»DUBROVAČKI LIST« Sa našeg tržišta. ŽITO i BRAŠNO. Kako smo prošle sedmice predvi- giali stišala se je nervoza na žitnom tržištu te su se cijene donekle stahi- lizirale. Pšenica malo labavija dok je kukuruz i dalje čvrst. Novosadska Produktna Burza no- tirala je dne 7, tek, mj. Staru pšenicu Din. 390., kukuruz 215—282.50, novu pšenicu 385—370, brašno br. 0/575—--570, franko vojvc- Sjanska utovarna stanica, isplata uz duplikate teretnih listova. Cijene brašnu su u istom razmje- ru kao i pšenici nešto popustile, Danas traže Prvoklasni banatski mlinovi: 0/615, 2/565, 5/515, 6/465, franko vojvogjanska utovarna stanica, is- plata uz duplikate teret. listova. “ Cijene u Gružu: Za žito i kukuruz slaba potražnja, Pšenica —, kukuruz 360, mjera u Gružu. Brašno se prilično traži, Banatsko brašno prodaje se: 0/670—685, 2/625 —635, 5/575—585, 6/535, Talijansko brašno: 00/685, Ospec, 650, 1/A 600, 1/B 590, far, br. 4 : 450, sve franko obala Gruž, KOLONIJALNA ROBA. Danas ne možemo javiti znatnijih promjena u pogledu kolonijalne ro-. be. Cijene su u glavnom ostale iste kao prošle sedmice a kupnja je re- servirana, Ako ugje u krepost nova carinska tarifa koja, kako kažu, predvigja osim povišice osnovne stavke tarife još i povišicu ažije, koja bi se imala računati u realnom od- nošaju Dinara prema zlatnim valuta- ma (što ne vjerujemo), tada bismo imali takove povišice u importnim artiklima, da se iste ne bi mogle pod- nositi, Kafa. Ove sedmice stižu u Trst jače partije nove kafe, ali cijene ni- su ništa popustile, naprotiv još su čvršće. U Gružu notira _ ocarinjena Rio kafa 43—46 Dinara prema vrsti, a Santos kojeg uopće malo imađe Din, 48. Šećer, Kupnja vrlo reservirana obzirom na predstojeću dobru novu žetvu kada će cijene sigurno naza- dovati, Za staru robu cijene su iste. Kristal se prodaje u Gružu ocarinjen Din. 18.75, a kocke 20.50. Pirinač. Nepromjenjeno. Trguje se indijska roba 750—950, a talijanska 900—1060 Dinara, U ulju nema promjene i potražnja je ograničena, Robe stare ima _ još malo na tržištu. Trguje se 21—22 Din, franko Gruž. Vino. U vinorodnim krajevima u zadnje vrijeme je bila velika potraž- nja za bijelo vino, te su se plaćala Din. 40—45 stepen, U pomanjkanju bijelog vina traže se i crna bistra vina, kao Opolo. te se kemijskim pu- tem pretvara u bijelo, Ova potražnja za bijelim vinom uslijedila je radi os- |kudice vina u Vojvodini, gdje se pije većinom bijelo vino. Pelin: U Dalmaciji i Hercegovini berba započela, cijena I. vrst Din 2; srednja Din 1.50; treća 1 Din po kg. Od prošlogodišnje robe ostale su još znatne količine nerasprodate. Do sa- da inozemstvo pokazuje mali interes za kupnje. ina što smo mi u našim izvještajima već više puta naglasili, izgledi za pro- daju su slabi i u vidu su daljnja po- puštanja cijena, Naši posjednici mo- rati će se prilagoditi cijenama koje danas nudi Japan. Nominalne cijene u Dalmaciji: I. vrst Din 54.—; druga 46.—; treća 40 do 42.—, kupaca većih nema, Japan danas nudi robu na Dolara 48—59 za 100 .kg Cif. New-York. Burzovni izvieštaj. Dinar je na svim tržištima čvrst i notira danas završno 6.55 u Ziirichu naprama 640 početkom sedmice, U utornik započelo je na našim burza- ma oštro nazadovanje svih tečajeva; robe je obilato, te je daljnja interven- cija Narodne Banke postala suvišna. Dinar se općenito prosugjuje povolj- no, te obzirom na izvoznu sezonu, nada je, da će se on đalje popraviti ili bar stabilizirati. Internacijonalno nazaduje osjetljivo New-York, koji je već spao u Ziirichu na 5.27, kao i Prag, koji već bilježi 15.60. Protivno tome su Paris 1 Italija u porastu, oso- bto prvi, dostigavši u Ziirichu kurs od 29,30 naprama 27.80 početkom ove sedmice. Današnji su tečajevi u Zagrebu sli- jedeći: New-York 80.75; Italija 3.59; Paris 450: London 364.50; Prag 238,50, Beč 11.50 i Zirich 15.40. | Efektno tržište mirno, Dnevni pro- met na našim lurzama minimalan i to Buhač: Kako je bilo za predvidjeti. vlji posao razvija se u obveznicama ratne štete. kojih se dnevno promeće nekoliko milijona, a koje danas noti- raju 132.