“< dala im nov život, život ljubavi, slo- jateljskom narodu. POŠTARINA PLAĆENA, DU t Urednik; Dr, MATIJA VIDOEVIĆ, Odgovorni urednik: STIJEPO M. BJELOVUČIĆ. 19. JULA 1924. Trgovinski ugovor s italijom. Nakom pregovora koji su trajali punih 5 mjeseci, konačno je završen trgovački ugovor izmedju naše drža- ve i Italije. Pošte je to prvi trgovač- ki ugovor u punom smislu riječi, ko- jeg je naša država poslije rata za- ključila, to taj ugovor ima daleko veću važnost nego što bi on inače imao. Prijašnji ugovori, koji su se za- čljučili sa Austrijom, Češko-slovač- kom i ostalim državama, sadržavali su samo opće ustanove jednog tako- vog ugovora. U detalje, u odredji- vanje pojedinih carinskih stavaka za razne uvozne i izvozne artikle, ta- kov ugovor nije ulazio. Svi ti ugo- vori bazirali su se na načelu auto- nomne carinske tarife i na principu najveće pogodnosti. Naime svakoj je državi bilo potpuno prepušteno, da svoje carine povisuje ili snižuje Po svojoj vlastitoj uvidjavnosti i bez ikakova obzira na države sa kojima je imala trgovački ugovor. Jedino što je bilo ograničeno bilo je to, da pogodnosti koje su se davale bilo kojoj državi, bez daljnjeg vrijedile su i za sve ostale države sa kojima se je stajalo na principu najveće po- godnosti, Glavna stvar jednog trgovačkog ugovora, da se naime tačno odredi koliko će roba uvezena iz države sa kojom se sklapa ugovor da plati carine, u ranijim ugovorima nije bila uredjena, Naša carinska tarifa imala je za svaku robu dvije stavke, mak- simalnu stavku za one države sa kojima se mije bilo u , ugovornom stanju, i minimalnu tarilu koja je vri- jedila za robu uvezenu iz država sa kojima je bio zaključen trgovački u- govor, i Trgovački ugovor sa Italijom lo- mi sa dosadanjom praksom. U tom ugovoru, za svaki pojedini artikal tačno je odredjeno koliko će da pla- ti uvozne odnosno izvozne carine. Za vrijeme trajanja trgovačkog ugo- vora, dakle za tri godine, mi nikako ne možemo da mjenjamo naše cari- ne, osim slučaja da na te promjene pristane drugi ugovarač, u ovom slu- čaju Italija, Naravno je, da za tri go- dine ni Italija ne može da mjenja svoje carine, tako da za perijod od tri godine mi ćemo imati izvjesnu stabilnosti u našoj carinskoj politici. Trgovački ugovor koji je zaključen izmedju nas i Italije može da stupi na snagu tek onda kad ga odobre oba parlamenta, Obzirom na našu Privrednu krizu i na vjerovatnost izbora jasno je, da ovaj ugovor pri- je nekoliko mjeseci neće nikako da stupi na snagu, Nu ipak silom prilika, najvažniji dio tog ugovora, odregjivanje carin- skih stavaka stupiće ma snagu u naj- skorije vrijeme, možda već za neko- liko. dana. Ima već dvije godine, da se sprema nova uvozna carinska ta- rita. Predratna srpska carinska tari- fa, ispravljena na brzu ruku godine 1920 nije nikako bila u stanju da zadovolji promjenjenim prilikama da našnje naše države. Mjenjale su se razne vlade i razni ministri, svaki je nešto radio na novoj tarifi, da ju kasnije pusti ležati u svojem pisa- ćem stolu. Premda je naša industrija uslijed nedovoljne carinske zaštite dnevno gubila poziciju za pozicijom, niko nije ozbiljno nastojao da se jed- nom tarifom tome stanju nadje izla- za. Tek trgovački pregovori sa Ita- lijom prisili su naše pozvane fakto- re da već jednom završe sa carin- skom tarifom. Naime Italija je pra- vom tražila, da u novom trgovačkom ugovoru mora biti tačno odredjena i carina na pojedine artikle. Tek kad su Talijani stigli u Beograd i iznijeli svoje zahtjeve, na vrat i na nos po- čelo se kod nas da radi,.,, na defi- nitivnoj carinskoj tarifi, Po sadanjem carinskom zakonu ai po ovlašćenju u financijalnom za- ROVAČK SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK Plativo konu za 1924, 1925 ministarsko vi- jeće ima pravo, da mjenja carinsku tarifu. Onoga dana kad je ta tarifa predložena narodnoj skupštini ona stupa i na snagu. Parlamenat, kad se kasnije okupi, uzima u pretres tu tarifu i sa izvjesnim eventualnim iz- mjenama, daje joj konačnu zakon- sku sankciju, Prema tome naša je dr- žava svedjer bila u stanju, da udo- Volji potrebi naše privrede i da za- rede novu carinsku tarifu. Normalno. bi bilo, da je naša drža- va, usvojila novu carinsku tarifu, takovom tarifom uputila se u trgo- vačke pregovore, U ovom slučaju, sve izmjene koje bi se bile učinile tekom pregovora a tih je . redovito uvijek dosta, bile bi stupile na snagu iek onda kad bi parlamenat odo- brio sam ugovor, , Medjutim naša je vlada išla sas- vim drugim putem, Ona je pregova- rala sa Italijom, ne na bazi jedne ta- rite koja bi već bila na snazi nego na temelju osnove jedne takove tarife, Sve izmjene i sve koncesije koje su učinjene Italiji unašaju se u samu os- Novu naše carinske tarife, Po tome carinska tarifa koja će se ovih dana da predloži Narodnoj skupštini i koja će odmah da stupi i na snagu identična je sa čarinskom tarifom koja je zaključena sa Italijom. . = Obzirom na iđentičnost te naše tarife, Italija će u najvažnijem dje- lu ugovora imati tu povlasticu, da će one odmah da stupe na snagu. Po- vlastice koje nama daje Italija, stu- Piti će na snagu tek onog dana kad se verificiraju ugovori. dakle negdje za nekoliko mjeseci ili čak i za g0- dinu dana, To je svakako jedna lo- ša strana samog ugovora i prouzro- kovana je time što je naša vlada ta- ko dugo odugovlačila sa novom ca- rinskom tarifom. Nova carinska tarifa znatno mje- nja dosađanje stanje. Prvo je, što je većina stavaka povišena za okru- predložila je narodnoj skupštini i sa POJEDINI BROJ 1.50, DIN, LIST Godišnja pretplata 80 Dinara. Za inozemstvo 200 Dinara. i utuživo u Dubrovniku, Oglasi po posebnoj tarifi, BROJ 25 - GOD. L glo 50. prema cerini koja sada 'va- ži. Osim toga kod mnogo artikala koji se sada uvoze bez carine ili sa niskom carinom, zaveđena je carin- ska zaštita. Još je važnija ustanova, da će se nova carina plaćati po fak- tičnom kursu našeg novca a ne kao sada po jednoj ažiji koja je za polo- vinu niža od pravog stanja naše valu- te. Sadanja carinska ažija iznaša 800% dočim je naša valuta pala za 1700%. pa prema tome faktična ca- rina iznaša tek polovinu od onoga što bi morala iznašati. Po novom zakonu. carina će se plaćati po pravom stanju naše valute, što zna- či dvostruko nego što je danas slu- čaj. Nu ako uočimo, da je sama ca- rina u svojim temeljnim stavovima povišena za popriječno 50% onda će carina u buduće da iznosi tri pu- ta više nego što je to sada slučaj. Ta nova carina loše će da djeluje na sam konsum i na cijene dočim će s druge strane da jače zaštiti našu in- dustriju i da joj pruži mogućnost da se održi prema inozemnoj konkurenci, Obzirom na dalmatinske prilike, Povoljno je u novom ugovoru da je onemogućen uvoz talijanskog vina, a nepovoljno je što u pitanju carine na cement i na tupiru naše stajališ- te nije u cijelosti. usvojeno, Ovim. ugovorom dobila je. konač- Ino naša privreda novu carinsku tari- fu. Industrija. je zadovoljna, jer joj ona pruža daleko veću zaštitu, kon- sumenti a i trgovci su nezadovoljni jer ona poskupljuje uvoz strane ro- be a time djeluje i na opću skupo- ću. Nu kao nigdje ni ovdje nije mo- Suće svakome udovoljiti. Naša indu- strija morati će sada tek da pokaže dali je dorasla novoj situaciji, Pro- blem je, dali će se poći putem no- VOg i jačeg razvitka ili će se pod okriljen jače carinske zaštite gledati, da se sa sadanjom produkcijom što više izrabe konsumenti. Dubrovnik, 16. VIL 1924, Dr. Ivo Belin. O IVU VO Talijanski napisao G MAVER, univ. prst. u Padovi. Na ostrvu sasvim odijeljenu od svijeta, tako da se čini da ga potpuno obavijaju mir i zaborav, ali ipak tako blisku