Strana 2.

»DUBROVAČKI LIST«
7

Sa našeg tržišta.

ŽITO I BRAŠNO.

Tendencija cijena na žitnom trži-
štu veoma čvrsta, sa dosta znatnim
povišicama. Dovozi su uslijed polj-
skih radnja maleni. U starom brašnu
osjeća se pomanjkanje, jer mlinovi sa
novim žitom rmijesu počeli da rade, a
starih zaliha nema,

Novosadska burza notirala je dne

17.0. m:

Stara pšenica Din. 330. do 340.
Nova pšenica 312,50 do 322.50. Ku-
kuruz Din. 245. Brašno broj 0 Din.
500. Sve to franko vojvogjanska
stanica, isplata uz duplikat teretnog
lista, mjera na utovarnoj stanici,

Cijene u Gružu; Brašno 0gg/610;
Og/590; 2/550; 5/520; 6/460. Kukuruz
325; zob 340; mjera u Gružu, sve
franko pod parobrod ili vagon Gruž.
KOLONIJALNA ROBA:

Šećer, Cijene za staru produkciju
čvrsto se drže. U Trstu notira kri-
stalni šećer Lstg. 27.50, a kockasti
Lstg 29.50 do Lstg 30. Za novu pro-
dukciju prave se zaključci na bazi od
Lstg 22.50. U Gružu su zalihe šećera
veoma malene, a i konsum je dosta

malen, akoprem obzirom na sezonu
ukuhavanja voća bi se očekivalo ve-
ći potrošak u ovom predmetu. Cije-
ne u Gružu za kristalni šećer Din.
19; za kockasti Din. 20.50.

Kava, Artikel veoma čvrst sa ten-
dencijom k povišici. Cijene u Gružu
za Rio kavu od Din. 39; do Din. 41;
Minas Din, 42 do 43; a Santos Din.
44,

Pirinač, Cijene ovom artiklu povi-
suju, ali u Gružu su ostale stare ci-
jene jer imade dovoljne zalihe robe.

Sapun. Cijene veoma čvrste, Iz
Francuske javljaju. velike povišice.
tako da se danas prodaje u Gružu
72% marsiljski sapun od Din. 16,50
do Din. 17.50,

Maslinovo Ulje. Prošle sedmice
bilo je nešto potražnje za ovim arti-
klom, ali izgleda da se je podmirila,
jer pri koncu sedmice je već potraž-
nja jenjala. Ljudi ograničuju potro-
šak u ovom artiklu na samu prijeku
potrebu. Rod maslina očekuje se u
našim stranama veoma obilat, a ta-
kogjer prema vijestima koje stižu iz
Italije i iz Albanije očekuje se i tamo



bogati rod.



Mliekarsko-sirarski tečaj na Biokovu.

Na Biokovu svake godine dolaze
na pašu velika stada ovaca iz Ma-
karskog Primorja, koja  proborave
na onim vrhuncima i visoravnima od
proljeća do jeseni, U proljeću i po-
četkom ljeta izmuzu se tamo znatne
količine mlijeka, od kojih se je do
sada pravio jedan sir ne najbolji,
pretvrd i obično sa kakvom manom,
tako da u trgovini nije bio cijenjen

potpuni alat za pravljenje sira pak,
kad su se na tečaju dovoljno uvjež-
bali, počeli su da rade samostalno
svaki u svojem toru ali su ih za prve
dane pohodili gg. Brož i Vesijak da
pregledaju njihov rad i da im podadu
potrebite upute, Na samom tečaju
usireno je stotinjak komada sira.

