POŠTARINA PLAĆENA. Ea
i e POJEDINI BROJ 1.50, DIN.

DUBROVAČKI LIST







SEDMIČNI INFORMATIVNI
1 PRIVREDNI GLASNIK

Urednik; Dr, MATIJA

VIDO
Odgovorni urednik: STIJEPO M. S čuna ć. Godišnja pretplata 80 Dinara, Za inozemstvo 200 Dinara.

Plativo | utuživo u Dubrovniku, Oglasi po posebnoj tariti.





20. SEPTEMBRA 1924.

BROJ 34. — GOD. I.

Poljoprivreda dubrovačke. oblasti

Konferencija stručnjaka u županiji — Referati i rezolucije

Najavljena konferencija  poljopri- |
vrednih stručnjaka Dubrovačke Ob- |
lasti održavana je dne 13., 14. i 15.
septembra u skupštinskoj
Velikog Župana,

Kanferenciji, koja je otvorena lije-
pim pozdravnim govorom. Velikog
Župana dra I, Grisogona; predsjedao
je. odaslanik Ministarstva Poljopri-
vrede i Voda, načelnik Milan Đurić.
Prisustvovali su g6. oblasni poljopri-
vredni referent Marko Marčić, struč-
ni refereniti Antun Brajnović i Tomi-
slav Mladinov, državni ekonomi ž.
Vučenović iz Korčule, J, Slapničar
iz Metkovića, A. Vesijak iz Makar-
ske,I ,Aleksić iz Dubrovnika, uprav-
nik drž, rasadnika u Čibači B, Ra-
dančević, asistenti F. Šmida i V. Si-
njicin, predstavnik trgovačko obrt-
ničke komore u Dubrovniku gosp.
Pasko Kolić, predstavnici raznih po-
loprivrednih zadruga gg. Antun Ce-
tinić-Tale iz Blata na Korčuli, Troje
Zlošilo iz Orašca, Ivo Antonioli iz
Dubrovnika, Viaho Katić iz Plata,
cand, ing, agron, zagrebačkog fakul-

dvorani

Ribarstvo.

* Referati su sastavljeni kolektivno
od pojedinih manjih skupina struč-
njaka a za tim izneseni u plenarnu
sjednicu. Svaki se je referat sasto-
jao od uvoda, u kojem su bile ocrta-
ne prilike pojedinih poljoprivrednih
grana u oblasli sa potrebitim statis-
tičkim podacima, a za tim su slijedile
rezolucije. Svaka je pojedina rezolu-
cija pretresana u dva čitanja, a za tim
konačno prihvaćena, Za sada iznosi-
mo samo u kratko o čemu se tiču po-
jedine rezolucije: ž

Olakšati težaku nabavu američke
loze iz državnih razadnika u pogledu
prevoza,

Glede vrste američke loze obzirom
na kvalitetu zemlje.

Glede vrste domaćih loza, obzirom:
na kvalitetu vina i na vrste za zo-
banje.

Proširenje ranih i kasnih vrsta
grožgja za zobanje i osiguranje brzog
i jeftinog prevoza kod izvoza.

Sadnja loze samo u onakovim ze-
mljama, koje najbolje odgovaraju u



teta Frano Tabain iz Veleluke, a kao
gosti gg. drž, ekonom N, Petrović iz
Gjevgjelije i stud. agr. Frano Pasko-
vić od beogradskog fakulteta,

Na plenaroj sjednici podijeljeni su
pojedini referati izmegju pojedinih
referenata i to kako slijedi:

Vinogradarstvo i voćarstvo,

Engiogija.

Maslinarstvo.

Uljarstvo.

Ratarstvo, povrtljarstvo i cvjetnar-
stvo,

Marvogojstvo, peradarstvo, pčelar-
stvo, svilarstvo, mljekarstvo i sirar-
stvo,

Fitopatologija i štetočine, .

Poljoprivredna nastava i zadrugar-
stvo,



pogledu kvalitete proizvedenog vina
i sadnja u kombinaciji sa maslinom i
ostalim mediteranskim voćem.

Osnovanje privatnih uzorno-poku-
šajnih vinograda i vinogradarsko-
vinarskih zadruga.

Istraživanje i proučavanje vina od
pojedinih vrsta grožgja i iz pojedinih
krajeva u svrhu odregjenja vrsta loza,
koje se imađu u prvom redu :prepo-
ručiti.



tečajeva za pouku težaka,
* Proširenje uporabe modernih spra-
va i potrepština za racionalno prav-
ljenje i uzdržavanje vina,

Osnovanje uzornih konoba i vinar-
skih zadruga,

Vršenje kontrole nad ižvozom vina |
i zaštita domaće proizvodnje,

vina slobodno od drž. trošarine. Uki-
danje drž. trošarine od Din 35 po hi
vina tamo, gdje se još plaća.

