Urednik: Dr, MATIJA VIDOEVIĆ, Odgovorni urednik: STIJEPO M, BJELOVUČIĆ. 30. AUGUSTA 1924. SEDMIČNI INFORMATIVNI i PRIVREDNI GLASNIK POJEDINI BROJ 1.50, DIN. Godišnja pretplata 80 Dinara. Za inozemstvo 200 Dinara. Plativo | utuživo u Dubrovniku, Oglasi po posebnoj tariti. BROJ 31. < GOD. L + Učiteljski kongres u Dubrovniku. 2500 učesnika — Nacionalne menifestacije. < Zborovanje —- Nastavni plan — _ Religijska nastava —- Živa diskusija. — Rezolucija. Poneseni zanosnom nacionalnom |rojske žrtve, a dum Niko Gjivanović, Sviješću, privučeni čarobnim imenom Dubrovnika — slovinske Atene — i ljepotom plavog Jadrana, mnogobroj- ni učitelji i učiteljice iz svih krajeva domovine, od Soče do Vardara, istin- ski staleški osviješteni, ostaviše pro- šle sedmice svoje domove i, praćeni u misli od hiljada svojih drugova i drugarica, podoše na put prema našem gradu. | pade u naš grad, od četvrtka do nedjelje, do 2580 nastavnika i na- stavnica, Na našim putevima i ulica- ma navrvio novi svijet, razdragan pri- jemom i ljepotom našeg kraja i našeg grada. “Općina je, kako u zadnjem broju bijaše objavljeno lijepim pro- glasom pozvala građanstvo, da do- stojno pričeka svoje goste, i građan- stvo se odazvalo kako treba, Grad i Gruž osvanuše u subotu iskićeni za- stavama, Velika briga odbora za do- ček, hoće li ukonačenje uspjeti, u za- dnji se čas sama po sebi riješila. Du- brovčani otvoriše domove svoje i svak se natjecao da ukonači nekoga, te tako dobiše dobar konak i mnogi od onih, kojima bijaše namijenjeno da spavaju na tavanima po školama, i oni koji se ne prijaviše a dođoše. Prvi dan kongresa, u nedjelju, Glavni odbor U, g. imao je u Bondinom kazalištu svoju sjednicu, na kojoj je ustanovio neke formalnosti za rad skupštine. Među- tim učesnici razgledahu grad i sakup- ahu se na Pilama, gdje se do 10!% sati nađoše na okupu gotovo svi. Tu je prispjela i vojna muzika, Tačno u 101 sati, predsjednik U. D. u Du- brovniku, g M.Kusijanović, po- zdravio je goste srdačnom dobrodo- šlicom, Zatim se formirala velika povorka sa muzikom na čelu i krenula na Pla- cu Kralja Petra, Na Placi se razvila veličanstvena manifestacija, koja se uvećala kod Gundulićeva spomenika i dosegla najviši stepen pred spomen- pločom poginulih za oslobođenje, U- čiteljstvo je najprije pošlo pred Gun- dulićev spomenik, da se pokloni sjeni velikoga pjesnika, Predsjednik Udru- ženja Jug. Učit. učitelj iz Beograda, g. Milutin Stanković izrekao je tu jednu zanosnu besjedu u slavu pjesnika slobode i oslobodilačke mi- ski, Muzika je odsvirala himnu, a $0- vornik je položio lovor-vijenac sa natpisom: Dživu Gunduliću — Jugoslovensko š Učiteljstvo. Odatle se povorka s muzikom upu- tla Aleksandrovom ulicom i Čingri- jinom ulicom opet izašla na Placu Kralja Petra i pošla pred Spomen- ploču; Jugoslovenski učitelji visoko cijene svete žrtve za veliko djelo na- rodnog oslobođenja i ujedinjenja, pa tom svom osjećanju dadoše oduška pred ovim spomenikom, Opet je go- vorio g. Stanković u ime Udruženja i položio lovor-vijenac. Muzika je od- svirala Oj Sloveni. Zatim je odušev« ljeno i pjesnički govorio mladi dal matinski učitelj Bartulović slaveći he- ju ime rodoljubnog građanstva, p9- zdravio je učiteljstvo i zahvalio mu za ovaj čin pjeteta dubrovačkim ju- | nacima. Iza toga, povorka se uz ro- | doljubne poklike razvrgla i razišla, Poslije podne, u 5 sati, imali su delegati Učit. Orga- nizacija svoj sastanak u kazalištu, pa su im verificirane punomoći i pripra- vljene liste članova različitih odbora, koji se imaju da izaberu na skupštini, a koji će da, najprije oni, vijećaju o raznim predmetima dnevnog reda i da donesu pred plenum skupštine svoje izvještaje i rezolucije vrhu tih pitanja. Međutim su učesnici razple- dali grad i bližu okolicu. Uveče su se skupili svi na Brsaljama, da