d Urednik; Dr, MATIJA VIDOEVIĆ. Odgovorni urednik: STIJEPO M. BJELOVUČIĆ. | 2, AUGUSTA 1924. Ulazak u Boku. — Svečanosti i Engleska flota na Jadranu. zabave. — Veiičansiveni banket. — Utakmi ce. — Srdačan priček Bokeija. — Odlazak u Dubrovnik. — Manevriranje pred gradom. — Ulaz u Grušku tuku. — Priček. — Banket u Dvoru. — Svečanosti i praznički izgled građa. U naše je vode stigla sredozemna bri- tanska flota na svojoj prvoj službenoj po- sjeti našoj Kraljevini, U ponedjeljak po podne ušli su prvi en- $leški brodovi u našu ratnu luku — Boku Kotorsku, svečano pričekani i pozdravljeni cd naših ratnih jedinica, vojničkih vlasti i pučanstva. Od toga ćasa u ovim našim kra- jevima reda se cio niz svečanosti, koje su po srdačnosti i po učešću narodnih masa najljepše manifestacije osjećaja, koje goji naš narod prama velikomu britanskome na- rodu, Sve se to dogjađa u uvjerenju da će se veze našeć i britanskog naroda, koje su došle do najjačeg izražaja u savezničkoj borbi za svjetskog rata, još više učvrstiti i razviti sada nakon njegova pobjedonosnog završetka, kojim je našem narodu omogućen puni razvoj u izvojštenom ujedinjenju i oslo- bođenju. Tim mislima pozdravljamo dolazak hrabre engleske ilote i kličemo: Dobro nam došla! Neka živi engleški narod! Ulazak u Boku. U ponedjeljak oko podne pojavila se pred Bokom avijonska lađa, pred kojom je zrakom kružilo nekoliko avijona. Oko 4 sa- ta po podne poredala se cijela sredozemna britanska flota i tako je ušla u Boku, Uvele su ih naše torpiljarke, a sa naše i engleske strane orili su pozdravni topovski hitci, Ve- ličanstven je ovo bio momenat, koji se lako ne zaboravlja, Nakon toga sve su se lađe uputile pred Tivat gdje su se usidrile. U utorak je priređen cio niz svečanosti u počast gostiju, Po danu su se gosti ra- zišli po cijeloj Boki do Lovćena da razgle- daju prirodne krasote ovog kraja, a u večer su priređene zabave u Tivtu i Baošiću. Cijelog utorka po podne razvijala se u Baošiću sa najvećom animiranošću vojno- pomorska zabava. Osobitu je pažnju svra- tila veslačka regata, u kojoj su se na osobit način istakli naši riornari. Njihova pobjeda u veslanju po- ' zdravljena je dugim aplauzom od engleških mornara. Kroz ovo vrijeme koncentrirala je vojna muzika sa Cetinja. U večer je bio upravo sjajan banket u Tivtu. 2 U mornarskom parku u Tivtu držane su cijelo po podne razne zabave, koje su u ve- čer završene rasvjetom i banketom, koji je također održan u parku zbog velikog broja zvanica iz redova domaćeg pučanstva. U Tivtu je svirala novo ustrojena mornarska muzika, U srijedu cio dan nastavljeno je razgle- danje Boke. Po podne je bila regata jedrilica, koju je donekle omeo nagli ciklon, ali za- bave su ipak nastavljene, jer je nevrijeme kratko potrajalo. Sve ove dane priređivane su nogometne, i tenis utakmice, a olicirima je stajalo na raspolaganju velik; broj vojnih luksuznih au- tomobila za izlete, : Utisak Engleza. po svemu sudeći, bio je veoma povoljan za naš narod, Oni su osobito bili prijatno izne- nađeni znatnim brojem našeg pučanstva, koje vlada engleškim jezikom, koje im je bilo u svemu pri ruci prigodom ove posjete. Boka, staro