POŠTARINA PLAČENA, Urednik: Dr. MATIJA VIDOEVIĆ, Odgovorni urednik: STIJEPO M. BJELOVUČIĆ. 26. JULA 1924. ENGLEZI u DUBRO DUBROVAČKI SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK POJEDINI BROJ 1.50, DIN. | LIST Godišnja pretplata 80 Dinara. Za inozemstvo 200 Dinara. Plativo | utuživo u Dubrovniku, Oglasi po posebnoj tarifi, VNIKU. BROJ 26 - GOD. I. Proglas dubrovačke općine prigodom dolaska engleske flote u Dubrovnik na prvoj službenoj posjeti našoj kraljevini. — Veze i dedirne tačke Dubrovnika sa Engleskom na historijskom, privrednom, kulturnom God save the King! DUBROVČANI! Naš Dubrovnik, kome je prošlost prepletena tolikim znamenitim do- gađajima, ove dane doživljuje opet jednu rijetku, veliku slavu..., u gruške vode dolaze, da pohode na- šu novu državu, nepobjedivi ratni brodovi Njegovog Veličanstva, veli- kog Kralja Gjorgja V. i svjetskog Carstva Velike Britanije. Nije ovo prvi put, da se mi Du- brovčani upoznajemo sa «engleskom velikom Vlasti. Za treće krstaške vojne viteški i junački Kralj Ričard »Lavljeg srca«, kad se vraćaše iz Palestine, gdje bi- jaše svojim junaštvom zadivio čitav Istok 1 Zapad, skloni se, olujom za- tečen, u Dubrovnik: da bi počimuo i ispunio zavjet. Blaženoj Bogorodici, što joj ga bješe. obećao, izbjegne li onoj pogibiji, Primljen u našem gra- du svim mogućim počastima od vla- stele i naroda, kako se to dolikova- lo tako velikom vladaru, sagradi nam Hram izvanredne ljepote u čast »Gospi Velikoj«, kojim su / se. naši stari pravom svuda ponosili sve do velikog potresa god. 1667, kada hu- dim udesom Hram taj bi u onoj op- ćoj katastrofi posve porušen, Početkom XIV, vijeka, kad se he- reza manihejska proširila i po novo- stečenim. zemljama dubrovačke: re- publike, među glasnicima Božje ri- ječi nalazimo i jednog vrijednog sina engleskog naroda. blaženoga Ivana ab Amglia«, koji sa svojim satrud- benikom Andrijom Sardincem pripo- maže uvelike dubrov. republici u suzbijanju one hereze, Učen, skro- man i požrtvovan, sveta života obrši svoj život u Stonu. (kraj Dubrovni- ka), gdje je i sahranjen, dok velika mu osta uspomena i čašćenje u na- rodu, Polovinom XV. vijeka < trgovački odnošaji između engleskog velikog naroda i Dubrovnika bivaju sve živ- li i prijateljskiji. Ttgovci dubrova- čki pohađaju uvelike britanska ostr- . Va, za izmjenu svoje trgovine sa En- Sleskom. Trgovci pak 'engleski u XVI. v, osobito pohađaju Dubrovnik i time doprinose mnogo. cvatu naše trgovine. i uzajamnom poznavanju i prijateljstvu, Odnošaji između ova dva naroda bijahu tako iskreni 1 pri- iateljski,; da su znameniti vladari engleski: Karlo 1., Jakov L i IL, te Gjorgje L. M. i 1IL, a zatim veliki po- kitičar Oliver Cromwell, štitili 1 oba- suli privilegijama “po svim morima svijeta. dubrovačku zastavu . Sv. Vlaha. ; Nijesu samo trgovački < odnošaji vezivali ova dva naroda veći dušev- ni, kulturni saobraćaji. Marin Getal- dić (nadimkom »Bete«), vlastelin du- brevački,. znamenit . matematičar XVL.i XVIL v., u mnogočem i pret- hodnik glasovitog: filozofa i matema- tičara Descartes-a, žedan znanja pu- tuje cijelom Evropom, te se dvije g0- dine zadržava radi nauke u Engle- skoj, Koliko je njegov matematičko- fizikalni rad bio tamo uvažen, doka- zom je okolnost, što je poznati em- gleski matematičar V, Oughtred u svojim »Opuscula mathematica« g. 1677. opširno ekscerpirao i Getaldi- ćevo veliko djelo »Promotus Archi- međes«. koje je bilo dugo predme- tom obuke u glasovitom kr. kolesi- ju u Cantabridge-u, — Uz njega dru- gi svijetli um na podfučju egzaktnih nauka XVIII. v,, dubrovački puča: nin, Rugjer