u drugar- skom razgovoru i zabavi provedu ve- če. Svirala je vojna muzika učitelj- stvu u čast. Drugi dan kongresa, u ponedjenik, razvio se pravi rad skupštine, Prije podne, u 814 sati, kazalište je prepuno. Malo kasnije dolaze gosti, Predsjednik g. Stanković, burno pozdravljen. oivara prosvjete, dr. Petar Grisogono, vel. Župan dubrovački, dr, Otomar Non- veiller, dubr. opć. upravitelj, dr, Jo- sip Marčelić, biskup dubrovački, Pop Boško Mitrović, pravoslavni paroh, prof, Josip Čičin, prosvj. insp., Antun Mostalinić, obl. škol, nadz., dr. Ivo Gjaja, prof. beogr. Univerziteta, prot, I. Lovričević, predsj. dalm, prof. dru- štva, prof, P. Radoničić, u ime dubr. prof, društva, prof, A. Vučetić, arhi- var, M, Murat, konservator starina. A, Zuviter, upr. u. m. Skupština ih pljeskanjem pozdrav- ja, Predsjednik g. M. Stanković u pri- godnoj besjedi ističe kako ova učitelj. skupština ima -a osobiti značaj, stoga što se drži u Dubrovniku, jer je ovaj grad u našoj prošlosti odvojio svojim kuiturnim radom i njegova- njem slobode i narodne misli. Du- brovnik je bio nosilac naše široke ne- ograničene narodne misli, a učitelj. stvo je tu misao ispisalo na svoj bat- jak. Izrazuje u ime svega učiteljstva priznanje i zahvalnost Dubrovčanima, što su ovako lijepo i srdačno primili u svoje krilo narodno učiteljstvo, 1 iz- javljuje da će Dubrovniku narodno učiteljstvo ostati vječito harno. Za- hvaljuje dubrovačkoj štampi na po- zdravu, a napose »Dubrovačkom Li- stu« na posebnom izdanju za uveliča- nje kongresa, Zatim predlaže da se izaberu razni odbori; predložene liste bijahu aklamacijom primljene. Sedma tačka: nadzor i nadzornici, skida se, pristajanjem skupštine, s dnevnog re- da, jer se referent razbolio. Skupština je, zatim, uz burno klicanje, prihva- tila brzojavni pozdrav kralju, Predsjednik saopštava brzojavni skupštinu i predstavlja goste, To su: žika Radosavljević, delegat ministra , pozdrav predsjednika vlade, g. Davi- dovića. Na ovaj će se pozdrav odgo- voriti. Potom skupštinu pozdravljaju gosti, gg. Vel. Župan, Opć. Upravitelj, kat. iskup, pravosl. paroh, dr. Gjaja, prof, Lovričević i deleg. min. prosvie te, a svakom skupština odzdravlja klicanjem, Učiteljstva se osobito doj- mio govor g. dra Gjaje. Predsjednik je “| gostima zahvalio na pozdravu. . Iza kratkog odmora rad se nasta- vio ,a kad su se u skupštini pojavili izaslanici Češkog Učiteljstva, g. dr. Malenka i gđa Juliana Heklova, skupština ih je klicanjem pozdravila, Na to je dr, Malenka izručio pozdra- ve č.-sl, učiteljstva jugoslovenskom, govoreći o solidarnosti i spominjući 500-god, jubilej česke prosvjete, koja je započela nacionalnim radom tabor- skih rodoljuba. Pošto se, poslije toga, izvješće o ra- du Glavnog odbora u prošloj godini i budžet za novu godinu. predao na ispitivanje odnosnim odborima, prešlo se na 5. tačku dnevnog reda: Osnovna načela za novi nastavni plan i program osnovnih škola naše kraljevine s ob- žitom na detaljni program iz narodne istorije SHS. Referiše g. Joca Miloje- vić, učitelj iz Zagreba, Konstatovav- Iš nejedinstvenost školskih zakona i nastavnih planova, koji su još na sna- zi u pojedinim krajevima naše otadž- bine, podvukavši neophodnu potrebu da se već jednom to stanje ukloni i novi zakoni jedinstveni za cijelu kra- ljevinu donesu, i iznijevši kratak hi- storijat rada dosadanjih skupština po tom pitanju, referent je stručno ras- pravio načela na kojim bi se imao iz- raditi jedinstven nastavni plan i pro- gram za sve osnovne škole u našoj kraljevini. Zatim je istaknuo momen- te iz sviju nastavnih predmeta u pr- vom redu iz jezika, historije i geogra- fije, koji imaju posebni značaj za na- cionalno vaspitanje, pa se pri izradi nastavnog plana imaju uzeti u obzir. Referat, pažljivo saslušan i odo- bren, predat je