Strana 2.

»DUBROVAČKI LIST«



gia 92
ise voda provela na  Zvekovicu,
Kad.bi.se voda provela na Zvekovicu
stalan sam, dabi vrijednost polja
poskačila najmanje za 1000%, a gdje
je osim toga vrijednost pada vode na
Zvekovici?

Ja mislim da bi se danas taj posao
lako obavio sa troškom od 10 mili-
ona dinara. Ova će se svota nekome
danasiičiniti strašna, ali nije strašna,









kad znamo, da jedna sama poplava
nanese toliko štete. Ovo je životno
pitanje naše, pa da treba i većeg tro-:
ška, zar je pravo, da sa ovakovom
zemljom idemo u svijet u prosjake?
Svoju sam rekao iz duše i srca, a
tko ima snage i moći nek započne, a
što uzmogu evo i mene sa svojim sla-
bim silama, da pripomognem. S.





:::ŽITO I BRAŠNO.
e» Novesadska Produktna burza noti-
ralaije:dne 10. ov. mj.: ,
i Pšenica:355; kukuruz 290; grah 456
do 465;čbrašno (0) 550 franko vagon:
Vojvogjanska itovarna stanica, ispla-
tanizoduplikate teret. listova.

Hitov

\vobsx Cijene u Gružu.
("Domaće brašno (0) 640—685; (2)
590:.645;“(5) 540—605, (6) 490—560
prema *tsti.






ukuruz 360; pšenica —; zob 350

407310." gt





Tuž, mjera u Gružu.

O
.KOLONIJALNA ROBA.
no




imužnije naručju,
e ujGružu: Šećer kristal 17.—.
Dinara,



kocke 2 Ji že
Kala. Prilično čvrsta cijena za Rio
Din 43—45 premalivrsti, sve franko
obala. Gruž. 2) stod sdob ž
Riža! Nepromijenjena:i!u
Buhač, Oteaveka! roba bez potraž-







im za boljaPdalmatinsku robu
ose Ubit 16*u"Trsti Japan-
ska toba na američkom tržištu još je





Sa našeg tržišta.

-Trst; »Dubravka« prispjela u Vranjic

Vuna. Oprana crnogorska vuna je
čvrsta, te za dobro opranu plaća se
u Trstu od Lit 18—20 po kg.

Kožice  jagnjeće i jareće na vanj-
skim tržištima su čvrste.

Ulje maslinovo se drži na Din 22.—-
do 22.50. Robe raspoložive je malo.

Vino. U Italiji su obična stolna vina
crna i bijela od 11 stepeni Lit 60 ste-
pen. Bolja vina od 13—15 stepena,
većim su dijelom prodana za inostran-
stvo, za robu koja je raspoloživa tra-
že Lit 10 po stepenu. Uz ove cijene
u Italiji slab je izgled za izvoz naših
vina, Na našem tržištu, radi skoro ni-
kakove potražnje cijene su vina ve-
cma slabe. Sjeverna Dalmacija Milna
i okolica Šibenika, gdje je još velika
količina crnog neprodatog vina od 10
do 11 stepeni, plaća se Din 200—222
po hl, dočim boljoj vrsti vina na oto-
ku Biševu od 13 i po do 14 i četvrt
stepena cijena je Din 350—450 po
hl, ali bez-kupaca. U našoj okolici su
cijene za vina slabija Din 25 stepen.
Za vino »Dingač« traže visoke cije-
ne,
Pasulj bijeli je pao u cijeni,
DUBROVAČKI PAROBRODI,

»Bosanka« otputovala iz Torre 1.
9, za Rotterdam, prošla Gruž 2—4, 9;
«Daksa« prispjela u Tyne 7, 9; »Du-
bac« otputovao iz Methil 2. 9, za










Pelin, Još nema ozbiljnih kupaca,
u Tistisć plaća Lif 805/109 4! Uli.
jed kiša*vob je“kođ i ove godine
\veoma malo; te nenia“velike bojazni
da bi cijene i dalje padale: ————>—

o» same <. > s





29. 8; »Lapad otputovao iz Šibenika
11. 9, za Oran prošao _ Gruž 12 9;
»Napried« prispio u Tunis 31. 8;
»Pracat« prispio u Venezia 3. 9
»Srebreno« otputovao iz Venezie 24,
8, za Landsend f. o, prošao Gibraltar
4. 9; »Srgj« prispio u Trst 2. 9; »Lo-

Broj 33.
One

Poljoprivredne vijesti.

 Obilate kiše, što su u zadnje vat
jeme natopile naše brijegove i doline
nisu primljene od našeg težaka sa baš
prevelikim oduševljenjem. Težak se
boji, da će MASLINA prerano oje-
driti, pak da će je maslinova mušica
jako napasti. Ovaj strah je donekle
opravdan, jer je rod maslina u obla-
sti dosta dobar, Megjutim je ovih da-
na otpalo mnogo maslina od grizlice
(crv u pici), ali ih težak kupi; samlit
će ih jer već imade u njima ponešto
ulja a vrijedit će nešto i komine. Iz
Trpnja se tuže, da se je tamo pojavio
zarazni grizac na maslinama, Ovaj
mali kornjaš nanosi silne štete mla-
dim grančicama pak ako se ove na-
padnute grančice na vrijeme ne po-
sjeku i spale, cijeli maslinjak nastra-
da i za više godina ne donosi ploda,

GROŽGJE je iza ovih kiša znatno



-ojedrilo, pak ne bi trebalo pospješiti

ca berbom. Ovo nekoliko vrućih i
sunčanih dana znatno će povisiti po.
stotak sladora u grožgju. Ko bude ka.
snije trgati imati će bolje vino a za
dobra i jaka vina nema vinske krize.
Rod vinograda na cijelom Jadran.
skom primorju bio bi vrlo dobar, da
nije bilo amo i tamo velikih šteta od
grada a dosta i od crva u grožgju,
Srećom da se znatne količine grožgja
donesu na trg i prodaju za zobanje
uz umjerene cijene, što će ipak nešto
djelovati na smanjenje količine proiz-
vedenog vina i na ublaženje krize.

JESENSKO POVRĆE se je najvi.
še okoristilo od nedavnih kiša, raste
kako iz vode, vigjamo već sada do-
sta toga na trgu, a ove jeseni će biti
u obilju svakovrsne zeleni.





Kongres čehoslovačkih gradova.

Vijećanje o normalizaciji općinskih
potrebština. — Izložba. — Dosadanji
uspjesi, :

Generalnome Konsulatu Čeho-Slo-
vačke Republike u Beogradu čast je
skrenuti pažnju P. T, naslova u slje-
dećem:

Prilikom idućeg praškog sajma
Mustara od 21 do 29. seplembra o. g.
Savez Čeho-Slovačkih gradova odr-
žaće dne 21. septembra o, g: svoj II.
kongres Čeho-Slovačkih gradova.

Na ovom kongresu raspravljat će

se pitanje normalizacije opštinskih
potrebština tako, da kongres ima da
odluči tipisacije t. j. da se sve po-
trebštine za uregjenje i čišćenje gra-
dova nabavljaju po istim tipovima na
pr. elektr, instalacije za gas, potreb-
štine za kanalizacije, vodovoda itd.
“ Rješenje ovog pitanja je od velike
važnosti koliko sa higijenskog toliko
i sa ekonomskog gledišta i predstav.
ljaće veliku uštedu u budžetu svako-
ga grada i svake pojedine opštine,

Prema dosadašnjim dispozicijama
program kongresa ima da bude iscr-

pljen u toku jednoga dana_ t.j. 21,

septembra 1924. godine,

U vezi sa ovim programom prire-
Sjena će biti izložba Čeho-Slovačkih
gradova, koju organizaciju Savez Če-
hoslovačkih gradova u okrugu jese-
nskog praškog sajma Mustara od 21
do 29, septembra o. g.

Na ovoj izložbi će biti zastupljene
sve potrebštine koje imaju veze sa
programom kongresa, tako da će
kongres biti u stanju da u konkret-
nom slučaju preporuči svojim člano-
vima onaj tip, koji je najpodesniji za
taj koji grad.

Lanjski kongres kao i izložba, ko-
joj je zadatak i program bio uregje-
nje i čišćenje gradova, postigli su
sjajan uspjeh teorički i praktički i

vratili su na sebe pažnju koli do-

maćih toli i stranih interesanata onih
iz Kraljev. SHS. Ovaj_je uspjeh dao
podstreka savezu čehoslovačkih gra-
dova, da produži svoj rad u ovome
pravcu tako, da će i ovogodišnji kon-
gres i izložba biti od velike važnosti
za sve posjetioce,









Materiški Tk



" Dosta'je požnatosda je5t8? vijek“.
doba opadanja“isloveniske "kujiževiig:
sti u Dubrovniku, Useijelom“knjizevi
AG rada prevlada isključivo latinski
dtalijanski 'je ; je vrijeme latini:
sta (Bre Vodnik Povidst,“b_319'81;).
Nije: lito! možda “dokdzstogal/da ije
slavenska: kultira 16/17, vijeka!/bila
Sani6 ijedna “površnali prolazna "poja:
va, da lja0srž dabrevačka kuktute!i
stanovištva bio 1 '6stao romanskih:
"“Takorinisle Talijani 1 tako 'gleđaju
na“ Đabfovaikbdmao sim priliku da
pročitam djelo >ndkogeAtilia PTanaro
%La' Venćtie' Julienne“ et la! Dalma
tie) tre debelo šveške stimpane god,
(1919: goči“ Versaljskogrkongtesd, Sa
iInnogo erudicije*(akili sdvmnogorne«
tačnostijbodekazdje“ pisac: ha vrekih
dvije 'hiljade>rstranica daije čitava
Dalinacija"skro2 talijanskaožemljan=.
qu geoleškom(1)d"avekonomskom i u
istorijskom i u kulturnom i u naci
nalnomipogledui Nardčito: podcjenju-
je otvdubrovačko pjesništvo; skoje.
mu mihogo smeta Svissu:dubroyčani,
PO mišljenju pisćap bili talijanske: kul-
ture; govorili najprije talijanski (i:la-,
tinski):# pisalitimojezicima::Izmegji
-ostalag bavili: serpojedinci:i slaven-
skim pjesništvom ale neozbiljno. Šiško
ijeoMenčetićrbioopustolov, volio: je ida!
dvori sluškinje, :zdinjedopočeobje, da







deM: Jezik Dibrovačke vlastele
wrijeme pada Republike.

| Tamiaro,

Ipak, veli on, u državnoj
uprasf u ozbiljnim naučnim i poetič-
kiti ratovima vlada talijanski i latin-
ski ježik: Ti prigovori mogu da po-
Gtave pred nas pitanje, zašto su Du-
BBtovčani 4 18. vijeku zaista tako ma-
To'Bisaili štdwenski? — Da li zato što
jeravto dobućpod uticajem Isusovaca
iP Pijaristal slatinski jezik svuda osna-
ži& Kao ježikokatoličke kulture (i kod
svih? Hrvata; Čeha # Poljaka). Ili zato
štovšu'možda zaista Dubrovčani osje-
Cali gvoja“tardčitiro “pripadnost  ro-
danškom! ane slavenskom življu?

"Na %6 pitanje“možemo naći odgo-
vor if jedrom žanimljivom rukopisu
Zadarskog ''Arhiva;is Izmegju drugih
akata poklonjetih arhivu gd bivšeg
fNamjesnikai!:Dalmacije, g. Nika bar,
-Nardelija;n&laži sd ipodbr:16— »In.
dormažioni personali suliNobili Sala-
manchesi e Sorb&ndsi di:Ragusac—
povjerljim jizvještaj, pisan: god. 1815,
“za iaustrijskuivladu:g Taj:je- izvještaj
pisan od jedne :yrl 3
štene ličnosti. (da,
nekoliko gospara

triji?) iiznosi zanimljive slik







dubrovačke, vlastele toga doba.
salamankeza,i,53.sorboneza, Govor
SPipotanko.o sposobnostima,;bogat-



rTIA



pjeva slavenski; Tu je,porijeklo-du-
sbrovačkog pjesništva, po-mišljenju; g.