Učesnici su se uvježbali također i
u vađenju skorupa od sirutke, u



onako, kako što bi mogao da bude,
kad bi se malo bolje priređivao.
Imajući u vidu veliku korist, što bi
pučanstvo Makarskog Primorja mo-
glo da ima od sira, kada bi se isti ra-
cionalnije priređivao, tako da mu
se podigne cijena, i od iskorišćava-
nja mljekarskih otpadaka, Veliki Žu-
pan je naredio, da se ove godine ob-
drži na toj planini jedan mljekarsko-
sirarski tečaj. Tečaj su obdržavali
stručnjaka za mljekarstvo i sirarstvo
$osp. Oldrih Brož sa gosp. drž. eko-
nomom Antunom Vesijakom iz Ma-
karske i to od 17 do uključivo 26
juna ove godine, u predjelu »Lađe-
na« na Biokovu.

Tečaju je prisustvovalo 30 redovi-
tih učesnika i učesnica i do 90 izvan-
rednih, Učesnici bi svako jutro do-
nosili svoje mlijeko i tu na tečaju bi
ga sirili, pak bi nosili natrag doma
svoj već dogotovljeni sir. Svaki je

pravljenju maslaca i t. d,

Jedan kraći tečaj obdržavan je u

Kotiškim Stajama na Kupušnjaku a
pregledana je i Strbinjska špilja, ko-
ja je vrlo zgodna za čuvanje sira jer
je u njoj temperatura uvijek prilično
konstantna.
Divota je bila vidjeti s kakvim in-
teresom i zamosom se je svako jutro
mladež sakupljala okolo svojih pre-
davača te iz raznih torova_ i staja
rasijanih po vrletnom Biokovu, do-
nosili tek izmuzeno mlijeko, Svi su se
učesnici sa harnošću i priznanjem
rastavili od svojih učitelja gg. Broža
i Vesijaka a ovi su bili potpuno za-
dovoljni sa uspjehom tečaja.

Molimo gosp. Velikog Župana da
bi raspoložio, da se dojduće godine
obdrži još jedan ovakav tečaj na Bi-
okovu, neka se poveća četa vještih
sirara i neka oni koji su već poha-
đali ovaj tečaj budu imali prigode, da



učesnik primio besplatno po jedan

se još bolje usavrše,

Filoksera

Koncem prošlog mjeseca je obla-
sni poljoprivredni referent g. Marčić
konstatirao nekoliko jakih zaraza
filoksera u vinogradima odlomka
Blata na otoku Mljetu. Ognjišta su
tako jaka, da su sigurno još prošle
godine bila očita. Filoksera nam se
primiče sa sjevera pa kako se širi na
kopnu, jednakom brzinom prolazi od
ostrva do ostrva, tako da niti ovaj
prilično udaljeni i sa vrlo slabim ko-
munikacijama spojeni otok, nije bio
pošteđen.

Vinogradari Mljeta nemaju više da
se zanašaju nikakvim nadama, već da

.Babinopolje (Mljet), 19 VI, 1924.

Od 13 do uključivo 19 februara
1924 obdržavao je državnj ekonom
sreza dubrovačkoga najavljeni  te-
čaj iz maslinarstva u Babinompolju,
središtu otoka Mljeta.

Tečaju je prisustvovalo 15 seljaka
i to 13 iz Babinogpolja, 1 iz Goveđa-
ra i 1 iz Polača,

Bez obzira na razne poteškoće sa
strane vlasnika maslina, pak mnogih
seljaka i seljakinja, koji su na razne
načine izrugivali najavljeni rad, g. e-
konom Mladinov je koli učesnike
tečaja, toli sve one koji bi dolazili da
gledaju i slušaju, mirno i očinski sa-
vjetovao i upućivao u svim  važnm
radnjama oko uzgoja maslina, Za vri
jeme tečaja, pak u privatnom razgo-
votu, 6. Mladinov je svojim tumače-
njem i pokazivanjima uvjerio ne sa-
mo učesnike, nego i mnoge seljake o
velikoj koristi razumnog uzgoja mas-
lina dokazujući kako količana i kak
voća roda (ulja) ne ovisi o broju sta





bala maslina, nego o radu i njegi
maslina,

Pri svršetku tečaja spomenuo je
tiječi nekog starog pisca, koje se od-
nose na njegu masline i to: .

