Strana 2. »DUBROVAČKI LIST« gia 92 ise voda provela na Zvekovicu, Kad.bi.se voda provela na Zvekovicu stalan sam, dabi vrijednost polja poskačila najmanje za 1000%, a gdje je osim toga vrijednost pada vode na Zvekovici? Ja mislim da bi se danas taj posao lako obavio sa troškom od 10 mili- ona dinara. Ova će se svota nekome danasiičiniti strašna, ali nije strašna, kad znamo, da jedna sama poplava nanese toliko štete. Ovo je životno pitanje naše, pa da treba i većeg tro-: ška, zar je pravo, da sa ovakovom zemljom idemo u svijet u prosjake? Svoju sam rekao iz duše i srca, a tko ima snage i moći nek započne, a što uzmogu evo i mene sa svojim sla- bim silama, da pripomognem. S. :::ŽITO I BRAŠNO. e» Novesadska Produktna burza noti- ralaije:dne 10. ov. mj.: , i Pšenica:355; kukuruz 290; grah 456 do 465;čbrašno (0) 550 franko vagon: Vojvogjanska itovarna stanica, ispla- tanizoduplikate teret. listova. Hitov \vobsx Cijene u Gružu. ("Domaće brašno (0) 640—685; (2) 590:.645;“(5) 540—605, (6) 490—560 prema *tsti. ukuruz 360; pšenica —; zob 350 407310." gt Tuž, mjera u Gružu. O .KOLONIJALNA ROBA. no imužnije naručju, e ujGružu: Šećer kristal 17.—. Dinara, kocke 2 Ji že Kala. Prilično čvrsta cijena za Rio Din 43—45 premalivrsti, sve franko obala. Gruž. 2) stod sdob ž Riža! Nepromijenjena:i!u Buhač, Oteaveka! roba bez potraž- im za boljaPdalmatinsku robu ose Ubit 16*u"Trsti Japan- ska toba na američkom tržištu još je Sa našeg tržišta. -Trst; »Dubravka« prispjela u Vranjic Vuna. Oprana crnogorska vuna je čvrsta, te za dobro opranu plaća se u Trstu od Lit 18—20 po kg. Kožice jagnjeće i jareće na vanj- skim tržištima su čvrste. Ulje maslinovo se drži na Din 22.—- do 22.50. Robe raspoložive je malo. Vino. U Italiji su obična stolna vina crna i bijela od 11 stepeni Lit 60 ste- pen. Bolja vina od 13—15 stepena, većim su dijelom prodana za inostran- stvo, za robu koja je raspoloživa tra- že Lit 10 po stepenu. Uz ove cijene u Italiji slab je izgled za izvoz naših vina, Na našem tržištu, radi skoro ni- kakove potražnje cijene su vina ve- cma slabe. Sjeverna Dalmacija Milna i okolica Šibenika, gdje je još velika količina crnog neprodatog vina od 10 do 11 stepeni, plaća se Din 200—222 po hl, dočim boljoj vrsti vina na oto- ku Biševu od 13 i po do 14 i četvrt stepena cijena je Din 350—450 po hl, ali bez-kupaca. U našoj okolici su cijene za vina slabija Din 25 stepen. Za vino »Dingač« traže visoke cije- ne, Pasulj bijeli je pao u cijeni, DUBROVAČKI PAROBRODI, »Bosanka« otputovala iz Torre 1. 9, za Rotterdam, prošla Gruž 2—4, 9; «Daksa« prispjela u Tyne 7, 9; »Du- bac« otputovao iz Methil 2. 9, za Pelin, Još nema ozbiljnih kupaca, u Tistisć plaća Lif 805/109 4! Uli. jed kiša*vob je“kođ i ove godine \veoma malo; te nenia“velike bojazni da bi cijene i dalje padale: ————>— o» same <. > s 29. 8; »Lapad otputovao iz Šibenika 11. 9, za Oran prošao _ Gruž 12 9; »Napried« prispio u Tunis 31. 8; »Pracat« prispio u Venezia 3. 9 »Srebreno« otputovao iz Venezie 24, 8, za Landsend f. o, prošao Gibraltar 4. 9; »Srgj« prispio u Trst 2. 9; »Lo- Broj 33. One Poljoprivredne vijesti. Obilate kiše, što su u zadnje vat jeme natopile naše brijegove i doline nisu primljene od našeg težaka sa baš prevelikim oduševljenjem. Težak se boji, da će MASLINA prerano oje- driti, pak da će je maslinova mušica jako napasti. Ovaj strah je donekle opravdan, jer je rod maslina u obla- sti dosta dobar, Megjutim je ovih da- na otpalo mnogo maslina od grizlice (crv u pici), ali ih težak kupi; samlit će ih jer već imade u njima ponešto ulja a vrijedit će nešto i komine. Iz Trpnja se tuže, da se je tamo pojavio zarazni grizac na maslinama, Ovaj mali kornjaš nanosi silne štete mla- dim grančicama pak ako se ove na- padnute grančice na vrijeme ne po- sjeku i spale, cijeli maslinjak nastra- da i za više godina ne donosi ploda, GROŽGJE je iza ovih kiša znatno -ojedrilo, pak ne bi trebalo pospješiti ca berbom. Ovo nekoliko vrućih i sunčanih