naše pomorsko gnijezdo, pred velikim savezničkim narodom -osvjetlala je na dostojan način svoj obraz u ovoj sveča- noj prigodi. U četvrtak je engleška flota otplovila : put Dubrovnika. Već oko 8 sati vidjela su razna odije- ljenja, koja su manevrisala u pučini pred $radom. Gradjanstvo se je još za rana sa- kupljalo na mjestima, koja gledaju na more, i pozorno je pratilo ovo kretanje engleške flote, Svečano raspoloženje vladalo je gradom, tim 'više,, što se istog dana slavila krsna slava 13, pješadijskog pu- ka u Gružu, Zvanice u cilindrima, oficiri u paradnoj uniformi kretali su se u kočijama i automobilima, a to je sve podavalo živahan izgled našim ulicama, koje su bile uz to raskošno m POJEDINI BROJ 1.50. DIN. Godišnja pretplata 80 Dinara, Za inozemstvo 200 Dinara. Plativo | utuživo u Dubrovniku, Oglasi po posebnoj tarifi. = — iskićene narodnim barjacima. Na raznim mjestima podignuti su i standali na kojima su se vijale uz naše.i britanske zastave. Po podne oko 2 sata slijedio je svečan ulaz u Grušku luku. Najprije:je ušao u luku jedan engleški jacht, praćeni sa našim torpijerima i mino- ncescima. Malo nakon toga ušao je na čelu flote. dreadnought »Iron Duke« a za njim ostali brodovi. »Iron Duke« pali .kao teritorijalni salut 15 hitaca, a na to mu odgovara »Jastreb« sa 15 hitaca. »Iron Du- ke« na-to je ponovno ispalio 15 hitaca na pozdrav floti, a »Jastreb« je odvratio u po- čast engleškoj floti. Netom se engleška flota usidrila krenuo je na admiralski brod naš admiral Prica da napravi službenu posjetu. Admiral _en- gleške flote Sir Osmond de Beauvoir Brock odmah je nakon toga učinio posjetu našem admiralu na brodu »Vila<, a zatim se iskrcao na kraj, gdje ga je očekivala * počasna četa 13. puka sa oficirima i vojnom muzikom, Kad se je admiral iskrcao na kopno, dok je slijedio po- zdrav i upoznavanje, vojna je muzika into- nirala englešku himnu, Engleški admiral ukrcao se u auto i kre- nuo u grad, gdje je obavio službenu posjetu $. velikom županu i $. opć. upravitelju. Me- đutim u reprezentacionoj dvorani Pomorske akademije sakupili su se komandanti naših ratnih jedinica, komandant 13. puka, koman- dant mjesta i upravnik. Vojne Bolnice, te su sačekali engleške komandante. U to je došao i admiral, a nakon toga slijedilo je upoznavanje naših i engleških oficira, uz serviranje šampanjca i cigareta. U večer je bio banket u dvoru, Zvanice su dolazile sa automobilima i koči- jama, a brojna je publika . pravila Banket, koji je po pričanju bio upravo kra- ljevski, trajao je do oko ponoći. Pozvana su bila i neka civilna lica, ali ne znamo po kojem kriteriju, U osam sati u večer na brdima više Gru- ža upaljene su velike kombinirane vatre, iz kojih se moglo čitati riječ »Welcomen«. Ova slova bila su postavljena u duljinu od 40 m, a u širini od 8 m. =: DUBROVNIK KAO LEČILIŠTE, 12, Orellana, oficir tragičnog avantu- riste Pizarra. čovek vruće fantazije, uobrazio je sebi, da je pronašao Fidorado, zemlju gdje je sve od zla- ta, Reč, koja je zanašala strasne os- vajače Novog Sveta na nove pod- vige, ostade do današnjeg dana i znači svaki predeo, gde se dobro živi. Mi lečnici nazivamo tako kli- matske