POŠTARINA PLAĆENA. Ea i e POJEDINI BROJ 1.50, DIN. DUBROVAČKI LIST SEDMIČNI INFORMATIVNI 1 PRIVREDNI GLASNIK Urednik; Dr, MATIJA VIDO Odgovorni urednik: STIJEPO M. S čuna ć. Godišnja pretplata 80 Dinara, Za inozemstvo 200 Dinara. Plativo | utuživo u Dubrovniku, Oglasi po posebnoj tariti. 20. SEPTEMBRA 1924. BROJ 34. — GOD. I. Poljoprivreda dubrovačke. oblasti Konferencija stručnjaka u županiji — Referati i rezolucije Najavljena konferencija poljopri- | vrednih stručnjaka Dubrovačke Ob- | lasti održavana je dne 13., 14. i 15. septembra u skupštinskoj Velikog Župana, Kanferenciji, koja je otvorena lije- pim pozdravnim govorom. Velikog Župana dra I, Grisogona; predsjedao je. odaslanik Ministarstva Poljopri- vrede i Voda, načelnik Milan Đurić. Prisustvovali su g6. oblasni poljopri- vredni referent Marko Marčić, struč- ni refereniti Antun Brajnović i Tomi- slav Mladinov, državni ekonomi ž. Vučenović iz Korčule, J, Slapničar iz Metkovića, A. Vesijak iz Makar- ske,I ,Aleksić iz Dubrovnika, uprav- nik drž, rasadnika u Čibači B, Ra- dančević, asistenti F. Šmida i V. Si- njicin, predstavnik trgovačko obrt- ničke komore u Dubrovniku gosp. Pasko Kolić, predstavnici raznih po- loprivrednih zadruga gg. Antun Ce- tinić-Tale iz Blata na Korčuli, Troje Zlošilo iz Orašca, Ivo Antonioli iz Dubrovnika, Viaho Katić iz Plata, cand, ing, agron, zagrebačkog fakul- dvorani Ribarstvo. * Referati su sastavljeni kolektivno od pojedinih manjih skupina struč- njaka a za tim izneseni u plenarnu sjednicu. Svaki se je referat sasto- jao od uvoda, u kojem su bile ocrta- ne prilike pojedinih poljoprivrednih grana u oblasli sa potrebitim statis- tičkim podacima, a za tim su slijedile rezolucije. Svaka je pojedina rezolu- cija pretresana u dva čitanja, a za tim konačno prihvaćena, Za sada iznosi- mo samo u kratko o čemu se tiču po- jedine rezolucije: ž Olakšati težaku nabavu američke loze iz državnih razadnika u pogledu prevoza, Glede vrste američke loze obzirom na kvalitetu zemlje. Glede vrste domaćih loza, obzirom: na kvalitetu vina i na vrste za zo- banje. Proširenje ranih i kasnih vrsta grožgja za zobanje i osiguranje brzog i jeftinog prevoza kod izvoza. Sadnja loze samo u onakovim ze- mljama, koje najbolje odgovaraju u teta Frano Tabain iz Veleluke, a kao gosti gg. drž, ekonom N, Petrović iz Gjevgjelije i stud. agr. Frano Pasko- vić od beogradskog fakulteta, Na plenaroj sjednici podijeljeni su pojedini referati izmegju pojedinih referenata i to kako slijedi: Vinogradarstvo i voćarstvo, Engiogija. Maslinarstvo. Uljarstvo. Ratarstvo, povrtljarstvo i cvjetnar- stvo, Marvogojstvo, peradarstvo, pčelar- stvo, svilarstvo, mljekarstvo i sirar- stvo, Fitopatologija i štetočine, . Poljoprivredna nastava i zadrugar- stvo, pogledu kvalitete proizvedenog vina i sadnja u kombinaciji sa maslinom i ostalim mediteranskim voćem. Osnovanje privatnih uzorno-poku- šajnih vinograda i vinogradarsko- vinarskih zadruga. Istraživanje i proučavanje vina od pojedinih vrsta grožgja i iz pojedinih krajeva u svrhu odregjenja vrsta loza, koje se imađu u prvom redu :prepo- ručiti. tečajeva za pouku težaka, * Proširenje uporabe modernih spra- va i potrepština za racionalno prav- ljenje i uzdržavanje vina, Osnovanje uzornih konoba i vinar- skih zadruga, Vršenje kontrole nad ižvozom vina | i zaštita domaće proizvodnje, vina slobodno od drž. trošarine. Uki- danje drž. trošarine od Din 35 po hi vina tamo, gdje se još plaća. Podupiranje