— dinara za hiljadu: RESE JUGOSLOVENSKIH OnSULATA I POSLANSTVA U SJ. DRŽAVAMA AMERIKE, Našim američkim konzulatima se piše ovako: »Consulate of the King- dom of the Serbs, Croates and Slo- vens«, Konzulata ima pet u Sjever- noj Americi, a ovo su im adrese: 443 West 22nd St., New-York, N. Y. 936 N, Michigan Ave., Chicago, III, 244 Kearny St, San Francisco. Cal, Tramway Bulding, Denver, Colora- do, 71 Sherbrooke West, Montreal, Can. Poslanstvu u Washingtonu je ova adresa: Legation of the King- dom of the Serbes, Croates and Slo- venes, 1520 16th Street, Washington, DEC. 2.v e o v Književne bilješke. NAJNOVIJE IZDANJE »ZABAVNE BIBLIOTEKE«, Primili smo 344. knjigu ove najči- tanije naše biblioteke, koja svaki mjesec razašilje svojim pretplatnici- ma po dva romana svjetske književno- sti. Cijena je ovim knjigama redovno manja, nego drugim sličnim izdanji- ma, a u poregjenju s knjigama stra- nih tržišta upravo nevjerojatna. Po- što se redakcija »Zab. Biblioteke« trudi da izdaje najbolja i najnovija djela stranih literatura, prištegjen je pretplatnicima veliki trošak, koji bi imali, da kupuju talijanske i francu- ske knjige. Tako je prije mjesec da- na izdan pomorski roman iz veliko. ga rata: »Mare Nostrum« od najpoznatijega španjolskog pripovje- dača Blasca Ibaueza, dakle _ u isto doba, kad je ta knjiga izašla u fran- cuskom prijevodu i kad su sve fran- cuske novine o njoj pisale. Značajno je, da je talijanski autor Mario Puc- cini svoj roman»Djevicuimon- denu« (La vergine e la mondena) preradio za Hrvatsko izdanje onako, kako će je tek drugo talijansko iz- danje, koje još nije dovršeno, izgle- dati. — Najnovija knjiga: »Ljub o v- ca službenica« (Maitrese ser- vante) dovodi nam u literaturu prvi put ime najnovijih autora, braće J&- rome i Jean Tharaud, koji — kao književna zajednica — dolaze na mjesto razvrgnute zajednice braće više radi taksacije tečajeva. Nešto ži- Rosny i braće Paul i Victor Margue- Broji 28. ritte. Knjizi je cijena 12 dinara, kay i pregjašnjoj (br. 343) »Ninočki, od Arkadija Averčenka, uz koju su davane 24 humoreske od najpoznati. jih ruskih humorističara (Gorbunova, Sljepcova, Čehova, Ljeskova, Doro. ševića i gospogje Teffi), Posebno is. »Zab., Biblioteke« znatno manja, ako se kupuju, čim izagju, jer mjesec da. na kasnije raste im cijena za 2—5 dinara, Ovu biblioteku najtoplije preporučujemo svim našim prijate. ljima. NOVA NOVELA G. ĆEVE. Posljednja sveska beogradske »Mi. sli« za juli i august donosi interesat- nu novelu naše pripovjedačice Milice Janković pod nasiovom: »Kate Marčeli«. Naša omiljena i opće priznata umjetnica (Skerlić ju smatra najboljom pripovjedačicom srpskom) ocrtava nam ovdje vrlo jednostavnim sredstvima i svojim glatkim stilom jedan savremeni dubrovački tip. ali tako vjerno sa svima karakteristika- ma i doživljajima iz njenog života da se upravo moramo diviti snazi ta- lenta gospogjice Janković. Točna opažanja, a dražesno ispričana pru- žaju dosta interesantnosti iz samo- ga intimnog razgovora ove naše gra- đanke sa duhovitom i uglednom spi- sateljicom, pa nas zato gospogjica Janković ne ostavlja ni ovaj put bez topline, — x“ O POEZIJI KAO UMJETNIČKOM STVARANJU. Ž U 12 broju »Jug. Njive« iznosi S. M. JANKOVI. prof. A, Haler dosta lijepih i smjelih konstatacija, pa je osobito zanimlji- vo da se dotaknuo i estetskih pita- nja u djelima našeg Gundulića, spo- minjući i poznatu Pavićevu i Marko- vićevu teoriju o pjevanjima «Osma- . na«. IZ UREDNIŠTVA. U četvrtak veče, bez prethodne objave, nestalo je električne struje, pa su strojevi u štampariji morali da obustave rad, a zato se je moralo obustaviti i daljnje slaganje lista, Zbog toga naš list izlazi sa nekoliko sati zakašnjenja, a što je najgore iz- gubili smo vezu sa parobrodima, koji Voze poštu u okolicu, a tim nam je nanešena znatna materijalna šteta. Molimo 6. pretplatnike da