»Tko radi oko masline, traži plod;

Tko gnoji maslinu, prima plod;

Tko klaštri maslinu, pospješuje
plod.«—

Učesnici tečaja primili su besplat-

Broj 25.

na Mljetu.

prionu oko obnove vinograda na
američkoj podlozi. Ovom prigodom
riogu da poboljšaju rad okolo loze i:
da prigodom kalamljenja selekcioni-
raju domaće sorte loze. Budu li se
na vrijeme latili posla i racionalnog
rada neće ni malo žaliit, što im se
je pojavila filoksera, jer će vinogra-
di na američkoj lozi biti mnogo bolji,
rodniji i bolje će vino davati, nego li
prije domaća loza,

Upozorujemo vinogradare u Du-
brovačkom Primorju na pogibelj ko-
ja im prijeti; neka ne sade više do-



maću lozu već samo američku.

Klaštrenje maslina na Mlietu.

! : .
no potpuni maslinarski alat i neke
poučne knjige iz maslinarstva.

Ovdje moram istaknuti da su o-
klaštrene masline pri ovogodišnjem
tečaju bile pretežno u slabim polo-
žajima i zemljama, skroz zapuštene,
gnjile i presuhe.

Sa svim tim već ove godine koli-
čina rese i ploda koji je ostao, naj-
bolji su nam dokaz o koristi pravo-
dobnog i razumnog rada oko masli-
na, Jer, dok na oklaštrenim, pog-
nojenim i okopanim maslinama ima
dosta ploda, to na neklaštrenim i
ako u dobroj zemlji i polju nema sko |
ro ništa ploda.

Želim da se ova korisna pouka g.
ekonoma Mladinova šta više i brže
proširi među svim Mljećanima, a naj
više među onima koji gledaju, ali ne
će da vide, te slušaju, ali neće da
čuju.

Radimo i manje, ali dobro, pak. će
nam svima biti bolje.  Poslušajmo
svaki njegov savjet, a zaboravimo
naše stare pogreške osobito što se
tiče obnove vinograda. Ne  sadimo



domaću lozu, već amerikansku pra-
ma uputama, jer kako je i pri tečaju
rekao, filoksera je sigurna na Mlje-
tu sudeć po nekim vanjskim znako-
vma loze. Moguće da filokseru do
jematve službeno ustanovi. Dakle
otvorimo oči i temeljitim svijesnim
radom pođimo napred!



Stražičić Stijepan,



Pristanište

Primamo ovaj dopis:

Na Zelenici ima samo osamdeset
metara izrađene obale, pak i ako
ima sva sila lađa, koje čekaju na
utovar drva izvoznog, to jedva može
jedna da pristane uz obalu.

Zaludu je postavljeno nekoliko

redova tračnica u Zelenići uz samo

u Zelenici.

more u duljini od 1200 metara, dok
s druge strane tračnica prostire se
veliko zeleničko polje, koje bi bilo
dovoljno za smještaj čitavog našeg
izvoznog drva, i zaludu se nalaze
nekoliko ogromnih najsolidnijih ma-
Sazena, koji se neiskorišćavaju. Za-
ludu je iz 7% zajma investicijonog









vole nesamo družice koje stanuju
»ispod kuplja«, već također i dvije
vladike, — istrošena od sušice pola-
gano se gasi, dok dolje, u dvornicu,
raskošno rasvijetljenu, dolaze i od-
laze krabulje da plešu, čavrljaju,
obnavljajući u šali i pod maskom da-
leku prošlost. Prije posljednjeg izdi-
saja sedamnaestogodišnja djevojčica
dobija poljubac, prvi i posljednji, od
onog koga je neprestano zazivala u
svojoj sporoj agoniji. Zbog tog poljup-
ca Jele, usidjelica, smatra je sret-
nom. Ona nije imala ni toliko života,
jer stroga dubrovačka patricijska
predaja rastavila je od čovjeka, ko-
ga je ona jedinog u mladosti ljubila.
To je najjednostavnija, a istodobno
najganutljivija drama koju je napisao
Vojnović. Još jednom obnavlja se u
pjesnikovoj fantaziji, gledan kroz
suze i obnovljen sa mnogo ljubavi i
mnogo sućuti, njegov »piccolo mondo
antico«.,
Ovim se djelom dovršava dosadaš-