Podupiranje industrije raznih pre-
ragjevina grožgja i vina u svrhu olak-
šanja vinske krize,

Preporuka, da se kod sklapanja trg.
ugovora osigura izvoz naših vina u



Obdržavanje praktičnih vinarskih

inostranstvo.

Da se ukinu ili umanje tariie za
prevoz vira na drž. željeznicama i
na subvencioniranm parobrodima.

Podizanje voćarstva, osobito šire-
nje mediteranskog voća (višnje, ba-
jami, smokve, rogači). :

Davanje uputa u koliko se tiče ber-
be, sortiranja, sušenja i u opće isko-
rišćivanja voća i voćnih preragjenja.
| < Osnivanje uzornih voćnjaka i vo-
ćarskih zadruga,

Podignuće jedne sušnice za voće
po uzoru dra Stojkovića u drž. rasa
.dištu u Čibači.

Olakšanje prevoza za svježe voće
i za voćne preragjevine.

Gbdržavanje maslinarskih tečajeva
svake godine u svakom srezu a u sre-
zu Metkovskom svake druge godine.

Obdržavanje svake godine jednog
15-dnevnog maslinarskog tečaja za
čeone radnike u državnom rasadniku
za masline u Stonu,

Nastaviti sa ogledima protiv masli-
nove mušice i ostalim štetočinima u
Brijesti i eventualno u još kojem po-
desnom mjestu, u smislu zaključaka
internacionalnog kongresa za masli-
narstvo, održavanog god. 1923, u Ma-
dridu,

Orgniziranje  gojitelja maslina u
svrhu provedenja zajedničke borbe
proti maslinovoj mušici i ostalim šte-
točinama i potpomaganje takvih or-

iznimna dozvola pečenja rakije od |

ganizacija udjelivši im za prvi put sve
potrepštine besplatno.

Da se državni rasadnik za masline
u Stonu pretvori u maslinogojstvenu
stanicu, poput onih u Spoletto, ili u
Porto Maurizio u Italiji, ili poput one
u Tortosi u Španjolskoj. Da se isto-
dobno «podigne tu i jedna državna
uzorna uljarnica u svrhu pravljenja
ogleda i proučavanje raznih vrsta
maslina ,domaćih i stranih,u koliko se
tiče vrijednosti istih za proizvodnju
ulja i za konzerviranje te obdržava-
nje uljarskih tečajeva, osobito za vo-
ditelje uljarnica uljarskih zadruga.

Pomaganie privatne incijative koja
nastoji oko regeneracije starih za-
puštenih maslinjaka.

Osnovanje novih uljarskih zadruga
i to bar po jednu svake godine,

Saniranje financijalnog stanja onih
uljarskih zadruga, koje su nastradale
uslijed ratnih prilika.

Obdržavanje kušnja i nagragjivanje
finih ulja za začinu,

Širenje vrsta maslina podesnih za
konzerviranje,

Osnivanje uzorno pokušajnih polja
u svrhu uvedenja sjemena dobrih vrs-
ta žitarica, trgovačkog i industrijskog
bilja, uporabe. vještačkog  gjubra i
modernih prikladnih strojeva i ratila.

Osnovanje trijerskih stanica za či-
šćenje sjemena žitarica.

Davanje prednosti ozimim usjevima
naprama jarim, koji obično stradaju
od suše.

Davanje prednosti gojidbi buhača
sjetvom na mjestu a ne presagjivanju.

Nadžor nad trgovinom  buhača i
zaštita od konkurencije sa surogali-
ma.

Podupiranje domaće industrije za
preradbu buhača, :

Unapregjenje gojidbe aromatičnog
bilja, osobito onog, što ne raste sa-

.









Učitelji u dubrovačkoj komediji

Piše Dr. Petar Kolendić.