industrije raznih pre- ragjevina grožgja i vina u svrhu olak- šanja vinske krize, Preporuka, da se kod sklapanja trg. ugovora osigura izvoz naših vina u Obdržavanje praktičnih vinarskih inostranstvo. Da se ukinu ili umanje tariie za prevoz vira na drž. željeznicama i na subvencioniranm parobrodima. Podizanje voćarstva, osobito šire- nje mediteranskog voća (višnje, ba- jami, smokve, rogači). : Davanje uputa u koliko se tiče ber- be, sortiranja, sušenja i u opće isko- rišćivanja voća i voćnih preragjenja. | < Osnivanje uzornih voćnjaka i vo- ćarskih zadruga, Podignuće jedne sušnice za voće po uzoru dra Stojkovića u drž. rasa .dištu u Čibači. Olakšanje prevoza za svježe voće i za voćne preragjevine. Gbdržavanje maslinarskih tečajeva svake godine u svakom srezu a u sre- zu Metkovskom svake druge godine. Obdržavanje svake godine jednog 15-dnevnog maslinarskog tečaja za čeone radnike u državnom rasadniku za masline u Stonu, Nastaviti sa ogledima protiv masli- nove mušice i ostalim štetočinima u Brijesti i eventualno u još kojem po- desnom mjestu, u smislu zaključaka internacionalnog kongresa za masli- narstvo, održavanog god. 1923, u Ma- dridu, Orgniziranje gojitelja maslina u svrhu provedenja zajedničke borbe proti maslinovoj mušici i ostalim šte- točinama i potpomaganje takvih or- iznimna dozvola pečenja rakije od | ganizacija udjelivši im za prvi put sve potrepštine besplatno. Da se državni rasadnik za masline u Stonu pretvori u maslinogojstvenu stanicu, poput onih u Spoletto, ili u Porto Maurizio u Italiji, ili poput one u Tortosi u Španjolskoj. Da se isto- dobno «podigne tu i jedna državna uzorna uljarnica u svrhu pravljenja ogleda i proučavanje raznih vrsta maslina ,domaćih i stranih,u koliko se tiče vrijednosti istih za proizvodnju ulja i za konzerviranje te obdržava- nje uljarskih tečajeva, osobito za vo- ditelje uljarnica uljarskih zadruga. Pomaganie privatne incijative koja nastoji oko regeneracije starih za- puštenih maslinjaka. Osnovanje novih uljarskih zadruga i to bar po jednu svake godine, Saniranje financijalnog stanja onih uljarskih zadruga, koje su nastradale uslijed ratnih prilika. Obdržavanje kušnja i nagragjivanje finih ulja za začinu, Širenje vrsta maslina podesnih za konzerviranje, Osnivanje uzorno pokušajnih polja u svrhu uvedenja sjemena dobrih vrs- ta žitarica, trgovačkog i industrijskog bilja, uporabe. vještačkog gjubra i modernih prikladnih strojeva i ratila. Osnovanje trijerskih stanica za či- šćenje sjemena žitarica. Davanje prednosti ozimim usjevima naprama jarim, koji obično stradaju od suše. Davanje prednosti gojidbi buhača sjetvom na mjestu a ne presagjivanju. Nadžor nad trgovinom buhača i zaštita od konkurencije sa surogali- ma. Podupiranje domaće industrije za preradbu buhača, : Unapregjenje gojidbe aromatičnog bilja, osobito onog, što ne raste sa- . Učitelji u dubrovačkoj komediji Piše Dr. Petar Kolendić. Kad su, u Renesansi, počeli da pišu komedije, poganski, onda opšti, kult antike silio je komediografe, da sle- deći stroge propise renesansnih re- tora imitiraju stare komedije latin- skih pesnika Plauta i Terencija. I to. u svemu: u situacijama i u tipovima podjednako kao i u spoljašnoj struk- turi komada reproducirajući mahom samo one karaktere i pasije, koje su već Latini obilato obradili, A u ko- liko nisu prevodili, bukvalno prevo- dili, ta stara dela uz neznatne izme- ne i odstupanja, oni su onda, prosto ignorirajući savremeni život i njego- ve kaprise, kontaminirali, to jest po- jedine situacije raznih latinskih ko- medija trpali u jednu, sve to namer- no, razume se, nek se tako pažnja gledalaca rasiplje i rastreseno gubi. jer se i u toj konfuziji nalazilo izves- nog uživanja. rd se, dakle, do u beskonačnost ponavlja, da otac voli odnekud istu kurtizanu kao i sin, da se, posle fan- tastičnih zapleta, pronagje decu, ko- ta deca sliče jedno drugome kao jaje jajetu, otkud celo more zamršenih si- tuacija. Stariji ljudi tu su onda ma- bom strogi, podozrivi i škrti s večitc negde skrivenim blagom, ali. kad ih se ne gleda, skloni na nedozvoljena ljubakanja, spremni da tad i troše, S komičnim objašnjenjima, gde hoće da prikriju svoju impotenciju, dok su mladići. večni kontrast prema njima, rasipni, nepromišljeni i strastveni, jer se podjednakim zanosom klatare ako zakutnih kuća prostitutki kao 1 pod pendžerima kreposnih devojaka, oslanjajući se redom na sluge, koji im, majstori u šalama, ali inače večito gladni parasiti, pomagaju u tim avan- tirama. ; Tek što ta neprirodnost, da se po- zornicom vuku samo okamenjeni ti- povi klasične starine. nije mogla du go trajati, pogotovo ne u raspojasa“ nom šesnaestom veku, u vreme, kad su se i po našim varošima na Frimor- ju počela da izvijaju krasne fasade ju se nekad izgubilo, i da ponekad | bogatih . palača, ispred čijih bi se pompoznih portala, za divnih noći Juga, zaustavljali strambotiste s leu- tom u ruci, raskostrušene kose, im- provizirajući sentimentalne pesme pune uzdaha i ogledajući se, hoće ji da čuju šapat iza brokatnih zavesa raskošnih bifora i trifora te hoće li, možda, otud da neka nevidljiva ru- ka, dršćući od strasti, spusti svilene lestvice za noćni sastanak spojen često sa zapletima, vrednim da ih Boccacciovo pero fiksira. Elementi srednjevekovne novelisli- ke počeli su, dakle, da se uvlače u komediju. ' Otud je. tako, motiv bračne neve- re, nepoznat u klasičnoj komediji, a pogotovo se sviđela figura prevare- na muža, kad se na nj, bednika, obi- lato prospe smešno, bio on kriv ili ne, a da ironija bude veća. on će na pozornici, pred gledaocima, koji su sve videli, čak i objašnjavati, da mu je žena kreposna, a da je on prljav, što je o njoj ikad sumnjao! Po koji put toj neprijathoj nezgodi jadnog čoveka kriva je njegova starost i oro- nulost. ne može, dakako, kad mu se noge tresu, da zadovolji hirovima mlade i sveže žene, ali, još češće, io je kazna, što bi on, lopov, hteo po- kušati, da bude malo neveran, ili je, najzad, to posledica njegova ljubo- mora, koji u mnogo čemu graniči s ludilom. Tu je, onda izvor i svim onim, često akrobatskim doskočicama zaljublje- nika i raspojasane strasti nabujale mladosti, da se posle burlesknih upa- dica koristeći se mnogo i preobla- čenjima, što je izazivalo nove qui pro quo, sastanu i da, najzad, dogju do željenog cilja. Jer ovako ili onako svim tim ljubavnicima šesnaestoga veka bio je jedini cilj nekako hitno zadovoljenje čulne groznice i putenih hirova, a sentimentalnu patetičnost i platonska shvatanja o čistoj ljubavi s uzdasima i suzama ostavljalo se za stereotipne kanconijere i za filozof- ske, dugočasne, rasprave o lepom, ako hoćete, jer je i toga bilo kod nas. Kad su jednom ovako elementi no- velistične literature provalili u ko- mediju, razumljivo je, da je odmah prodrla u nju i cela četa svakakih li- ca iz realnosti savremenog života. Odmah, direktno s ulice, na pozori-