Strana 2. »DUBROVAČKI LIST« 7 Sa našeg tržišta. ŽITO I BRAŠNO. Tendencija cijena na žitnom trži- štu veoma čvrsta, sa dosta znatnim povišicama. Dovozi su uslijed polj- skih radnja maleni. U starom brašnu osjeća se pomanjkanje, jer mlinovi sa novim žitom rmijesu počeli da rade, a starih zaliha nema, Novosadska burza notirala je dne 17.0. m: Stara pšenica Din. 330. do 340. Nova pšenica 312,50 do 322.50. Ku- kuruz Din. 245. Brašno broj 0 Din. 500. Sve to franko vojvogjanska stanica, isplata uz duplikat teretnog lista, mjera na utovarnoj stanici, Cijene u Gružu; Brašno 0gg/610; Og/590; 2/550; 5/520; 6/460. Kukuruz 325; zob 340; mjera u Gružu, sve franko pod parobrod ili vagon Gruž. KOLONIJALNA ROBA: Šećer, Cijene za staru produkciju čvrsto se drže. U Trstu notira kri- stalni šećer Lstg. 27.50, a kockasti Lstg 29.50 do Lstg 30. Za novu pro- dukciju prave se zaključci na bazi od Lstg 22.50. U Gružu su zalihe šećera veoma malene, a i konsum je dosta malen, akoprem obzirom na sezonu ukuhavanja voća bi se očekivalo ve- ći potrošak u ovom predmetu. Cije- ne u Gružu za kristalni šećer Din. 19; za kockasti Din. 20.50. Kava, Artikel veoma čvrst sa ten- dencijom k povišici. Cijene u Gružu za Rio kavu od Din. 39; do Din. 41; Minas Din, 42 do 43; a Santos Din. 44, Pirinač, Cijene ovom artiklu povi- suju, ali u Gružu su ostale stare ci- jene jer imade dovoljne zalihe robe. Sapun. Cijene veoma čvrste, Iz Francuske javljaju. velike povišice. tako da se danas prodaje u Gružu 72% marsiljski sapun od Din. 16,50 do Din. 17.50, Maslinovo Ulje. Prošle sedmice bilo je nešto potražnje za ovim arti- klom, ali izgleda da se je podmirila, jer pri koncu sedmice je već potraž- nja jenjala. Ljudi ograničuju potro- šak u ovom artiklu na samu prijeku potrebu. Rod maslina očekuje se u našim stranama veoma obilat, a ta- kogjer prema vijestima koje stižu iz Italije i iz Albanije očekuje se i tamo bogati rod. Mliekarsko-sirarski tečaj na Biokovu. Na Biokovu svake godine dolaze na pašu velika stada ovaca iz Ma- karskog Primorja, koja proborave na onim vrhuncima i visoravnima od proljeća do jeseni, U proljeću i po- četkom ljeta izmuzu se tamo znatne količine mlijeka, od kojih se je do sada pravio jedan sir ne najbolji, pretvrd i obično sa kakvom manom, tako da u trgovini nije bio cijenjen potpuni alat za pravljenje sira pak, kad su se na tečaju dovoljno uvjež- bali, počeli su da rade samostalno svaki u svojem toru ali su ih za prve dane pohodili gg. Brož i Vesijak da pregledaju njihov rad i da im podadu potrebite upute, Na samom tečaju usireno je stotinjak komada sira. Učesnici su se uvježbali također i u vađenju skorupa od sirutke, u onako, kako što bi mogao da bude, kad bi se malo bolje priređivao. Imajući u vidu veliku korist, što bi pučanstvo Makarskog Primorja mo- glo da ima od sira, kada bi se isti ra- cionalnije priređivao, tako da mu se podigne cijena, i od iskorišćava- nja mljekarskih otpadaka, Veliki Žu- pan je naredio, da se ove godine ob- drži na toj planini jedan mljekarsko- sirarski tečaj. Tečaj su obdržavali stručnjaka za mljekarstvo i sirarstvo $osp. Oldrih Brož sa gosp. drž. eko- nomom Antunom Vesijakom iz Ma- karske i to od 17 do uključivo 26 juna ove godine, u predjelu »Lađe- na« na Biokovu. Tečaju je prisustvovalo 30 redovi- tih učesnika i učesnica i do 90 izvan- rednih, Učesnici bi svako jutro do- nosili svoje mlijeko i tu na tečaju bi ga sirili, pak bi nosili natrag doma svoj već dogotovljeni sir. Svaki je pravljenju maslaca i t. d, Jedan kraći tečaj obdržavan je u Kotiškim Stajama na Kupušnjaku a pregledana je i Strbinjska špilja, ko- ja je vrlo zgodna za čuvanje sira jer je u njoj temperatura uvijek prilično konstantna. Divota je bila vidjeti s kakvim in- teresom i zamosom se je svako jutro mladež sakupljala okolo svojih pre- davača te iz raznih torova_ i staja rasijanih po vrletnom Biokovu, do- nosili tek izmuzeno mlijeko, Svi su se učesnici sa harnošću i