Bošković, gorljivi prista: ša i štovalac velikog 1. Newtona i duboki poznavalac čuvenog engle- skog astronoma E, Halley-a, probo- ravio je na svojim znanstvenim pu- tovanjima i u Londonu god. 1760., gdje je u svim učenim krugovima bio prijazno dočekan, primljen i slu- šan, te počašćen članstvom kr, uče- mog Društva, osnovanog u Oxfordu S. 1645., komu je on posvetio svoje znamenito djelo »De solis ac lunae defectibus«, izdano 'god. 1760. “u Londonu. Znanstvenom pozivu | en- gleskog astronomskog. učenog Dru- štva, da motri prelaz Venere g, 176f, Bošković se časno odazvao, objele- daniv'u Londonu o tom 'i raspravu: »Of the next transit of! Venus«, Ta- 10 je on poučavao u astronomiji i si- nove engleskog Kralja Gjorgja, a odlikovan je bio osobitim prijatelj- stvom vojvode.od Yorka. Njegovim su se teorijama bavili u Engleskoj učenjaci svjetskog glasa; kao: Prisi- ley, Dugald Stewart, Spencer, Thom- son, Maxwell i mnogi drugi. — Po- Slije smrti jednog od najglasovitijih evropskih liječnika Malpighi-ja lon- donska »Royal_Society« imenova odmah. g. 1697. na njegovo mjesto glasovitog Dubrovčanina liječnika Gjura Baglivi-ja, pokazajući time engleski učeni svijet, da ga nije ma- nje cijenio od samog Malpighi-ja. Koliko su bili srodni socijalno-po- litički nazori ovih. dvaju naroda, li- jepo nam dokazuje prijedlog javnog mišljenja u Engleskoj u XVIL v., za Cromwella, kad nekoji publicisti sa- vjetovaše engleskom narodu, da bi uzeo Dubrovnik za ugled sretne ali- janse. demokratskog duha sa aristo- kratskim ustavom. U povijesti velikog engleskog na: roda, poznatog kroz vijekove kao dičnog nosioca načela slobode i hu- manitarnosti, ističe se kao jedna od najsvjetlijih mu stranica, da je svje- sno i energično poradio za ukinuće tužne trgovine sa robljem. Ai Du- Brovčani, i mi potaknuti istim krš- ćanskim humanitarnim idealima, po- nosimo se, što je takav isti zakon bio izglasan u dubrovačkom senatu g. 1416." f Ako se naš grad može da ponosi svojom 'slobodom kroz 12 vijekova, tekovinama znanja i umjetnosti, koje mu punim pravom pribaviše časni naziv »Slovinska Atena«, isto se ta- ko ponosimo, da smo u kulturno-hu- manitarnim nazorima imali eto do- so dirnih tačaka sa velikim i plemeni- tim engleskim narodom, Dok su slavenske zemlje na bal- kanskom poluostrvu, u sferi osvaja- lačke. sile, gubile. kroz vijekove. re- dom i slobodu i civilizaciju, mala du- brovačka republika izgubi sve što nije mogla spasiti, ali spasi slobodu sebi a nebrojene blagodati poraže- nim drugaricama svoje krvi. Ali svr- hom XVIII, v. podiže se plameni vihar, prevrat, a.u onom krvayom vrtlogu skončanje i pad individualnog Du- brovnika, Grad naš opustošen, -osi- romašeun, iznuren neprestanim ..kon- tribucijama i. rekvizicijama . bijaše sličan čovjeku na umoru. U tom ga teškom. stanju zateče godina: 1813., kad.po Evropi bi proglašen rat za slobodu. naroda. : Poklik. »Sloboda!« oživi polumrtvi naš grad, a vlastela: zajedno s narodom zapodjenuše zad- nja borbu na život i smrt, Obećanja i poticanja bijaše im sa mnogo stra- na,ali pomoći ni od kuda, U tom me- Gunarodnom konfliktu englesko bro- dovlje, koje je pod glano koman- dujućim čuvenim admiralom Sir Joh- :tom Gore-om. poslije bitke pod Vi som, pobjedonosno krstarilo po Ja- dranu, kad doču, da se narod u na- šoj krajini diže na oružje za slobodu, vjerno viteškim tradicijama svog naroda, doplovi u naše luke, da dade svake ruke pomoći našim ustanici- ma, Zastava Sv. Vlaha zaleprša opet na više mjesta dubrov. teritorija, \pa i u gradu našem na >Orlandu« (stu- pu slobode). U Cavtatu ta bijela