nji Vojnovićev književni rad koji je
sav na drami, ako se ne uračunaju
prvi pokušaji u noveli, zatim sedam
soneta i dva spjeva.

Ljubav za požorište potječe u Voj-
novića već od prve mladosti, kada
bijaše kazališni kritik jednog zagre-
bačkog dnevnika, U njegovim  pr-
vin novelama prevlađuje opisni ele-
menat, ali živahnost i okretnost _di-
jaloga, sklonost k jedroj karakte.
rizaciji pojedinih lica upućuju nas
da predosjećamo budućeg pisca dra-
ma koji je kroz »Psichy« i »Ekvino-
cij« stekao vrlo izrazitu fiziognomiju,

Vojnović se, ponajprije, odriče
svih onih tehničkih sredstava koja
svesrdno ne odgovaraju njegovu
umjetničkom temperamentu, dok se
on naprotiv, smjelo, ne ustručava da
traži nove dramatske efekte, svaki
put kada mu se to učini potrebitim
da bolje izrazi svoje duševno stanje,
Zapletajem i dramatskim sukobom
on se samo onda zanima, ako mu



se ovi dobrovoljno pokažu, inače,
on ih nesamo ne traži, nego im se
uklanja. Pače promjene lica, koja
on stvara, a tako i njihov razgovor
imadu, i nerijetko, sporednu vrijed-
nost, dok se na njihovu mjestu uzdi-
žu predmeti i stvari, što su često
»drammatis personae« — ni manje ni
više od samih lica, a i muk je pogje-
kada nemanje bitan od razgovora. I
kako treba dati stvarima pokret i
moć govora, nek mi se ne zamjeri
na praznoj riječi, mir, didaskalije ima-
ju u njegovim dramama veoma ve-
liku znamenitost i sasvim osobito
značenje. Da pravo osvijetlimo one
elemente koji se ne mogu izmjeriti
u bivanju, iščezavanju i postajanju,
Vojnović ne može a da se obilato
ne posluži opisnim analizama, bez
kojih čitalac ili gledalac ne može ni
vidjeti ni osjetiti njegovu umjetnost
tako, kako je vidi i osjeća on na »ma-
lenoj (dasci-) poklopnici svoje duše«,



Da postigne ovu svrhu nijesu mu

dovoljne kratke izreke koje tumače
pokret, riječ ili akcenat; ne polaze
mu za rukom kao dovoljni scenski
opisi, »intermezzi«, već  nadodava
»uvode«, »prologe« i »preludije« i
usto, komente svojoj drami (napr,
pisma »Onoj koja ode«) i, naposljet-
ku, pjesme, kao i sonete, što tumače
i bilježe Dubrovačku Trilogiju kao
njezine predteče,

Nažalost, ne mogu u ovoj radnji
cjelovito iznijeti veličanstven  Pro-
log Maškarate ispod  kuplja, ili
»ouveture« Gospođe sa suncokretom
ili stranice koje prethode Na teraci«
ovdje se, k6 u jednoj vrlo sretnoj
stramputici (naprečac) unaprijed u-
živa čitava drama), ili nijemi prizor,
bogat finom psihološkom intuicijom,
u kojem je Gospođa sa suncokretom
prisiljena da razotkrije Vitalu Mali.
pieru svoje dvostruko biće. To su
odlomci koji istrgnuti iz cjeline gube
svoju vrijednost i svoju svježinu,

= (Svršit će se).