priznanjem rastavili od svojih učitelja gg. Broža i Vesijaka a ovi su bili potpuno za- dovoljni sa uspjehom tečaja. Molimo gosp. Velikog Župana da bi raspoložio, da se dojduće godine obdrži još jedan ovakav tečaj na Bi- okovu, neka se poveća četa vještih sirara i neka oni koji su već poha- đali ovaj tečaj budu imali prigode, da učesnik primio besplatno po jedan se još bolje usavrše, Filoksera Koncem prošlog mjeseca je obla- sni poljoprivredni referent g. Marčić konstatirao nekoliko jakih zaraza filoksera u vinogradima odlomka Blata na otoku Mljetu. Ognjišta su tako jaka, da su sigurno još prošle godine bila očita. Filoksera nam se primiče sa sjevera pa kako se širi na kopnu, jednakom brzinom prolazi od ostrva do ostrva, tako da niti ovaj prilično udaljeni i sa vrlo slabim ko- munikacijama spojeni otok, nije bio pošteđen. Vinogradari Mljeta nemaju više da se zanašaju nikakvim nadama, već da .Babinopolje (Mljet), 19 VI, 1924. Od 13 do uključivo 19 februara 1924 obdržavao je državnj ekonom sreza dubrovačkoga najavljeni te- čaj iz maslinarstva u Babinompolju, središtu otoka Mljeta. Tečaju je prisustvovalo 15 seljaka i to 13 iz Babinogpolja, 1 iz Goveđa- ra i 1 iz Polača, Bez obzira na razne poteškoće sa strane vlasnika maslina, pak mnogih seljaka i seljakinja, koji su na razne načine izrugivali najavljeni rad, g. e- konom Mladinov je koli učesnike tečaja, toli sve one koji bi dolazili da gledaju i slušaju, mirno i očinski sa- vjetovao i upućivao u svim važnm radnjama oko uzgoja maslina, Za vri jeme tečaja, pak u privatnom razgo- votu, 6. Mladinov je svojim tumače- njem i pokazivanjima uvjerio ne sa- mo učesnike, nego i mnoge seljake o velikoj koristi razumnog uzgoja mas- lina dokazujući kako količana i kak voća roda (ulja) ne ovisi o broju sta bala maslina, nego o radu i njegi maslina, Pri svršetku tečaja spomenuo je tiječi nekog starog pisca, koje se od- nose na njegu masline i to: . »Tko radi oko masline, traži plod; Tko gnoji maslinu, prima plod; Tko klaštri maslinu, pospješuje plod.«— Učesnici tečaja primili su besplat- Broj 25. na Mljetu. prionu oko obnove vinograda na američkoj podlozi. Ovom prigodom riogu da poboljšaju rad okolo loze i: da prigodom kalamljenja selekcioni- raju domaće sorte loze. Budu li se na vrijeme latili posla i racionalnog rada neće ni malo žaliit, što im se je pojavila filoksera, jer će vinogra- di na američkoj lozi biti mnogo bolji, rodniji i bolje će vino davati, nego li prije domaća loza, Upozorujemo vinogradare u Du- brovačkom Primorju na pogibelj ko- ja im prijeti; neka ne sade više do- maću lozu već samo američku. Klaštrenje maslina na Mlietu. ! : . no potpuni maslinarski alat i neke poučne knjige iz maslinarstva. Ovdje moram istaknuti da su o- klaštrene masline pri ovogodišnjem tečaju bile pretežno u slabim polo- žajima i zemljama, skroz zapuštene, gnjile i presuhe. Sa svim tim već ove godine koli- čina rese i ploda koji je ostao, naj- bolji su nam dokaz o koristi pravo- dobnog i razumnog rada oko masli- na, Jer, dok na oklaštrenim, pog- nojenim i okopanim maslinama ima dosta ploda, to na neklaštrenim i ako u dobroj zemlji i polju nema sko | ro ništa ploda. Želim da se ova korisna pouka g. ekonoma Mladinova šta više i brže proširi među svim Mljećanima, a naj više među onima koji gledaju, ali ne će da vide, te slušaju, ali neće da čuju. Radimo i manje, ali dobro, pak. će nam svima biti bolje. Poslušajmo svaki njegov savjet, a zaboravimo naše stare pogreške osobito što se tiče obnove vinograda. Ne sadimo domaću lozu, već amerikansku pra- ma uputama, jer kako je i pri tečaju rekao, filoksera je sigurna na Mlje- tu sudeć po nekim vanjskim znako- vma loze. Moguće da filokseru do jematve službeno ustanovi. Dakle otvorimo oči i temeljitim svijesnim radom pođimo napred! Stražičić Stijepan, Pristanište Primamo ovaj dopis: Na Zelenici ima samo osamdeset metara izrađene obale, pak i ako ima sva sila lađa, koje čekaju na