krajeve, gde čovek poprav- lja svoje zdravlje, zato zovemo pri- morje dečjim Eldoradom, « Na spomen dece, malih ljudi, u ko- jima se ovekovečuju naš telesni ob- lik 1 naše duševne osobine, svak se razneži. Pa ako je dete veselo kao ptica a zdravo kao lane, onda rodi- telji osećaju ponos i zadovoljstvo, od koga se raste. Ali ako je bledo i kr- žljavo?! x Damas, kad celo čovečanstvo_ fizi- čki degeneriše usled štetnih navika, raznih bolesti i ostalih nesreća u ži- votu civilizovanog sveta. naročito ie zdravlje i razvitak novog naraštaja u velikoj opasnosti. Svaki i letimični pogled i u naše familije i u naše ško- le uverava o tom. Zato je najveći za-. datak današnjeg dana raditi za do- bro naše dece, za učvršćavanje nji- hova zdravlja, njihove budućnosti. Dečji Eldorado Napredniji narodi nas uče kako se to postiže. Mi možemo i slabašnu dečicu spasti i ojačati. Veliki lečnici i ujedno veliki prijatelji ljudi upozma- doše već od preko sto godina leko- vitu moć mora za slabu i bolesnu decu, te već pod kraj 18-og veka po- češe osnivati na primorju zavode za najteže dečje bolesti: skrofulozu i rachitis, Oni naučiše lečnike, da kod ovih bolesti više vredi mesto pisanja velikih recepata poslati decu na vaz- duh, sunce i more, Jačoj se deci od- ređuju hladne banje a slabijoj tople uz počivanje i sunčanje u zaklonici od vetra, Svak pozna ove dve teške bolesti. Prvo rachitis! To su vam ja- dna, bleda duševno nerazvijena deči- ca, niti mogu hoditi ni stajati i ako im je već 4—5 godina. Njihove su kosti omekšale zbog života u mra- čnim i vlažnim stanovima i zato što nisu okusili majčina mleka nego bili veštački hranjeni. I posledice za ceo život mogu biti strašne; kičma i os: tale kosti mogu ostati iskrivljene, a mogu se učiniti ravna stopala. Lice poružni zbog ispupčenog čela, upadnutog nosa i slabih zuba. Kod ženske dece može ova bolest biti fa-. donjih kostiju talna zbog suženja radi čega mogu propasti u cvetu mladosti, majke. Skrofuloza? To je druga bolest ko- ja nam unakažava decu i čini ih ne- sposobnim delazi bolest kostiju i zglobova. To su ona deca što na prvi pogled iz- gledaju dobro, punog okruglog lica. Al dete je zapravo podbuhlo, nos mu je debeo, često pun krastica is- pred nozdrva, gornja usma odignuta, te su crte lica ružne. Uz ovo postoje večiti katar, oči se razboljevaju, iz nosa večito slini, često curi uho a mesecima traje kašalj tako da su deca više bolesna nego zdrava. Celo je telo detetu podbuhlo a dete vazda fizički i duševno tromo i zamereno. Ima i druga vrsta skrofoloze kod koje postoji veliko mršavilo, bledilo velika živahnost i prerano razvijena inteligencija, : Skrofulozna deca pate od glavo- bolje, imaju slabi apetit, slabo spa- vaju. lako se zamore i često ih muči suhi kašalj, koji je vrlo sličan ku- čjem, a uzrok mu je otok unutrašnjih žlezda. Temperatura je često pove- ćana, dođe i do 38.5" C. Najčešće otiču žlezde i to bez bola i bez og- njice, mesecima ostaju otečene ili splasnu potpuno, Često se provale i ostavljaju ružne brazgotine. > Kod raznih komplikacija. skrofulo- ze na poslu je tuberkulozni bacil, za- kad prvi put postanu še - BROJ 27 - GOD. 