Kad su, u Renesansi, počeli da pišu
komedije, poganski, onda opšti, kult
antike silio je komediografe, da sle-
deći stroge propise renesansnih re-
tora imitiraju stare komedije latin-
skih pesnika Plauta i Terencija. I to.
u svemu: u situacijama i u tipovima
podjednako kao i u spoljašnoj struk-
turi komada reproducirajući mahom
samo one karaktere i pasije, koje su
već Latini obilato obradili, A u ko-
liko nisu prevodili, bukvalno prevo-
dili, ta stara dela uz neznatne izme-
ne i odstupanja, oni su onda, prosto
ignorirajući savremeni život i njego-
ve kaprise, kontaminirali, to jest po-
jedine situacije raznih latinskih ko-
medija trpali u jednu, sve to namer-
no, razume se, nek se tako pažnja
gledalaca rasiplje i rastreseno gubi.
jer se i u toj konfuziji nalazilo izves-
nog uživanja.

rd se, dakle, do u beskonačnost
ponavlja, da otac voli odnekud istu
kurtizanu kao i sin, da se, posle fan-

tastičnih zapleta, pronagje decu, ko-



ta deca sliče jedno drugome kao jaje
jajetu, otkud celo more zamršenih si-
tuacija. Stariji ljudi tu su onda ma-
bom strogi, podozrivi i škrti s večitc
negde skrivenim blagom, ali. kad ih
se ne gleda, skloni na nedozvoljena
ljubakanja, spremni da tad i troše, S
komičnim objašnjenjima, gde hoće da
prikriju svoju impotenciju, dok su
mladići. večni kontrast prema njima,
rasipni, nepromišljeni i strastveni,
jer se podjednakim zanosom klatare
ako zakutnih kuća prostitutki kao 1
pod pendžerima kreposnih devojaka,
oslanjajući se redom na sluge, koji im,
majstori u šalama, ali inače večito
gladni parasiti, pomagaju u tim avan-
tirama. ;

Tek što ta neprirodnost, da se po-
zornicom vuku samo okamenjeni ti-
povi klasične starine. nije mogla du
go trajati, pogotovo ne u raspojasa“
nom šesnaestom veku, u vreme, kad
su se i po našim varošima na Frimor-
ju počela da izvijaju krasne fasade



ju se nekad izgubilo, i da ponekad |



bogatih . palača, ispred čijih bi se
pompoznih portala, za divnih noći
Juga, zaustavljali strambotiste s leu-
tom u ruci, raskostrušene kose, im-
provizirajući sentimentalne pesme
pune uzdaha i ogledajući se, hoće ji
da čuju šapat iza brokatnih zavesa
raskošnih bifora i trifora te hoće li,
možda, otud da neka nevidljiva ru-
ka, dršćući od strasti, spusti svilene
lestvice za noćni sastanak spojen
često sa zapletima, vrednim da ih
Boccacciovo pero fiksira.

Elementi srednjevekovne novelisli-
ke počeli su, dakle, da se uvlače u
komediju. '

Otud je. tako, motiv bračne neve-
re, nepoznat u klasičnoj komediji, a
pogotovo se sviđela figura prevare-
na muža, kad se na nj, bednika, obi-
lato prospe smešno, bio on kriv ili
ne, a da ironija bude veća. on će na
pozornici, pred gledaocima, koji su
sve videli, čak i objašnjavati, da mu
je žena kreposna, a da je on prljav,
što je o njoj ikad sumnjao! Po koji
put toj neprijathoj nezgodi jadnog
čoveka kriva je njegova starost i oro-





nulost. ne može, dakako, kad mu se







noge tresu, da zadovolji hirovima
mlade i sveže žene, ali, još češće, io
je kazna, što bi on, lopov, hteo po-
kušati, da bude malo neveran, ili je,
najzad, to posledica njegova ljubo-
mora, koji u mnogo čemu graniči s
ludilom.

Tu je, onda izvor i svim onim, često
akrobatskim doskočicama  zaljublje-
nika i raspojasane strasti nabujale
mladosti, da se posle burlesknih upa-
dica koristeći se mnogo i preobla-
čenjima, što je izazivalo nove qui
pro quo, sastanu i da, najzad, dogju
do željenog cilja. Jer ovako ili onako
svim tim ljubavnicima  šesnaestoga
veka bio je jedini cilj nekako hitno
zadovoljenje čulne groznice i putenih
hirova, a sentimentalnu  patetičnost
i platonska shvatanja o čistoj ljubavi
s uzdasima i suzama ostavljalo se za
stereotipne kanconijere i za filozof-
ske, dugočasne, rasprave o lepom,
ako hoćete, jer je i toga bilo kod nas.

Kad su jednom ovako elementi no-
velistične literature provalili u ko-
mediju, razumljivo je, da je odmah
prodrla u nju i cela četa svakakih li-
ca iz realnosti savremenog života.
Odmah, direktno s ulice, na pozori-