dana znatno će povisiti po. stotak sladora u grožgju. Ko bude ka. snije trgati imati će bolje vino a za dobra i jaka vina nema vinske krize. Rod vinograda na cijelom Jadran. skom primorju bio bi vrlo dobar, da nije bilo amo i tamo velikih šteta od grada a dosta i od crva u grožgju, Srećom da se znatne količine grožgja donesu na trg i prodaju za zobanje uz umjerene cijene, što će ipak nešto djelovati na smanjenje količine proiz- vedenog vina i na ublaženje krize. JESENSKO POVRĆE se je najvi. še okoristilo od nedavnih kiša, raste kako iz vode, vigjamo već sada do- sta toga na trgu, a ove jeseni će biti u obilju svakovrsne zeleni. Kongres čehoslovačkih gradova. Vijećanje o normalizaciji općinskih potrebština. — Izložba. — Dosadanji uspjesi, : Generalnome Konsulatu Čeho-Slo- vačke Republike u Beogradu čast je skrenuti pažnju P. T, naslova u slje- dećem: Prilikom idućeg praškog sajma Mustara od 21 do 29. seplembra o. g. Savez Čeho-Slovačkih gradova odr- žaće dne 21. septembra o, g: svoj II. kongres Čeho-Slovačkih gradova. Na ovom kongresu raspravljat će se pitanje normalizacije opštinskih potrebština tako, da kongres ima da odluči tipisacije t. j. da se sve po- trebštine za uregjenje i čišćenje gra- dova nabavljaju po istim tipovima na pr. elektr, instalacije za gas, potreb- štine za kanalizacije, vodovoda itd. “ Rješenje ovog pitanja je od velike važnosti koliko sa higijenskog toliko i sa ekonomskog gledišta i predstav. ljaće veliku uštedu u budžetu svako- ga grada i svake pojedine opštine, Prema dosadašnjim dispozicijama program kongresa ima da bude iscr- pljen u toku jednoga dana_ t.j. 21, septembra 1924. godine, U vezi sa ovim programom prire- Sjena će biti izložba Čeho-Slovačkih gradova, koju organizaciju Savez Če- hoslovačkih gradova u okrugu jese- nskog praškog sajma Mustara od 21 do 29, septembra o. g. Na ovoj izložbi će biti zastupljene sve potrebštine koje imaju veze sa programom kongresa, tako da će kongres biti u stanju da u konkret- nom slučaju preporuči svojim člano- vima onaj tip, koji je najpodesniji za taj koji grad. Lanjski kongres kao i izložba, ko- joj je zadatak i program bio uregje- nje i čišćenje gradova, postigli su sjajan uspjeh teorički i praktički i vratili su na sebe pažnju koli do- maćih toli i stranih interesanata onih iz Kraljev. SHS. Ovaj_je uspjeh dao podstreka savezu čehoslovačkih gra- dova, da produži svoj rad u ovome pravcu tako, da će i ovogodišnji kon- gres i izložba biti od velike važnosti za sve posjetioce, Materiški Tk " Dosta'je požnatosda je5t8? vijek“. doba opadanja“isloveniske "kujiževiig: sti u Dubrovniku, Useijelom“knjizevi AG rada prevlada isključivo latinski dtalijanski 'je ; je vrijeme latini: sta (Bre Vodnik Povidst,“b_319'81;). Nije: lito! možda “dokdzstogal/da ije slavenska: kultira 16/17, vijeka!/bila Sani6 ijedna “površnali prolazna "poja: va, da lja0srž dabrevačka kuktute!i stanovištva bio 1 '6stao romanskih: "“Takorinisle Talijani 1 tako 'gleđaju na“ Đabfovaikbdmao sim priliku da pročitam djelo >ndkogeAtilia PTanaro %La' Venćtie' Julienne“ et la! Dalma tie) tre debelo šveške stimpane god, (1919: goči“ Versaljskogrkongtesd, Sa iInnogo erudicije*(akili sdvmnogorne« tačnostijbodekazdje“ pisac: ha vrekih dvije 'hiljade>rstranica daije čitava Dalinacija"skro2 talijanskaožemljan=. qu geoleškom(1)d"avekonomskom i u istorijskom i u kulturnom i u naci nalnomipogledui Nardčito: podcjenju- je otvdubrovačko pjesništvo; skoje. mu mihogo smeta Svissu:dubroyčani, PO mišljenju pisćap bili talijanske: kul- ture; govorili najprije talijanski (i:la-, tinski):# pisalitimojezicima::Izmegji -ostalag bavili: serpojedinci:i slaven- skim pjesništvom ale neozbiljno. Šiško ijeoMenčetićrbioopustolov, volio: je ida! dvori sluškinje, :zdinjedopočeobje, da deM: Jezik Dibrovačke vlastele wrijeme pada Republike. | Tamiaro, Ipak, veli on, u državnoj uprasf u ozbiljnim naučnim i poetič- kiti ratovima vlada talijanski i latin- ski ježik: Ti