za- stava bi pozdravljena sa 21 topov- skim hitcem sa engleske fregate »Bacchant«, kojom zapovijedaše gla- soviti komodor Hoste. Englezi zdru- ženi sa dubrovačkim ustanicima, predvođenim = vlastelom = Pijerkom Bunićem i Ivom Natalićem, zapodje- nuše borbu za slobodu dubrovačku, i tom prilikom poteče krv dubrova- čka ispremiješana sa plemenitom krvlju engleskom, Koliko smo dakle zahvalni sjenama onda palih dubro- vačkih\patriota, toliko se više kla- niamo , z engleskih junaka su- dok Dubrovčani proli- Ča svoju slobodu, oni Plemenitu krv za još leal, za slobodu drugog 5 naroda, — Polovicom restade okupacija du- a sa strane Engleske, vrijeme bilo je zlatno agostanja i napretka ni dio otadžbine naše. Više u našim stranama ju uspomenu, upućujući “što je plemenito i ko- 1 tom ikakve svoje se- adinski proplanci pod oždom Karagjorgjem bu- začinje junačka borba je srpskog naroda, za- ojom odvažnošću i po- šitavu Evropu. Ostali Sla- strijskim režimom žesto- muti jedva su disali, iščeku- i političkom polju. jući osvetnike i pomoćnike. U to te- ško doba po nas pojavi se opet vi- teški engleski narod, sokoleći i poti- čući naš patnički narod na ustrajnu borbu. Na čelu tih plemenitih. .ve- oma zaslužnih duhova stoji veliki engleski. liberalni državnik, prijatelj malenih potlačenih naroda Lord W, E. Gladstone. On. goji iskreno, trajno prijateljstvo prema velikom djako- vačkom vladici Josipu J, Strossma- yeru, koji mu višekrat u pismima preporuča slobodu svih. Južnih Sla- vena, Uspješni. rad ,oko oslobođenja i napretka našeg. naroda sa strane engleskih nam odličnih. prijatelja, kao m pr. Arthura Evansa, Miss Eve: line Irby; Dr.a Setona- Watsona (Sco- tusa. Viatora), W. Steeda,/i dr. uz neprežaljenog našeg “svijetlog \bor- ca, & 1917. u Londonu ugašenog Fra- na Supila, — ostavio je duboke tra- gove u duši našoj, te se njihova dić- ču spominju s velikim čuvstvom zahvalnosti, Kad g. 1914. zaigra krvavo kolo čitavim svijetom, za ni jeđan narod ne bjehu nastupili teži dani. iskušenja kao za naš. troimeni narod. Srbi, Ervati.i Slovenci, kojima od davnine bijaše ideal: sjedinjenje ovog jednog troimenog naroda u jednu narodnu državu pod narodnom dinastijom, očekivahu sa strepnjom svršetak ra- ta, znajući da o tome ovisi ostvarenje tog svetog, vjekovnog ideala. Sva- kome je poznato, koliko je veliki en- gleski narod u on&m strašnom ratu doprinio, svojim sjajnim pobjedama, katastrofalnom slomu. | neprijatelj- skih saveznika, i zato im harno čo- vječanstvo duguje vijekom = zahval- nost. Tu im ponapose duguje naš ma- rod, Englezi, združeni sa _ velikim i plemenitim svojim saveznicima, me- đu kojima bješe i naša malena a ju- načka vojska, uvelike dopriniješe, da se ostvari veliki ideal našeg naroda, Narod bo naš, nakon teških i dugih iskušenja i patnja, postigao je napo- kon dragocjene nacionalne aspiraci- je, vjekovni ideal, nacionalni Vaskrs, državu narodnu oslobođemu ujedinje- nu i proširenu, Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca pod slavnom, na- rodnom i demokratskom dinastijom Karagjorgjevića. DUBROVČANI! Ovako plemeniti narod; koji “je kroz vijekove u ovako dobrim odno- šajima s nama živio, koji je ovoliko doprinio za našu slobođu i ujedinje- nje, mi svi pričekajmo ovih dana, ovih nacionalnih praznika, što mo- žemo većim, iskrenim zanosom, po- štovanjem, blagodarnošću, kličući: štovanjem i Živjelo Nj.Veličanstvo Kralj Gjorgje V! Živjela Velika Britanija! te što: dostojnije i srdačnije pođimo u susret : Engleskoj slavnoj, nepobjedivoj mornarici! na imena i dandanas u našem naro- 1 Dj , LJ S .—= i ij 8