utovar drva izvoznog, to jedva može jedna da pristane uz obalu. Zaludu je postavljeno nekoliko redova tračnica u Zelenići uz samo u Zelenici. more u duljini od 1200 metara, dok s druge strane tračnica prostire se veliko zeleničko polje, koje bi bilo dovoljno za smještaj čitavog našeg izvoznog drva, i zaludu se nalaze nekoliko ogromnih najsolidnijih ma- Sazena, koji se neiskorišćavaju. Za- ludu je iz 7% zajma investicijonog vole nesamo družice koje stanuju »ispod kuplja«, već također i dvije vladike, — istrošena od sušice pola- gano se gasi, dok dolje, u dvornicu, raskošno rasvijetljenu, dolaze i od- laze krabulje da plešu, čavrljaju, obnavljajući u šali i pod maskom da- leku prošlost. Prije posljednjeg izdi- saja sedamnaestogodišnja djevojčica dobija poljubac, prvi i posljednji, od onog koga je neprestano zazivala u svojoj sporoj agoniji. Zbog tog poljup- ca Jele, usidjelica, smatra je sret- nom. Ona nije imala ni toliko života, jer stroga dubrovačka patricijska predaja rastavila je od čovjeka, ko- ga je ona jedinog u mladosti ljubila. To je najjednostavnija, a istodobno najganutljivija drama koju je napisao Vojnović. Još jednom obnavlja se u pjesnikovoj fantaziji, gledan kroz suze i obnovljen sa mnogo ljubavi i mnogo sućuti, njegov »piccolo mondo antico«., Ovim se djelom dovršava dosadaš- nji Vojnovićev književni rad koji je sav na drami, ako se ne uračunaju prvi pokušaji u noveli, zatim sedam soneta i dva spjeva. Ljubav za požorište potječe u Voj- novića već od prve mladosti, kada bijaše kazališni kritik jednog zagre- bačkog dnevnika, U njegovim pr- vin novelama prevlađuje opisni ele- menat, ali živahnost i okretnost _di- jaloga, sklonost k jedroj karakte. rizaciji pojedinih lica upućuju nas da predosjećamo budućeg pisca dra- ma koji je kroz »Psichy« i »Ekvino- cij« stekao vrlo izrazitu fiziognomiju, Vojnović se, ponajprije, odriče svih onih tehničkih sredstava koja svesrdno ne odgovaraju njegovu umjetničkom temperamentu, dok se on naprotiv, smjelo, ne ustručava da traži nove dramatske efekte, svaki put kada mu se to učini potrebitim da bolje izrazi svoje duševno stanje, Zapletajem i dramatskim sukobom on se samo onda zanima, ako mu se ovi dobrovoljno pokažu, inače, on ih nesamo ne traži, nego im se uklanja. Pače promjene lica, koja on stvara, a tako i njihov razgovor imadu, i nerijetko, sporednu vrijed- nost, dok se na njihovu mjestu uzdi- žu predmeti i stvari, što su često »drammatis personae« — ni manje ni više od samih lica, a i muk je pogje- kada nemanje bitan od razgovora. I kako treba dati stvarima pokret i moć govora, nek mi se ne zamjeri na praznoj riječi, mir, didaskalije ima- ju u njegovim dramama veoma ve- liku znamenitost i sasvim osobito značenje. Da pravo osvijetlimo one elemente koji se ne mogu izmjeriti u bivanju, iščezavanju i postajanju, Vojnović ne može a da se obilato ne posluži opisnim analizama, bez kojih čitalac ili gledalac ne može ni vidjeti ni osjetiti njegovu umjetnost tako, kako je vidi i osjeća on na »ma- lenoj (dasci-) poklopnici svoje duše«, Da postigne ovu svrhu nijesu mu dovoljne kratke izreke koje tumače pokret, riječ ili akcenat; ne polaze mu za rukom kao dovoljni scenski opisi, »intermezzi«, već nadodava »uvode«, »prologe« i »preludije« i usto, komente svojoj drami (napr, pisma »Onoj koja ode«) i, naposljet- ku, pjesme, kao i sonete, što tumače i bilježe Dubrovačku Trilogiju kao njezine predteče, Nažalost, ne mogu u ovoj radnji cjelovito iznijeti veličanstven Pro- log Maškarate ispod kuplja, ili »ouveture« Gospođe sa suncokretom ili stranice koje prethode Na teraci« ovdje se, k6 u jednoj vrlo sretnoj stramputici (naprečac) unaprijed u- živa čitava drama), ili nijemi prizor, bogat finom psihološkom intuicijom, u kojem je Gospođa sa suncokretom prisiljena da razotkrije Vitalu Mali. pieru svoje dvostruko biće. To su odlomci koji istrgnuti iz cjeline gube svoju vrijednost i svoju svježinu, = (Svršit će se).