tada odnosnom odbo- ru, da o njemu donese rezoluciju. : O 6. tački dnevnog reda: Religijska nastava u osnovnoj školi, referisao je 6. Josip Škavić, prof. Uč, Škole u Zagrebu. Ovo je pitanje došlo na raspravu povodom zahtjeva srpskih vladika, da vjersku nastavu u osnovnoj školi u Srbiji preuzmu sve- štena lica, a da je ne podavaju učite- lji kao dosad, Referent je u svojoj ra- dnji iznio razna gledišta s kojih se ima posmatrati odgojni rad škole, Ta sla- vna gledišta jesu: psihološko, pedago- ško, socijološko, nacionalno, državno i staleško. Sa svih tih gledišta rete- rent dolazi do zakliučka, da cio od- gojni i obrazovni rad u osnovnoj školi ima da vrši učitelj: škola učitelju. Konstatovavši, zatim, da su vjerska nastava i odgoj neophodno potrebiti za razvitak ličnosti narodnog čovjeka, [referent pledira za to, da i nauku vje- re u osnovnoj školi predaje samo učitelj, kao što predaje i sve druge nastavne predmete. Naglasuje, da postavljanje ovog pi- z tanja na dnevni red, ne znači njegovo riješenje; to je samo početak rasprav- ———————Gooo ono ljanja jednog pitanja, koje se u našoj državi nameće svom žestinom. Referent je na koncu burno po- zdravljen, a njegov referat predat od boru, Tim je rad prije podne zaključen. Poslije podne, najprije su pročitani brzojavni »o- zdravi, pa se prešlo na rad. Na izvje- štaj administrativnog odbora drug Udicki primjećuje, da bi trebalo tra- žiti saradnju sa nekim samostalnim učiteljskim organizacijama u kraljevi- ni, a jedan drugi delegat misli, da LE. Udruženju prijeti raspadanje, jer n. pr., jedno, njegovo, Uč. društvo ne odobrava rad Glavnog odbora, i što neki članovi upropašćuju društveno glasilo primajući ga. a ne plaćajući ga, Izvjestitelj odbijajući ovu primjed- bu, odgovara Udickom, da se dosta uradilo da svi učitelji dođu u U. J. U. ali uzalud. Skupština je primila ovaj izvještaj kao i izvještaj financijskog odbora bez daljnje rasprave. Na isti način pri- mljen je bez rasprave i izvještaj vrhu referata o osnovnim načelima za na- stavni plan. 3 Skupština je oživjela, kad je došlo na raspravu izvješće većine odbora i rezolucija vrhu religijske nastave, Rezolucija je glasila, da se referat u načelu prima, naglasujuć načelo: škola učitelju. Jedan član odbora iznio je odvoje- no mišljenje, da se vjerska nastava ostavi svešteniku, I tako su se pojavila dva suprotna mišljenja, oba traže složno da se vjer- ska nastava predaje u osnovnoj školi, a razilaze se u tom: tko će da predaje tu nastavu; većina odbora i, očito, ve- lika većina skupštine bijaše za to, da vjersku nastavu predaje učitelj kako je zakon i običaj u Srbiji, a manjina skupštine, bijaše za to, da je poučava sveštenik, kako je to u zapadnim kra- jevima naše države normirano, a gdje: su ipak često tu nastavu predavali učitelji, Treće mišljenje, da se vjerska na- stava ukloni iz narodne osnovne ško- ie nije se jače očitovalo, jer su gotovo svi skupštinari bili za to, da mora ona ostati sastavni dio nastavnog plana. Usprkos češćeg predsjedničkog o- pominjanja, da se to delikatno pita- nje ima tretirati sa puno takta, došlo je do nemilih nekih pojava u ovoj di- skusiji, Predsjednik je, srećno, priveo ra- spravu kraju, pa je većina glasovala za rezoluciju odbora. Zatim se, bržim tempom raspravio izvještaj odbora za prijedloge. Ovaj je iznio mnogo uč. zahtjeva, koji se imaju predložiti dr- žavnim vlastima na uvaženje. Osobita se pažnja posvetila primjedbama na novi činovnički zakon, Na koncu, g. je predsjednik zahva- lio drugovima na brojnom odazivu i Dubrovčanima za prijem i usluge, pa je proglasio IV. učiteljsku skupštinu zaključenom. Uveče je bila drugarska večera u Hotel Imperijalu, a po večeri razgo- vor i zabava, Na večeri su bili kao gosti g. Vel. Župan, Opć. Upravitelj i Komandant mjesta, koji su pozdra-