prigovori mogu da po- Gtave pred nas pitanje, zašto su Du- BBtovčani 4 18. vijeku zaista tako ma- To'Bisaili štdwenski? — Da li zato što jeravto dobućpod uticajem Isusovaca iP Pijaristal slatinski jezik svuda osna- ži& Kao ježikokatoličke kulture (i kod svih? Hrvata; Čeha # Poljaka). Ili zato štovšu'možda zaista Dubrovčani osje- Cali gvoja“tardčitiro “pripadnost ro- danškom! ane slavenskom življu? "Na %6 pitanje“možemo naći odgo- vor if jedrom žanimljivom rukopisu Zadarskog ''Arhiva;is Izmegju drugih akata poklonjetih arhivu gd bivšeg fNamjesnikai!:Dalmacije, g. Nika bar, -Nardelija;n&laži sd ipodbr:16— »In. dormažioni personali suliNobili Sala- manchesi e Sorb&ndsi di:Ragusac— povjerljim jizvještaj, pisan: god. 1815, “za iaustrijskuivladu:g Taj:je- izvještaj pisan od jedne :yrl 3 štene ličnosti. (da, nekoliko gospara triji?) iiznosi zanimljive slik dubrovačke, vlastele toga doba. salamankeza,i,53.sorboneza, Govor SPipotanko.o sposobnostima,;bogat- rTIA pjeva slavenski; Tu je,porijeklo-du- sbrovačkog pjesništva, po-mišljenju; g. STOM u o lsguj nsbal ora | #0199, Miđo S asnsG suis [4:000.6 litičkom raspoloženju,i odnošaju pre- stvu, porodičnimci društvenim veza- |. ma suakog.gospara,,a: naročito 0 po- |.či Mogao bi taj izvještaj u cjelini biti predmet jedne zasebne studije. Da- nas ću iznijeti iz njega samo jednu vrstu podataka, : Gotovo pri svakom imenu ukazuje anonimni pisac, koje jezike govori do- tični vlastelin, Obično veli — »possi- ede la lingua Illirica et Italiana (kad- kad još — Francese, Latina), Svuda je llirica na prvom mjestu. Samo je u četiri slučaja kazano obratno: »la lingua Italiana et Illirica«. Mislim da nije taj red bez značaja, da je zaista bio slavenski, ilirski jezik na prvom mjestu kao jezik porodice i društva Najbolji dokaz tome imamo u dva dragocjena podatka, Pod brojem 5 iz. megju Sorboneza nalazimo Mario d' Orsato Cerva, starog 66 god. — Non ha fatto altri studi che quelli di leg- Sere e scrivere, e percio non so par- lare che in Iliirico soltanto«, — učio je samo čitati i pisati, i zato govori samo ilirski! A pod br, 30 Sorboneza dolazi udovica Maria Ghetaldi Togj. Bosdari, 46 god., o kojoj pisac kaže: »questa vedova sa leggere-in Illirico ije- soltanto, e gli mancha un'occhio.« «Nema ni jednog vlastelina, koji bi govorio samo talijanski. Svaki od njih govori ilirski, i samo škola daje im |Poznayanje talijanskog jezika, Alii .po P etno je školovanje slavensko. Jer 4 Mario. erva (rogj. g, 1749.) i udov. i (rogi. g. 1769.) nešto su učili AU ispisati, ali malo su školovani, ne austrijskoj xladi, snbsj s id i zato. goyore, samo — ilirski, To je jedan neosporan dokaz, da i u 18. vi- jeku u doba opadanja slovenske knji- ževnosti, nije »odnarogjivanje silno napredovalo« (kako veli dr, Vodnik, 1—323). I u to doba nije se dubrovač- ka vlastela otugjivala od naroda i go- vorila je i učila pisati najprije narod- nim jezikom, : Dostojno je pažnje da latinski je- «zik nije u toliko poznat kao što bi se moglo očekivati u to »vrijeme latini- sta«, Svega se nalazi u izvještaju 48 podataka o poznavanju jezika. Od tih 48 gospara spomenuta dvojica go- vori samo ilirski, 42 ilirski i talijanski i 4 talijanski i ilirski, Izmegju istih 16 govori još francuski, a o 16 kaže se »possiede la lingua Latina«, Samo u jednom slučaju zabilježeno je pozna- vanje grčkog (učeni Brnjo Zamagna). Njemački ne govori ni jedan, samo o dva-tri kaže se da »nešto razumiju njemački«, Kao najučeniji istaknuti su Antun Sorgo (spomenuti su i njegovi naučni radovi), Zatim opat Brnjo Zamagna, 80 god. (possiede le lingue Illirica, Italiana, Latina, Greca e Francese, nelle quali componeva assai bene e tutta via compone) — navode se i po- jedine njegove pjesme. Io Matiju Zlatariću, alias Bobali, 66 god., govo- ri se sa poštovanjem: »coltiva la poe- sia, specialmente Illirica, in cui si & reso celebre per le sue composizioni e traduzioni.« U Dubrovniku, 2, septembra 1924, Al. Solovjev. = - pu