obrašjivanju školskih vrtova.“ čanja. duzno, ali u Prijatnoj mešavini počeli Strana 2. PRSKE E moniklo, kao menta, žuta perunika, lavanda, korijandol itd. Podupiranje udruženja za destila- ciju eteričnih ulja, Donošenje zakona o Poljskoj poli- ciji. 2 : * Provedenjek zakona o osiguranju usjeva od grada. Osnivanje stanjće za selekciju i oplemenjivanje sjemena žitarica i krmnog bilja (na domeni u Vranji). Istaknuta je potreba, da se prosu- še i melioriraju razna polja i močva- re u Oblasti, kao: Neretvanska doli- na, Konavosko polje, Plinsko (Vrgor- sko) jezero, uregjenje nekih manjih Uticati kod vodenih zadruga, da se kompleksa u općini Stonskoj itd, prosušene partije zemljišta što racio- Uvedenje pogodnosti u tarifama za halnije obragjuju uvedenjem jedne Prevoz svježeg povrća željeznicama i shodne izmjene kultura. subvencioniranim parobrodima, Poprimljeno je konačno još nekoli- Unapregjenje gojidbe ranog i kas-/ 1. dobrih i zdravih rezolucija glede nog povrća osobito u okolici grado- slatkovodnog i morskog ribarstva va i kupališta. osobito u koliko se tiče ribarske po- Osnovanje vrtlarskih zadruga. Unapregjenje Bojidbe cvijeća i uresnog bilja. : Osnovanje stanica za opasivanje krava sa čistokrvnim oberinnthal- skim bikovima. Isto tako sa Yorkshirskom pasmi- nom za krmad, Arabskom pasminom za konje, Bosanskom i Merino PAS: pališnog Društva u Kuparima, KA oxes, danskom pasminom Uspjeh konferencije bio je VRLO Uvedenje sojeva kokoši Plymouth- DOBAR, svako se je Pranje sveli stručnjake sivm Potrebitim instru tivnim sredstvima, skih praznika za učitelje osn škola i da se u preparandijama po- Sveti što veća pažnja nauku poljopri« vrede. | a Obdržavanje godišnjih trodnevnih konferencija, Osnovanje novih zadruga za poje- dine grane privrede u mjestima, gdje za to postoje potrebiti uvjeti a oso- bito vinarske zadruge, riba, umjetnog gojenja riba, osnova- nja novih i poboljšanje stanja posto- jećih ribarskih zadruga. | tom prigodom pregledali zgrade i na: sade Dubrovačkog Hotelskog i Ku. Obdržavanje zimskih kqurzeva iz svih grana poljoprivrede, opskrbivši Obdržavanje kurzeva preko ško a ovnih licije, racionalnog ribarstva, rasploda 2ITQ 1 BRAŠNO. : “Situacija usprkos čvrstoće dinara sa aka pokazuje jedinstvenu tendenciju “padanja, nego cijene se mijenjaju čas gori čas doli. Glavni uzrok je taj što malo robe | dolazi na tržište, jer su seljaci sada zapo- sleni poljskim radnjama. X Noyosadska Produkina Burza noiirala je dne 18. tek, mj.: f Brašno br, (0) 550.—; pšenica 350,—; ku- + kukuruz 280—290., iranko vojvogjanska uto- varna stanica, isplata uz duplikate teretnih listova. Prvoklasni vojvogjauski mlinovi notiraju: (0) 580—600; (2) 520—560; (5) 460—520; (6) 420—450 franko vojvogjanska, utovarna stanica, isplata uz duplikate terenih listova Cijene u Gružu: Domaće brašno: (0) 650—670; (2) 590 do 620; (5) 540—590; (6) 490550; prema vrsti iranko obala Gruž, š Kukuruz 350—360; pšenica 430.—4601; zob 340—370; Srah bijeli 580—600; franko obala Gruž, mjera u Gružu. Talijansko brašno: (00) 650; (0) 630; I-A : 560; 1-B 550; krušno brašno br, (4) 420 Din, | franko obala Gruž, Učesnici na konferenciji obašli su . državne rasadnike u Čibači, pak sui Sa našeg tržišta. KOLONIJALNA ROBA. See frbodlovačke provenience, U Tray nolira šećer za prompt krtstal Usta. 2. kocke u sanducima Lsig 29.10,6, daza si novu kampanju za predaju Novembar_D,. | cembar kristal 20.10.6, a kocke Lstg 21.106, “Nasuprot je domaći šećer dosta jettin, jer prvo inademo obilati rod šećerne repe ove godine, S drugo pak razbio se karte] šeće. | rana, te fabrike nude već šećer nove kam. panje kako slijedi: Kristal 15.50; kocke u sanducima 17,50, franko Gruž. t Kaia. Uvijek vrlo čvrsta, a usprkos loga cijene kod nas nešto popustiše obzirom na pad Lire talijanske na našim burzama, Danas Se trguje u Gružu bolji Rio Din 3941, a Santos Din 44.— do 45.— Pirinač. U glavnom se kod nas troši tali. janska riža, Stare robe imade vrlo malo, 4 nova će doći na pijacu tek svrhom Oktobra, Cijene za novu robu su cca 6—8% jeltinije nego li za stari š Ulje. Zalihe stare rob= su minimalne, ma- : nje količine koje dolaze na tržište plaćaju se rani, jer je vrijeme povoljno za masline, te se očekuje obilati rod istih tako, da već imade ponuda za novo ulje za predaju u Oktobru—Novembru Din 17 do 18 kg. PROMJENA U ŽUPANIJI G, Dr, Petar Grisogono, dosadanji veliki župan dubrovačke oblasti, pen. kraj. savj. imenovan je novim velikim 1 ž | no pertraktiralo i proučilo, u svakom Roks i Orpington. : a | je sudjelovao i gosp, načelnik Đurić “ Subvencioniranje gradnje uzornih svojom opsežnom stručnom spremom i bogatim iskustvom, tako da će po- primljeni zaključci služiti kao pro- Sram poljoprivrednim stručnjacima ove Oblasti u radu za unapregjenje štala i uzornih Sjubrišta. Priregjivanje stočarskih izložba i zimskih kurzeva za stočarstvo. Širenje gojidbe krmnog bilja, na- županom, — G, Sikirić rodom je iz Bibinja kod Zadra, ima 42 godine, a u upravnoj je službi od nazad 18 gb- dina. Služio je najprije kod namjesni- štva u Zadru, a zatim kod Zemaljskog Odbora do njegove likvidacije. — G. Sikirić preuzet će u subotu, 20. o. ravnih i umjetnih livada, te osnovanje uzornih pašnjaka i torova, ž Obdržavanje tečajeva mljekarstva i sirarstva i osnovanje. mljekarskih zadruga. i = Protegnuće zakona o uništavanju štetnh biljaka i životinja od 16. juna 1898, bivše Kraljevine Srbije na cije- lu državu. : a izrazio je svoje osobito zadovoljstvo glede izvršenog rada na konferenciji i izjavio, da će preporučiti gosp. Mi. nistru Poljoprivređe da prihvati sve predložene rezolucije. at Bilo bi dobro da naši patres pa- triae u buduće posvećuju nešto više pažnje ovim konferencijama, na ko- jima mogu najbolje da se upoznadu sa prilikama i potrebama poljopri- vrednog djela pučanstva. pak nam je drago što su na ovu konferenciju Proveđenje energične akcije proti raznim bolestima i štetočinama kul. turnog bilja,“ predavanjima. letcima, člancima, davanjem potrebitih anti- septičkih sredstava itd, bili pozvani ne samo predstavnici - Osnovanje jedne niže poljoprivred- privrednih zadruga već takogjer i na- ne škole ti Blatu na Korčuli. rodni poslanici. s I Poboljšanje položaja državnih eko- noma i ostalog stručnog osoblja. Doznačenje kredita za putovanja u svrhu razvijanja rada. NAŠA POLJOPRIVREDA, kei U današnjem uvodniku đonosinu izvještaj o vijećanju poljoprivrednih Raspisivanje nagrada učiteljima | stručnjaka dubrovačke oblasti. U osnovnih škola, koji se ističu u radu dojdućim brojevima donosit ćemo re. za unapregjivanje poljoprivrede i u| de m pojedine referate sa ovog vije. poljoprivrede, Načelnik $osp. Đurić | mj., svoju novu službu, OPĆINSKI IZBORI KROZ NAJ- KRAĆE VRIJEME. Doznajemo, da su sa raznih strana Ponovno poduzeti koraci kod vlade u Beograđu, da se raspišu izbori za dalmatinske općine. Tim bi napokon završili komesarijati, koji su i previ- še dugo trajali, BURZOVNI IZVJEŠTAJ. Dinar je ove sedmice dostigao 1e- čaj od 7.50 u Ziirichu, Megjutim je danas Popustio na 7,371. Na našim. berzama promet vrlo Opsežan, jer koliko god se nude velike količine stranih deviza toliko je i potražnj» dosta jaka, jer trgovcima konvenira- ju ovi niski tečajevi, pogotovo za sta- re obaveze, Zadnja dva dana tečaje- vi su nešto porasli, jer je potražnja — uslijed neznatnog pada dinara — nadmašila ponudu. Zagrebačka bur- za notira danas: Newyork 72.25, Lon- don 326., Italija 318., Beč 10.30., Pa- 1118 3901t d zionisan je, a g, Ivan Sikirić, viši po- | KRONIKA. Elektno tržište još uvijek slabo i beznadno. : SKUPŠTINA »J. A, K-a,< U nedjelju je održana glavna go- dišnja skupština mjesnog »Jugoslo- venskog Akademskog Kluba«. Nakon izvještaja stare uprave, kojoj je podi- jeljen apsolutorij, izvršen je izbor no- ve uprave, a zatim je izabran počas- nim članom kluba g. Miho Mihanović, koji je u svoje vrijeme bogatim pri- Togom omogučio djelovanje blagajne za potpomaganje neimučnih akađemi. čara, U smislu pravilnika proglašeni Su seniorima kluba svi dosadanji čla- novi koji su apsolvirali nauke, ZARUKE, Naš prijatelj g. Svetozar Barbić u nedjelju se je zaručio sa ggjicom Mil“ kom Berdović, DUBROVAČKI PAROBRODI. »Bosanka« otputovao iz Torre 1. 9. za Rotterdam, prošao Gruž 2—4, 9 »Daska« otputovao iz Tyne 13. 9, za Veneziju; »Dubac« otputovao iz Met- hila 2. 9. za Trst, prošao Gibraltar 12. 9.; »Dubravka« otputovao iz Vranji- ca 12,9. za Tyne, prošao Gruž 13, do 14. 9.; »Lapad« otputovao iz Šibenika 11. 9. za Oran, prošao Gruž 12.—13. 9.; »Napried« prispio u Oran 15. 9; »Pracat« prispio u Vranjic 14. 9.; »Srebreno« prispio “u Sunđerland 12, 9.; »Srgj« prispio u Porto Quieto 15. NASTAVAK GRADSKIH VIJESTI NA 5 STRANI iLeščsk an BR *oslasa takot= Te BH šne daske uskočila su sveža lica sa- vremenosti, za koje nikako nije znala klasična starina, I iu su se sad kon- 5, " he sirani, te pedante treba, naime, za- misliti prljave, kao visoke aveti ko- štunjave, krmeljavih očiju, nepočeš) ljane kose i brade, u trošnom odelu s .poderanim kapama na glavi, mahom s velikom pergamentnom knjigom u folio-formatu pod pazuhom, gde se, odani Piću, zamišljeni, gegaji nespret Nim i nesigurnim korakom, di Pojavom pobugjuju na smeh ii azivlju prolaznike da se za njima okreću. da vrte negromanti i mornari, poli- Cajci i krčmari, pedanti i seljaci, je- vreji i bankiri, prostitutke i ciganke, trgovci i javni Poslužnici, u jednu reč ceo jedan svet novih lica i još novi- jih tipova uzetih mahom iz života te- snih ulica po trgovačkim municipiji- ma na Primorju, Takvo jedno novo lice, uprav je- dan novi tip, je i pedant, Rečju pendant označavalo se grad. skog učitelja; zašto, Bog bi ga znao. Neko tvrdi, da je to ime u vezi s la- tinskim. pedere is nepristojnim značenjem te reči, drugi bi hteli tu naći samo skromni refleks grčkog Zinoevewv ali kakogod uzeli, naziy je nastao u Italiji (pedante) pa je otud prešao u druge jezike, a etoik nama, tek što je ta reč oduvek smatrana kao vrlo izazovna uvreda za onoga, kome bi-se rekla, U koliko su lite- da već Radi nepedagoškog lupanja, naročito zbog čuvenog Prebacivanja preko »konja«, s njima se oduvek decu pla- šilo, Zbog ambicioznosti predstavlje. ni su nepodnošljivim, a ako ih se za- drži kao kućne Vaspitatelje, naskoro če se konstatirati, da su sadiste jer Uuprav se učitelje u šesnaestom veku i smatralo kao predstavnike sodom. skih grehova, po U jednu reč pedante u karikaturi i (treba shvatiti kao neki pomereni i oPobrkani rezultat. humanizma, Oni. su Se naime uživeli u starini, adapti-. Pa im ni duša nije nikako bolja. | liko je, dakako, shvataju, pa za to, obdareni često dobrim pamćenjem, i vole citiranja. Za sve imaju citat, kla- sični citat za svaku zgodu sadašnjeg života, bilo u prozi, bilo u stihovima, iz većih ili manjih pisaca, Pa sve to izgovaraju s izvesnim patosom, u is- prčljivoj pozi s naročitim akcentom, i gest i glas namerno im je adaptiran prema efektu. Oni su i sami uvereni, da ih ne razumiju, dok govore, zato se, kao dosadni verbaliste s katedre, .ponavljaju, komentiraju sami sebe, ono, što su rekli, objasne još kon- ' sužnijim rečima, i svrši, da im je je. zik čudan i hibridan, Kad bi ih se pustilo, oni bi, na po- zornici i govorili samo latinski, taj jezik je i onako apsorbirao i u školi to ne mogu, jer treba računati i s gle. daocima, koji. tom jeziku nisu vešti, pedanti svoj govor obilato začine la- tinskim citatima ilj barem latinskim «rečima, što je, dakako, davalo utisak rarno, u satirama i komedijama, fik- | rali se prema njenim nazorima, u ko- meke poyršne načitanosti, ali je. bilo tri četvrtine njihovih napora. Ali kad | jer ih njihovi sabesednici naopako shvate, Poneku latinsku reč, što ima \ Slasovnu sličnost s kojom našom reči. razumiju tako intrigantske sluge u ovom drugom smislu. a otud onda Novi uzroci komičnosti. Kako su, megjutim, oni bili zadugo predstavnici = obožavanja klasične starine, pa svoja imena akomodirali prema latinskom izgovoru, a oko se- be svugde nastojali, da deca i na krs- tu dobiju poganička imena antike, ta- kosuiu komedijama već imena tih pedanata obično učena, mirišu neka- ko na grčki, U Držićevoj Mandi, uči- telj se zove Krisa, to je, dakako, Hri- zoston, de Domonalibon, a u Kana- velovićevoj Lukreciji on se zove, kao Poznati grčki istorik Prokupio. Potencirano je komično, kad se taj pedant zaljubi, a on, idealista do u stž, kao da bez ljubakanja ne bi u tom belom svetu mogao ni živeti. Krišom, on je. u stvarnosti rado zala- |.Zio naročito k služavkama, nisu ne- dostajale ni neprijatne posledice. tih i povodom vrlo dopadljivih upadica, nn nn dn nno. nedozvoljenih sastanaka, o čemu po- Din 20 do 21.po kg. Kupci su vrlo rezervi