uvaže ove poteškoće, koje nam zadaju to- liko truda i troška, a ujedno neka izvine za ovo zakašnjenje, kojemu mi nijesmo nikako krivi. tičemo, da je cijena svim knjigama - po suhu iz Gruža preko čarobne Rijeke (Om- bla), Zatona, Poljica, Orašca pa sve do Trste- noga ili po moru. Tu uz prirodne krasote svaki čas susretamo drevne, ukusne dvorce dubro- vačke vlastele, dok napokon ne stignemo na ubavo Trsteno, gdje nas izhenađuju gorostasni platani (makljene), koje spadaju u botaničke rijetkosti, te im se svak divi, bio hladni Dubro- včanin, koji je iz djetinjstva zasićen prirodnim krasotama svoje domovine, bio zanositi stranac koji u svojoj domovini takovim lijepotama nije navikao. Prekrasno putovanje iz Guža po moru dje- luje pak čarobno na svakoga koji poduzme taj izlet, koji stoji u programu sviju izobraženih po- sjetilaca drevnoga Dubrovnika, Posjetiti Du- brovnik a ne posjetiti Trsteno, bilo bi isto kao biti u Napulju, a ne posjetiti Pozilip, Capri ili Sorento. c Prirodna ljepota sela Orašca nadahnula je povišu sliku našeg vrijednog akad, slikara prof, Marka Murata kada je nazad po prilici 20 godina boravio kod svoga brata Dum Andra, tadašnjeg župnika na Orašcu Tu se viđe dvije krasne djevojke, koje u proljeću šeću među bujnom “zelenom vegetacijom i žutom kapini- kom, Tu je sliku kupila općina Beogradska, te sada resi njezine dvorane. Oblast se je grada Dubrovnika u najstarije doba prostirala samo nekoliko stotina koraka izvan gradskih vrata, Prvi ljetopisac, koji po- minje Dubrovnik, grčki car Konstantin Porfiro. genit u X. v., piše da grad leži pri moru na sa- moj granici između TravunjanaiZahum- ljana, tako da Dubrovčani svoje vinograde imaju na zemljištu ovijeh dvaju slavenskih ple- mena i da im za toi danak plaćaju, Tako je bilo i nekoliko stotina godina poslije cara Konstan- tina. Jošte u vrijeme prvih Nemanjića dubrov- čani su davali srpskijem kraljevima godišnji da- nak za Rijeku (Ombla), Žrnovnicu (sadašnju Žu- pu) i za vinograde zatoniske i poljičke,“) Kako smo vidjeli Poljica ulazi dosta rano u povjest, te se izričito spominje već g. 1150. Orašac se spominje tek g. 1399 u povelji kralja bosanskoga Ostoje, kojom 24 zahumska sela biše ustupljena republici dubrovačkoj uz da- nak od godišnjih 2000 perpera na Mitrovdan. Do tada je pripadao Zahumlju, dotično Bosni. Iz starijih vremena o Zahumlju imamo ma- lo sigurnih podaatka, ao Orašeui Poljici po gotovo nikakovih. Niko ih ne spominje, U Bosni a u Zahumlju još manje nije bilo ljetopisa, jer je u one zemlje slabo dopirala zapadna a i istočna kultura, Zahumske zemlje ili Hum zvale su se tako- đer Zahumlje (Chelmo). Već u početku X. v, | | : *) Jireček: Nastojanje starih Dub : € 2 rovčana oko raši- | renja granica, »Slovinac« 1879, str, 58. | | | | | | | | Hum postade oblast pod vlastitim knezom (Dux Chelmorum). Najglavnije mjesto bijaše Blagai. Drugi je znatniji grad u kneževini Humskoj u X. v. bio Ston (Stagnum, r6 žrayuvov) Humska zemlja obuhvataše primorje od Dubrovnika do Neretve i još unutrnje zemlje, U XI. v. protegnu svoju vlast i na otoke Kor- čulu, Lastovo i Mljet, a kasnije u XIII. v, i na Travaniju (Trebinje), Godine 926 spominje se knez Mihajlo kao knez od Zahumlja. Po Konstantinu Porfirogenitu vizantijski je Car Jiraklije naselio Srbe u krajevima Srbije, Poganije (Neretve), Zahum1 ja, Trebinja i Konavala.") Na morskoj obali od Dubrovnika do Ne- retve bila je zemlja Him, pred kraj VII. v., Hum. Humske zemlje i Zahumlje (s one strane Huma). . Glavno zanimanje starih Slavena, pa po svoj prilici i Zahumljana bijaše stočarstvo. Najglavnije dubrovačke obitelji u XIII. v. bile su u rodbinskim vezama s knezovima od Huma. ; Dne 18. 8, 1184. bio je boj na moru između dubrovačke flote (11 lađa) i flote (13 lađa) pod zapovijed zahumskog kneza Miroslava, koji bi Potučen kod sela Poljica. 5Dre>K, Jireček. Istorija Srba, do u prijevodu Ivana Radovića, Beograd, 1911, IL str, 103. pm Pao 9 2 naa pedis o mo)