1. Jutros (petak) g. vel. župan i £. opć. u- pravitelj uzvratili su posjetu 6. admiralu Sir Osmond de Beauvoir Brock i g. podadmi- ralu Hugh D, R, Watson. Oficiri su razgledavali grad, a Po podne je izišla i momčad u znatnom broju Pred podne razdijeljeno je među ofi- cire i mornare posebno izdanje »Dubrovač- kog Lista«, A Danas je i zabava »Jadranske Straže«, Večeras je banket u Vojnoj Akademiji, na koji je pozvano 68 osoba, Od građanskih lica pozvani su samo $ vel. župan i 6. opć. upravitelj, Ž Subota. je rezervirana za šetnje po gradu i okolici. U večer je zabava »Orjune« na Pilama, U nedjelju će biti na 21 sat simfonički koncerat muzike kraljeve garde na koji je pozvano 120 osoba, a na 22, sata je drugarsko veče sa igrankom u svim prostorijama i bašči Oficirskog Đo- ma. Pozvano je oko 500 osoba, Na 4. augusta, odlazi eugleška ilota Sve ove dane održavaju se brojni koncerti, a sva naša šetališta vrve publikom. I svi su lokali puni, pa grad ima praznički izgled. Iz unutrašnjo- sti naše države stiglo je ovom prigodom mnogo putnika, pa su i hoteli pumi, Po gradu se govori još o raznim zabava- m& i utakmicama, ali mi o tome ne može- mo da izvijestimo, jer nijesmo primili oba- vijesti, e ne bi htjeli da naše čitaoce krivo informiramo. Čudimo se ovom nemaru svih tih priređivača, koji ovakovom nesmotreno- šću nanose samo sebi štete. špalir, za« život, jer tu obično. POSJETA ENGLEŠKIH BRODOVA. Dubrovačka općina javlja: Gospodin ad- miral engleške mornarice saopćto mi je, da će mu biti milo, ako građanstvo bude posje- tilo njegove lađe, te je u tu svrhu dozvolio slobodan pristup svakog dana od 14 do 19 sati na sve lađe izim »Fagle« i »Bryony«. IZVANREDNO IZDANJE »DUBRO- VAČKOG LISTA« NA ENGLE- ŠKOM JEZIKU. : Prigodom svečanih dana prve slu- žbene posjete engleške flote u jugo- slovenskim vodama Jadrana, naši iz- davači odlučili su da posebnim izda- = Z o = to se lečenjem skrofoloze suzbija i tuberkuloza, Tuberkulozi su naklo- njena i deca koja u malom detinjstvu rastom i snagom zaostaju iza vršnja- ka, koje onda između 10—15 godina naglo dostignu i prestignu po visini ali ne po širini. Kod svih ovih bolesti je boravak i to dugi boravak u primorju glavni lek, Zato u svima primorjima ima primorskih sanatorija, hospicija, ko- ja su u južnim primorjima otvorena celu godinu. Ovde se deca leče mor- skim vazduhom, morskim banjama i sunčanjem. Prvi ovaki sanatorij os- novan je 1792. u Engleskoj, a danas ih ima sijaset u svim prosvećenim državama. a ima i kod nas dva u Cr- kvenici i na Lokrumu, ali ne za bo- lesnu, nego samo za slabu decu. Ovaki zavod mora biti sagrađen tik uz samo more gde ima peska i uz to dobro zaštićen od vetra, Lečenje traje vrlo dugo tako na pr. u francu- skom lečilištu »Berk sur mer« bora- ve deca prosečno 425 dana. Neka manja lečilišta su uredila i srednje škole za slabu decu, tako da deca: mogu odrasti na moru. Dubrovnik bi zbog svoje blage klime i zgodnih po- zicija u okolini megao postati glavno lečilište za decu u našoj Kraljevini, jer bi zavodi mogli biti otvoreni i zimi i let iii ža > Dr, Đuro Orlić. KI LIST ! > SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK