me Strana 4 Naše primorje i »DUBROVAČKI LIST« plućni bolesnici. Ljekovitost mora. — Šumski ili morski predjeli. — Kako djeluje klima ? — Za plućne bolesti potrebiti su sanatoriumi. — Dubrovački kraj nije podesan za otvorenu tuberkulozu, ali je dobar za profilaktičare. DUBROVNIK KAO LJEČILIŠTE. o 13. Već se u klasičnom vijeku mnogo cijenilo more za liječenje plućne tu- berkuloze, U prošlom stoljeću, naj- više zaslugom Engleza, obnovila se ta stara glasovitost. a naročito -se proslavila francuska i talijanska ri- vijera ko kraj, gdje se liječi plućna bolest, Ali od nekoliko decenija sun- čani Jug, Rivijera, Sicilija, Egipat, Madeira gube mnoge svoje grudobol- ne goste, jer je otkriven novi predio i za mnoge bolji lijek, švajcarske pla- nine Arosa, Sv. Moritz, Davos Ley- sin. U početku su bolesnici samo pre- ko ljeta išli na te visoke planine, a zimu bi provodili na moru, ali se sad tamo liječi i ljeti i zimi, Liječenje se na visinama misli danas usavršiti po- moću zračnih balona, koji bi se mo- gli održavati na svakoj željenoj vi- sini. : Megju liječnicima pristašama. pla- nina i mora vode se učene rasprave, ali nitko ne može dokazati kakvo di- rektno djelovanje bilo koje klime na samu bolest. Klima djeluje samo na cjelokupni organizam. Primorsko je podneblje izvanredno sredstvo za ob- navljanje krvi, u njem se jača disanje, razvijaju kosti i mišići, ali ni ono ne ubija bacile. s “ Zato je more spas za one koji po- tiču od slabih i bolesnih roditelja. i na obalama svih mora se jačaju slaba djeca i liječe od skrofuloze, rakitisa. i tuberkuloznih oboljenja kostiju i zglobova. A_pluća? Moderno je gledište da se grudo- bolja može liječiti u svakom podneb- lju gdje nema prašine, dima, magle i drugih štetnih faktora. No južna klima, gdje je prosječna dnevna temperatura od 13—20" € preko noći — u zimskoj sezoni, te se može dan i noć uživati slobodni vazduh; ima velike prednosti za ne- ke plućne bolesnike u početnom sta- diju, bez ognjice i krvoliptenja. Ali su se njemački, danski i holandeski liječnici veoma zadovoljilili sa uspje- sima koje kod liječenja plućne tuber- kuloze postizavaju u sanatorijima na svojim sjevernim morima, z Neki francuski klimatolozi traže da bolesnici ne budu izloženi nepo- _srednom uticaju mora nego da budu makar sto metara udaljeni, pa čak i odjeljeni od njega šumom, zgradom, itd., a neki su u opće protivnici pri- morskog liječenja. U jednom se po- gledu svi liječnici slažu: za liječenje plućne tuberkuloze na primorju po- trebni su sanatoriji. To je jedini način i da se bolesni liječe i da se zdravi sačuvaju. Tako Nijemci, radeći za svoja liječilišta, dokazuju da je fran- cuska i talijanska rivijera opasna Treba spasiti zbog velike množine tuberkuloznih, koji, pošto nema sanatorija, kuže sta- nove i javna mjesta, Treba još do- dati. da na pojedinim rivijerama tre- ba izbirati mjesta gdje je vazduh pot- puno čist, gdje je povoljna tempera- tura i vlaga i gdje nema jakih vjetro- va, Poslije ovih promatranja valja da: pogledamo našu slovensku rivijeru, koja zbog svojih ljekovitih osobina mora brzo postati poznata širom svi- jeta, jer. ona ni ne zaostaje po svojoj klimi za francuskom i talijanskom, a po ljepoti svojoj je nadmašuje, Naša _ obala i ostrva spadaju u red srednje vlažnih ostrvskih i primorskih klima, Ona je izložena južnim morskim vje- trovima, te zato mnogo toplija i vla- žnija od talijanske jadranske obale, uz to ima, osobito u južnoj Dalmaciji, sve osobine talijanske Rivijere. Za liječenje plućnih bolesti najbolja je ostrvska klima, jer je tu čist vazduh, toplota podjednaka sa malo koleba- nja a isto tako i ylaga, Zato se čaki na otocima sjevernog mora nalaze iz- vrsni sanatoriji za plućnu tuberkulo- zu, Mi imamo dosta ostrva, ali otok Vis zbog svoje udaljenosti od kopna ima najbolju ostrvsku klimu, Poslije njega dolazi Hvar, koji dijelom trpi od suhih kopnenih vjetrova, Vis. je po toploti sličan Krfu, ali ga po svim ostalim klimatskim osobinama nad- mašuje. Poslije ova dva otoka ima Boka Kotorska najpovoljniju klimu za plućne bolesti. Nažalost još nema