STOM u o lsguj



nsbal ora





| #0199, Miđo S asnsG suis [4:000.6

litičkom raspoloženju,i odnošaju pre-

stvu, porodičnimci društvenim veza- |.
ma suakog.gospara,,a: naročito 0 po- |.či

Mogao bi taj izvještaj u cjelini biti
predmet jedne zasebne studije. Da-
nas ću iznijeti iz njega samo jednu
vrstu podataka, :

Gotovo pri svakom imenu ukazuje
anonimni pisac, koje jezike govori do-
tični vlastelin, Obično veli — »possi-
ede la lingua Illirica et Italiana (kad-
kad još — Francese, Latina), Svuda
je llirica na prvom mjestu. Samo je
u četiri slučaja kazano obratno: »la
lingua Italiana et Illirica«. Mislim da
nije taj red bez značaja, da je zaista
bio slavenski, ilirski jezik na prvom
mjestu kao jezik porodice i društva

Najbolji dokaz tome imamo u dva
dragocjena podatka, Pod brojem 5 iz.
megju Sorboneza nalazimo Mario d'
Orsato Cerva, starog 66 god. — Non
ha fatto altri studi che quelli di leg-
Sere e scrivere, e percio non so par-
lare che in Iliirico soltanto«, — učio
je samo čitati i pisati, i zato govori
samo ilirski! A pod br, 30 Sorboneza
dolazi udovica Maria Ghetaldi Togj.
Bosdari, 46 god., o kojoj pisac kaže:
»questa vedova sa leggere-in Illirico

ije- soltanto, e gli mancha un'occhio.«

«Nema ni jednog vlastelina, koji bi
govorio samo talijanski. Svaki od njih
govori ilirski, i samo škola daje im






 |Poznayanje talijanskog jezika, Alii
.po

P etno je školovanje slavensko. Jer
4 Mario. erva (rogj. g, 1749.) i udov.
i (rogi. g. 1769.) nešto su učili
AU ispisati, ali malo su školovani,



ne austrijskoj xladi, snbsj s id






i zato. goyore, samo — ilirski, To je
jedan neosporan dokaz, da i u 18. vi-



jeku u doba opadanja slovenske knji-
ževnosti, nije »odnarogjivanje silno
napredovalo« (kako veli dr, Vodnik,
1—323). I u to doba nije se dubrovač-
ka vlastela otugjivala od naroda i go-
vorila je i učila pisati najprije narod-
nim jezikom, :
Dostojno je pažnje da latinski je-

«zik nije u toliko poznat kao što bi se

moglo očekivati u to »vrijeme latini-
sta«, Svega se nalazi u izvještaju 48
podataka o poznavanju jezika. Od
tih 48 gospara spomenuta dvojica go-
vori samo ilirski, 42 ilirski i talijanski
i 4 talijanski i ilirski, Izmegju istih 16
govori još francuski, a o 16 kaže se
»possiede la lingua Latina«, Samo u
jednom slučaju zabilježeno je pozna-
vanje grčkog (učeni Brnjo Zamagna).
Njemački ne govori ni jedan, samo o
dva-tri kaže se da »nešto razumiju
njemački«,

Kao najučeniji istaknuti su Antun
Sorgo (spomenuti su i njegovi naučni
radovi), Zatim opat Brnjo Zamagna,
80 god. (possiede le lingue  Illirica,
Italiana, Latina, Greca e Francese,
nelle quali componeva assai bene e
tutta via compone) — navode se i po-
jedine njegove pjesme. Io Matiju
Zlatariću, alias Bobali, 66 god., govo-
ri se sa poštovanjem: »coltiva la poe-
sia, specialmente Illirica, in cui si &
reso celebre per le sue composizioni
e traduzioni.«

U Dubrovniku, 2, septembra 1924,
Al. Solovjev.

= - pu