pučkoj poeziji. »Što će biti kod nas u renesansi duha a na razvalinama brutalne materije? — Jedno jedino: — — — — — Latiće- mo se zdrava posla t. j. dobrom me- tlom pomestićemo svaki kuitć kuće i dvorišta od sumnjivih ostataka i kržina slomljenog materijalizma, e da se u preporođenu, očišćemu i na . novo posvećenu domaju vrati pobje- donosna, zakonita vladarica: Na- rodna Pjesma Ta ona je ne- umrla duša roda našega — jedino jedino vrelo svih umjetnosti DA 1 drame naše! (Akordi str. 145). Ipak Vojnović se je samo jednom obratio ovom izvoru i to u djelu »Smrt maj- ke Jugovića«, Nesamo vrlo duboko. divljenje za narodnu pjesmu nego i drugi su ga razlozi potakli k ovom predmetu. Do ovog dolazi spontano i trebalo bi se gotovo čuditi, da ga nije baš u ono doba privlačila tragi-. čnost predmeta, što mu ga je pruža- la narodna pjesma o Majci Jugovića. Nek se samo pomisli na tri glavna motiva, koja je om dotada bio obra: dio: ik majke i povijest doma, koji se ruši pod udarcima »ekvinocijalne oluje«, rasulo ognjišta slobode u trilogiji; nek se združe ujedno ova tri motiva i imate »Smrt majke Ju- govića« sa razlikom, da nije isti to- nalitet: Majka ne simbolizira više | malenu tragediju jedne obitelji nego. veličanstvenu tragediju jednog naro-| da; i njezin lik ne gospoduje nad sje- tom zapada već nad tragičnom noći sv. Vida, Uspjelu dramatizaciju ove pjesme treba u prvom redu pripisati inti-. mnoj vezi između pređašnjih djela i njegove treće drame i mogućnosti. da nade sebe svega u narodnoj pje- smi. “Tako je neosporiv povoljan utjecaj narodnih epskih pjesama na umjet- nička djela srpskohrvatske književ- |nosti, ipak je bio težak pokušaj da se ovim dade dramatsko ruho; a 0 teme ponešto znaju na tom polju i Vojnovićevi pređasnici kao i njegovi sljedbenici. Prama ovim Vojnović se našao u vrlo povoljnu položaju: nije naime bio prisiljen da približuje svoju umjetničku narav temperamentu pu- čkog pjesnika, nego se je om napro- tiv mogao služiti umjetničkim i ži- vim djelom, da mu udahne raspolo- ženje svoga duha, a sve to a da se ne odreče ni od čega svoga. Tako bi ge ovaj Vojnovićev »Dramatski spjev« mogao da ocijeni u samoj svojoj vrijednosti bez obzira na uzor na koji se naslanja u vanjskom po- gledu. Ali je kratki poem bezimenog barda i odveć veličanstven i zani- miv, a da nam se ne nametne samo ad sebe poređenje i prijeka analiza. U narodnoj pjesmi Bog usliša _moli- tvu majke Jugovića: on joj daje si- ve oči sokolove, bijela krila labudo- va, da poleti do Kosova ravna, da. potraži devet mrtvih Jugovića i de- setog Jug Bogdana. Ali pred straš- nim pokoljem majka »srca kameno- $a« nijednom ne proplaka, Na po- vratku u kulu dolazi joj u susret de- vetero snaha — devet udovica — a ona odolijeva bolu. O ponoći čuje rzanje konja svoga ljubimca Damja- na navikla da projaše u to noćno do- ba; i po treći put majka savlada grč srca, Ali eto u zoru dva gavrana do- nesoše u kljunu i odložiše u krilo majke >scizigs ruku. Sa tjeskobom uduši okreće i prevrće ovu ruku (ovako je naslikao glasoviti. kipar Meštrović), Damjanova žena potvr- đuje njezinu sumnju: to je ruka naj- mlađega Jugovića, Onda je savlada bol i tiho govori ona ruci: »Moja ruko — zelena jabuko, »Gdjel' si rasla, gdje si utrgnutal A rasla si na kriocu mome :..... Utrgnuta na Kosovu ... ravnu? ,..« I bol joj nadme i prelomi srce. Nije to jedini spjev, u kojem se je nadahnuo Vojnović za svoju »Smrt Majke Jugovića«, Druge pjesme kao ona »Car Lazar i carica Milica«, te vrlo poznata pjesma »Kosovka dje- vojka«, pridonijele su, i ako u mnogo manjoj mjeri, sastavu drame, A utjećaj narodne poezije je tako- đer formalan (vanjski); svako neko- liko uz preplitanje brzih “osmeraca i drugih kraćih stihova te uz njihovo razlijevanje u duge jedanaesterce, provaljuje deseterac u patrijarhalnoj veličini kao opoziv na neiscrpan iz-