mogućnosti, da se tamo šalju boles- nici. Zato su sve nade onih naših plu- ćnih bolesnika _ upućene bile na Du- brovnik, koji po svojoj klimi nikako ne odgovara za lječilište plućnih bo: lesti. On je previše izložen vjetrovi- ma, koje mogu izdržati samo ljudi do- brih pluća. Dubrovnik, kao najljepši ures naše obale počeo je privlačiti više od svih naših primorskih mjesta i domaći i internacionalni svijet. Za- to je u njem dosta prometa, te nije u svako doba godine potpuno bez pra- šine, uz to daje dosta prilike za za- bave itd. 81 Dubrovnik ne samo, da nema ni- jednog sanatorija, nego nema u inače modernoj bolnici ni odjeljenja za tu- berkulozu, i ako zbog neupućenosti ovamo dolaze toliki i teški plućni bo- lesnici i ako i u samom Dubrovniku svake godine umire oko 50 osoba od te bolesti. Ako Dubrovnik i nije zgodno lječi- lište za plućnu sušicu, on je vrlo do- bar za profilaktičare, t. j. za one, ko- ji su u opasnosti da postanu bolesni. U njemu se dakle ne liječi, nego čuva. od tuberkuloze, a najbolja je sezona jesen, zima i proljeće za te slučajeve. Dr. Đuro Orlić, sirotu djecu! Zapuštena djeca, — Posljedice rata. — Nožem na druga. — Siromaštvo i odgoj. — Jedna plemenita akcija u Dubrovniku, — Zabavište i obdanište. Nijedna druga, pa i velika nacija, ni- je prinijela toliko žrtava na oltar slo- bode i čovječanstva u prošlom svjet-. skom ratu koliko je naša jugoslo- venska nacij.a. Bezbroj kosti leže ra- zasute po čitavoj kugli zemaljskoj, a milioni su uzidani u temelje naše lije- pe Otadžbine, Na kocu i konopcu iz- dahnuše hiljade staraca i starica, ju- načkom snagom opasanih sinova, hi- ljade djece ispustiše pri majčinim doj- kama u najtežim mukama svoje mla- | de i nevine duše od krvničkog bajo- neta i kundaka. Otadžbina je izgu- bila svoj najbolji porod. Ali sem'“te, još je veća nesreća za. sila naš, kao i ostale narode — razor- ne posljedice rata, kojih se djelova- nje osjeća na svim linijama javnog i privatnog života, I ne zna se koja je gora od njih dviju. Reklo bi se da je ona druga kud i kamo gora. Mrtvi su ponos i dika Otadžbine, a živi veli- kim dijelom postadoše zazor i sramo- rta njena, Ž To mi ne smijemo da dozvolimo, ne smijemo da dozvolimo da kletva mrt- vih pane na nas. Slobodni treba da dozidamo slobodno veličanstvenu zgradu Otadžbine svoje, da ona bude sunce. koje će daleko sjati, svojim zrakama svima život i snagu ulijevati. Kao što je temelj solidan i zdrav, tako i čitava zgrada treba da hude izgragjena iz najboljeng materi- jala, Na starijim i ođraslijim ne poda se graditi — sve se to dobrim dijelom gjavolijim zadojilo mlijekom. Treba početi odozdo — od najmanjih = od djece. Djeca su glavna nada, djeca glavni i jedini, čini nam se, spas! Spa- savajmo djecu! Pomozimo djecu! Ču- vajmo djecu! Čuvajmo svaki život dje- tinji kao najdragocjeniji kamičak ve- lebne zgrade koju izgragjujemo. Samo tamo treba da budu uprti pogledi svakoga i sviju, ć Na hiljade djece ostale bez igdje ikoga, na hiljade djece ostale bez oče- va sa sirotim majkama bez pomoći vapiju: »Pomozite nam, spasite nas!« A danas, u ovom vremenu najgadnijeg materijalizma, svak se brine samo za sebe, ide samo svojim putem, ne oba- zirući se da li će gaziti preko gladnih i žednih, samo njemu dobro da bude. Ali dobro nije kad je meni samo do- bro, dobro je svima i Otadžbini, kad je svima dobro od najnižeg do najvi- šeg, 1 u našem gradu ima mnogo siro- tinje, ima mnogo zapuštenih i zabo- ravljenih malih, koji vapiju pomoć klečeći skrštenih nevinih ručica, Onaj koji je imao prilike i volje da zagje u zabite budžake unutar i van zida na- šega grada gdje stanuje sirotinja, mo- gao se je o tome uvjeriti. To su do- movi gdje jakrepe memla davi, Sirote majke, da bi donijele koricu hljeba svojoj djeci, ostavljaju je samu u svo- jim memlavim stanovima, i prepušta- ju ulici na milost i nemilost. oIšta od njih biva? — Regrutuju se budući nitkovi, lopovi i razbojnici. Svaki dan se vide čete takove djece, i čuju se stvari 1 riječi od kojih se čo- vjeku koža ježi. Gledao sam osmogo- dišnje dječake kako u bijesu jurišaju noževima jedan na drugoga. . Smije li Dubrovnik da to mirno po- I smatra, a da tome ne učini kraj? Ne Broj 32. i toplim smije — to mu ne dozvoljavaju čast i ponos! On mora tome da stane na ut! PE dna Ženska Zadruga otvorila je još 16. septembra 1923. u gradu »Zabavište za djecu« nižeg sloja s na- mjerom da pomogne bijednoj djeci, kojih su majke prisiljene da ih zapu- ste u teškoj borbi. Za koru hljeba. Ovaj je korak N. Ž, Z. naišao na opće odobravanje; dobar odaziv. 