strastima čovječanstva, koli- ko treba da njihova plima i oseka može stići do njegovih obala, žive zaboravljeni, koje je Carica spasla i bode i istine, Oni žive sretni u Nioj i za Nju 1 ona se pojavljuje, žalosna i kra- ljevskog dostojanstva, da ponovno vidi grob sina, koga su ubili njegovi neprijatelji i da živi“ usred sreće svoje nove djece, Prolaze dani u veselju između mla- desti koja kliče velikoj dobročinite. ljici. Ah eto, odjednom, veliki kan- nevine a SNOVICU. (7) države. Vladarica bi da skoro popu- sti, ali se Majka odupire jakom is- kušenju. Ona ne potpisuje i razdire ratnu objavu. Na Ostrvu zaboravi mir je spasen. Ali sve ono što je, po neizbrisivoj tradiciji, sjećalo snage prošlosti, bi- va slomljeno od ove skrajne kušnje. Vrtlar se ubija; aisama Carica o- sjeća da se ne može osloboditi ad ne- umoljive sudbine. Vremena još nijesu dozrela za pot- punu slobodu >U šestoj nenapisamoj Pojavi ovih Misterija kanio sam pa- ko da prikažem i konačnu pobjedu Omladine nad lješom Prošlosti«, Kada se pomisli, da je ovo djelo bilo napisano u pramaljeću 1914., da celar_ njezina carstva (ovdje, na (Ostrvu zaboravi« nema hierarhija, i uz mladost živi samo Mag-Pjesnik i Vrtlar) dolazi da poruši magijski mir onog začarenog boravka, On traži od carice da potpiše objavu rata nepri- Treba osvetiti ubojstvo caričina muža i sina, obno- kojima se: malo“ kasnije rasplamta veliki sudar, zastalno nije pretjerano govoriti, kako je već netko drugi re- kao, o proročanskoj' moći pjesnika. Bez sumnje se tim drama okorišćuje i postaje zanimljivom zbog pjesniko- se u njem predosjeća svjetski rat, da su gotovo tačno označeni obrisi u nama poštovanje prama ovim prizo- rima pisanim sa strašću proricanja. Ali ipak sve skupa nas ne oslobađa utiska da je ovo djelo, koje je u za- misli pjesmikovoj imalo da postane sintezom života intenzivno pjesni- čkog, ostalo fragmentom. Za rata Vojnović je prisiljen na muk. A ta- kođer iza rata trebalo mu je vreme- na da ponovno nađe onu strasnu žur- bu, koja mu bijaše u same tri godine kazala u pero, njemu tako brižljivu i sporu, tri drame: Gospođu sa sunco- kretom, Lazarevo Vaskresenje i Im- vrijeme i razne zgode nagomilale, tinjanju tek Posljednji ostaci žeravi- ce, koja je jednom veselo iskrila. U ovoj idili nema ni simbola ni alegori- ja: život, što prolazi i ne povraća se, ako ne zbog hira, simbol je, dovoljan sam sebi. Ono što sada zanima pje- snika, jeste da razotkrije: zašto glas kod onoga, koji je osamljen u svojim uspomenama, lagano drhšće, zašto oko onoga, koji bi htio da Živi, ču- dno se krijesi, i kuda bludi pogled djevojke, koja umire prije nego je Peratrix, Tek svršetkom 1922, izašla je nje- gova nova drama: Maškarate ispod kuplja, »tri časa jednog pokladnog scherza«. (O ovom sam _ djelu pisao detaljnije u rivisti »Il Brennero«, sv, X. (1923.) str. 120—123, Iza dugog intermezza pjesnik se povraća svo- joj prvoj. ljubavi: Dubrovniku, mr- tvom gradu«, i Povraća se sa idilom, u kojoj je izobilju dao svoju dobroćudnu i sje- tnu čuvstvenost i svu drhtavu nostal- . giju svoga mučenog duha. Ovdje su kao uspavane velike strasti prethod- viti ugled i spasti dostojanstvo i čast ve vidovitosti, I povećava također u rih drama, i pod pepelom što su ga zapravo i živjela, U nekoj gospodskoj kući u Du- brovniku, gdje iz svakog ugla, iz naj- neznatnije sitnice namještaja, pače iz naglaska ovih dviju vladika — Jele i Mare —- koje tu stanuju, odiše onaj simpatični dah starih stvari, na koji- ma su počivali toliki pogledi i koje su doticale tolike ruke, povratak po- kladnog utornika donio: je živ drhtaj bezbrižnog veselja, koje izazivlje prošle uspomene i budi ih, ponovno na život: u malo ura što ih pruža »Scherzo« između druge i pete po- podne. Ali idila ima svoju malu veliku tragediju. Anica, kozica, koju veoma