58 sirote djece pohode »Zabavište«. Ali time ipak nije pomognuto u dovoljnoj i cnakoj mjeri. kako bi to trebalo, jer djeca ostaju u »Zabavištu« samo ne- koliko sati, koliko traje škola, a čitav. ostali dio dana čame u vlažnim ćume- zima ili se klatare po ulicama. Da bi se i tome doskočilo N. Ž. Z. namjera- va da pretvori »Zabavište« u »Ob- danište« t. j. zavod u kojem bi djeca provodila čitav dan i hranu dobivala: Namjera je veličanstvena i veoma po- hvalna,, ali i smiona — to će svatko uvidjeti. Nego, ona nije i neprovedi- va. Čvrstu volju N. Ž. Z. treba po- moći materijalno. Hrana za 30 djece skromno pro- računata iznosi 240 Din. dnevno. Za- druga preuzimlje na sebe popravak i namještaj lokala, nabavu učila, štednjaka, kuhinjskog i stolnog pri- bora. Preostalo bi na Općinskom Upraviteljstvu i građanstvu da pre- uzmu na sebe prehranu, obavezujući se da mjesečno doprinose svoj obol u tu svrhu. Kako se vidi po gornjoj. svoti, te obaveze nijesu velike, šta više one su upravo nikakve, pa ne možemo ni osigurati opstanak jednoj ovakovoj namjera N. Ž. Z, mogla propasti zbog neodaziva građanstva. Mi vjerujemo da će se uvijek naći u Dubrovniku taliko otaca i majka, koji imaju djece i strepe za njihov život, da bi mogli osgurati opstenak jednoj ovakovoj ustanovi, kad bi i mnogo veće žrtve | morali da podnesu za djecu koja mo- le pomoć. Pomozite djeci, djeca vas mole! NB. Koristan rad iedne čedne institucije. »CAVTAJSKA UDRUGA ZA UZDRŽAVANJE I UNAPREĐENJE NA- RODNE UMJETNOSTI I OBRTA, TE ODGOJ MLADEŽI. Cavtat, 7 .9, 1924. Svrha je Cavtajske Udruge, da unaprijeđujući narodnu umjetnost, daje mladeži zarade i tim je sačuva od štetnog utjecaja ulice, Pod pokroviteljstvom gospođe Pa- ve Račić-Pašić, zahvaljujući njenoj darežljivosti i osobitom upravo ma- terinskom zauzimanju oko njenog procvata; pod vještim vodstvom biv- še predsjednice gospođe Mery Račić- Vodnice i sadanje Predsjednice go- spođe Line Lonza Barišić; nenadkri- ljivom brižljivošću poduprta od vrle rodoljupke požrtovne gospođe Vene- rande Pesjak. i ostalih rodoljubnih gospođa, Cavtajska je Udruga kroz dvije godine svoga opstanka postigla nenadane uspjehe, Njezin je dom uvijek otvoren nje- nom Đačkom Udruženju Pčelici i Mravu, koji broji preko 50 članica i članova. Djeca posjeduju svoju đačku knjižnicu i zbirku igrača- ka, pa se u dokolici pod nadzorom okorišćuju zdravom zabavom i pou- kom. E - U određene satove Pčelice ve. zua Mravi crtaju nar, moti- vei bave se uzličenjem, — Danas Udruga ima već 30 vještih ve. tr ife OPĆINSKA KAFANA Novaković Gjiido - Dubrovnik- zilja. Njihovim radovima stranci se i dive i jagme za njih. Cavtajska je Udruga priredila iz- ložbu svojih đačkih radova lanjske godine u korist Jugoslovenske Mati- | ce u Cavtatu; za. tim u Hercegnovo- me, te u počast Njezina Veličanstva Kraljice Marije i pred malo dana u počast Jugoslavenskom Učiteljstvu Mladež je do sada zaradila preko 24,009 dinara, Ž Svojim radom Pčelice su i Mravi utemeljili i zakladu Kraljevi ća Petra, čija se dobit svake go- dine 6. septembra razdijeljuje najsi- romašnijim članovima. Zauzimanjem vrlo zaslužne gospo- đe Đorđine N, Pašić, Udrugi je pru- žila pomoćnicu ruku velika narodna dobrotvorka gospođa Mabel S, Gru- jića, namjerom da u Americi priredi |izložbu, te tako nađe zgodno tržište narodnim vezovima, Posve solidne cijene, pravedno na- građen rad i malen postotak za uzdr- žavanje osiguravaju = Cavtajskol Udruzi lijepu budućnost. Dao Bog, da i ostala mjesta širom domovine pođu tragom Cavtajske Udruge, pa uzdržavajući narodnu umjetnost oplemenjuju radom mladež uzdanicu naroda svoga, J. M == = ==